DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 102 <-- 102 --> PDF |
će i nevolje, koje se i dalje gomilaju. Zapela je, da ne kažemo stala je, prodaja i promet drvetom. Na stovarištima Šumarija i DIP-ova gomilaju se trupci, skladišta su puna piljene građe i finalnih proizvoda, zaleđen je ulozeni rad i materijalna sredstva, prerada je zapala u duboku krizu, prerađivači su puni poteškoća i briga, kredita niotkuda i financijskih sredstava sve manje i manje. Jedno je sigurno, da bez pomoći šire društvene zajednice poteškoće se neće moći otkloniti. Ponovno se sve glasnije i glasnije postavlja pitanje: Zar je baš zaista bilo potrebno da gdje raste jedno stablo, da se podiže pilana ili tvornica namještaja? Međutim i šume »listaju« mnogimnevoljama. Istoga časa nastavlja se pustošenje posljednjih ostataka netaknute prirode, flore i faune. Zamro jecvrkut ptica u šumi. Prije 50 i više godina najveću su buku u šumi stvarale ptice svojim cvrkutom i jelenisvojom jesenjom rikom. Danas pjevaju svoju pjesmu traktori, kamioni, John Dear, Timbre Jack, Harvesteri i JUBILEJ INSTITUTA ZA DRVO Institut za drvo — Zagreb proslavio je — 5. veljače o. g. — svoju 25 godiš njicu djelovanja uz brojno (160) prisu stvo stručne javnosti. Osnonvalo ga je još 12. 10. 1949. g. biv. Ministarstvo drv ne industrije Hrvatske pod nazivom: In stitut za drvno-industrijska istraživanja. ostala motorizirana krda! Mi ne plačemo za posječenim hrastovima-divovima, mi nismo za koncepciju smanjene sječe, nego dapače još veće sječe, ali uz obilnije vraćanje šumi onoga što joj je oduzeto. I za još jedno: da svaki koji se šumom koristi i bogati, da daje svoj doprinos i novčani udio! Tko su ti? Zna se! Općekorisnim funkcijama šume koristi se niz privrednih djelatnosti, dok istodobno šumarstvo snosi cjelokupni teret održavanja i uzgojivanja šuma! Jedan poznati profesor Pravnog fakulteta nedavno je objavio: »Potrebno je što prije uočiti kolizije interesa i isključiti sve one aktivnosti, kojeugrožavaju i opterećuju zdravlje i čovjekovu okolinu povezanu s »razbojničkim privređivanjem«. Ukoliko se ovakav zakon (Zakon o zaštiti čovjekove okoline) ne donese tada čovjek mora promjeniti sebe i svijet oko sebe da bi mogao živjeti u njemu! Zagreb 30. 04. 1975. Urednik MSK Međutim ova radna organizacija postaje samostalna tek 29. 06. 1963. g. i dobiva svoj današnji naslov. Dokumentacija go vori da su ga utemeljili: Šumarski fa kultet u Zagrebu i 16 drvno-industrijskih poduzeća Hrvatske (Belišće, Bjelovar, Delnice, Gospić, N. Gradiška, Novi Vino dol, Novoselec, Ogulin, Osijek, Rijeka, Sisak, SI. Brod, Varaždin, Vinkovci, Za |