DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 105 <-- 105 --> PDF |
na nivou federacije, u kojem će biti određen ekološki minimum svakom čovjeku, kao i ekološka ravnoteža neophodna za zdravu egzistenciju čovjeka i živog svijeta oko njega. Zakonodavac mora uočiti kolizije interesa i isključiti, kao nedopuštene, sve one aktivnosti, koje opterećuju ili ugrožavaju zdravlje i sva opterećenja čovjekove okoline povezana s »razbojničkim« privređivanjem. Ukoliko se ovakav zakon ne donese tada čovjek mora promjeniti sebe i svijet oko sebe da bi mogao živjeti u njemu!!! SVJETSKA KULTURNA I PRIRODNA BAŠTINA Kulturnoj i prirodnoj baštini mnogih zemalja sve više prijeti uništenje, bilo zbog klasičnih uzroka propadanja, bilo zbog promjena u društveno-ekonomskom životu, unošenjem novih fenomena oštećenja, razaranja i si. Tako dolazi do osiromašenja ne samo pojedine narodne baštine, nego i svih naroda, bez obzira kojoj zemlji ove baštine pripadaju, jer su one dio baštine cijelog čovječanstva. Kulturna baština kao što su: spomenici, skupine zgrada, znamenita mjesta, spomenici prirode koji imaju naročitu estetsku i znanstvenu vrijednost, zatim geološke ili fiziografske formacije, određene prirodne zone i si. To su bili glavni razlozi zbog kojih se je i naša zemlja priključila ratifikaciji Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine. (S. L. 56/74). Potpisnici ove konvencije mogu se koristiti međunarodnom pomoći, koja se oblikuje u financijskom, umj etničkom i tehničkom pogledu. Zemlje potpisnice su dužne načiniti inventar dobara i on se objavljuje kao Popis svjetske baštine. Nadalje su potpisnice dužne uplaćivati obvezni doprinos u Fond za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine. Međutim Komitet za svjetsku baštinu pruža zemljama potpisnicama pomoć u obliku stručne pomoći, izrade studija, osposobljavanja stručnjaka, opskrbljuje ih opremom, zajmovima, subvencijama, sredstvima popularizacije i si. 3,000.000 STABALA Već 10 g. u Zagrebu djeluje Fond »Stablo mladosti«, čiji su osnivači bili: Gradski odbor SSRN i Sindikalno vijeće grada Zagreba. Fond je osnovan 1965 g. s zadatkom da podstiće stanovništvo na sadnju, uzgoj i uređenje parkova, drvo reda, zelenila i šuma, te da stvara navike kod školske djece, omladine i svakog stanovnika ljubav prema prirodi, čuvanju, uređenju, sadnji i uljepšavanju čovjekove neposredne okoline. Temeljna parola Fonda je »Svake godine — svaki građanin — jedno stablo«. Radilišta ovoga Fonda su, ne samo na području grada Zagreba i u Parku mladenaca, nego i u Samoboru, Vel. Gorici, Sljemenu, Odri, Savskim vrbicima, Markuševačkoj šumi, Vrabečkoj gori i dr. Zahvaljujući ovome Fondu i zalaganjima omladine, privrednih poduzeća i stanovništvu okoline grada posađeno je — u ovih 10 godina postojanja Fonda — preko 3,000.000 sadnica i stabala. Rezultati ovih pošumljivačkih akcija su naročito vidljivi svakog proljeća i jeseni. I na kraju ističemo kao veoma uspjelu akciju sadnje_ »Stabla mladosti« prilikom vjenčavanja mladenaca. Tom prilikom mladenci dobivaju spomen-karticu s posvetom: »Neka vaša ljubav i sreća u braku rastu kao vaše stablo u Parku mladosti «. Fond namjerava naskoro osnovati u Samoboru Park iseljenika! JNA PREDNJACI U POŠUMLJIVANJU Pripadnici JNA sami ili u zajednici s školskom djecom i omladinom, skromno i nečujno, sudjeluju u akcijama sadnje šumskih sadnica i uzgajanju šuma. Milijunski broj sadnica godišnje zasađuju tisuće i tisuće vojnika i u ovaj rad ulažu stotine tisuća radnih sati. Ovu hvalevrijednu i primjernu pomoć JNA najviše cijene i koriste Šumska gospodarstva na području Delnica, Dugog Sela, Našica, Rijeke, Karlovca, Samobora, Varaždina i Zagreba. Pogledajte trogodišnju bilancu njihovog rada od 1972—1974 g. kako ona izgleda u brojkama! Godine 1972 zasadilo je 10.690 pripadnika JNA na području Hrvatske 1,128.650 komada sadnica šumskog drveća i za ovo utrošili 100.547 radnih sati. Slijedeće 1973 g. zasadilo je 8.139 sivomaslinastih mladića 696.895 sadnica u vremenu i za 113.910 radnih sati. U proljeće 1974 g. JNA je zasadila 423.400 sadnica i pripremila za zadnju 66 ha zemljišta (čišćenje od korova i grana). Neka se i to zna! ULOGA ŠUMARSKE INSPEKCIJE Ing. D. Mamula (Bjelovar) u članku »Nešto o ulozi šum. inspekcije u razvoju šumarstva« (Bilten Poslov. udr. šum. privred. org. — Zgb br. 11/74) smatra, 103 |