DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 103 <-- 103 --> PDF |
greb i Exportdrvo). U njegovom se sastavu nalaze odjeli: pilanski, hidrotermički, furnir i ploče, finalna proizvodnja, kemijski i ekonomski, zatim odjel za dokumentaciju i publikacije, kao i 3 laboratorija: mehaničko-tehnološki i za ispitivanje površinske obrade drva i ploča. U ovih 25 g. institut je izradio preko 310 projekata: za kompletna pilanska postrojenja 101, tvornice furnira 14, šperploča 19, iverice 21, panel-ploče 8, vlaknatice 3, parkete 17, stolice i galanteriju 42, namještaj 56, građev. stolariju 26 i dr. Impozantne brojke svakako! Institut posjeduje i stručnu biblioteku s preko 5.500 stručnih djela i 1800 svezaka stručnih časopisa. Na čelu instituta su stajali: Dr. S. Frančišković, ing. Nikola Goger, ing. Bogomil Čop, ing. Branko Matić, ing. Nikola Herljević, ing. Franjo Štajduhar i od 1968 g. do danas ing. Marko Gregić. Očekuje se da će slavljenik, u svojem daljnjem radu, dati očekivani udio u modernizaciji cjelokupne drv. ind. Hrvatske! GLAVNI ŠUMARSKI INSPEKTOR! Za glavnog šumarskog inspektora Inspektorata za šumarstvo i lovstvo u Republičkom sekretarijatu za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo imenovalo je — I. V, Sabora SRH — ing. Tomislava Krnjaka, direktora SG — Bjelovar. Naše čestitke i uspješan rad! STALNI SUD PK — HRVATSKE Kod Privredne komore SRH postoji nezavisni Stalni izabrani sud od 5 članova, izabranih na 4 godine, za vođenje postupaka mirenja, rješavanje imovin. pravnih sporova, nesuglasica u vezi ugovora i si. sa sjedištem u Zagrebu. Sud se sastoji od: predsjedništva, arbitraže — pojedinaca i vijeća. U objavljenom Pravilniku (NN 45/74), uz opće odredbe, objavljena su poglavlja: o postupku mirenja, nadležnosti suda, pokretanju postupka, arbiterima i arbitraži, postupku i troškovima. Predsjednik suda: prof. dr. S. Triva (Prav. fakultet Zagreb). KRAJ RATA Prestao je važiti dosadašnji zakon o zabrani nomadske ispaše ovaca iz 1967 g. (NN 17/67), a stupili su na snagu novi, potpuniji, koncizniji, puni detalja i stroži. Dosada su poljoprivreda i šumarstvo SRH imali svake godine u proljeće znatnih poteškoća i materijalnih šteta s toleriranjem nomadske ispaše. Novi zakon, u čijoj su izradi sudjelovale 24 zainteresirane općine SRH, ne otežava razvoj ovčarstva nego pospješuje tu granu stočarstva. Ali na način da spriječi štete na poljoprivrednim i šumskim kulturama, te da onemogući širenje bolesti i zaraze sa stoke na divljač. Novim zakonom, koji je objavljen u NN 54/74, zabranjena je nomadska ispaša ovaca tj. ispaša i gonjenje ovnova, ovaca i janjadi preko poljoprivrednih, šumskih i drugih zemljišta, saobraćajnica i si. i ako se ono vrši izvan mjesta prebivališta (sjedišta) držaoca ovaca. Ne smatra se nomadskom ispašom ovaca uobičajena ispaša na brdsko-planinskim pašnjacima, kao i ispaša svakodnevnim gonjenjem ovaca iz mjesta prebivališta — sjedišta na slobodne pašnjake. Ispaša se može vršiti — prema čl. 2 — izvan prebivališta: kada, kako i pod kojim uvjetima, O tome govori čl. 2 i 3 ovoga zakona. Doprema ovaca na ispašu i s ispaše vrši se samo kamionima, željeznicom i si. Sankcije za prekršitelje su znatno oštrije, a protežu se i na osobe i na radne organizacije, koje bi manipulirale sa stadima i pastirima. Poznato je da su štete neprocjenjive kad pašarenje prodre na ozime uspjeve, mlade voćnjake, djetelišta, šumske rasadnike i podmladak! Ovce koje se zateknu na ispaši prisilno će se otstraniti i otpremiti na trošak i rizik u mjesto prebivališta držaoca ovaca ili na najbližu želj. stanicu (čl. 6). Nakon procjene štete izvršiti će se pljenidba, prodaja i si. Prema čl. 13 za ovu su nadležni: poljoprivredna, veterinarska i šumarska inspekcija, koje djeluju uz pomoć organa unutrašnjih poslova. Organizacije udruženog rada, koje imaju čuvarsku službu, organizirati će i spriječiti ovakovu ispašu (čl. 14)! Napokon! ZAKON O VODAMA! Pod konac 1974. g. objavljen je novi Zakon o vodama (NN 53/74). Odredbe zakona se protežu na: tekuće, izvorske, podzemne i stajaće, na zahvaćene atomosferske vode, pitku, ljekovitu, termalnu i mineralnu vodu, kao i na vode obalnog mora (čl. 2). Dobra općeg interesa su: vode, vodotoci, more i morska obala (čl. 3), dok su u općoj upotrebi: prirodni vodotoci, prirodna jezera i izvori, obalno more, podzemne vode, jav 101 |