DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 100 <-- 100 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST VIJESTI, DOGAĐAJI, KRUPNA I SITNA ZBIVANJA U ŠUMARSTVU I DRVNOJ INDUSTRIJI I SL. MALA ŠUMARSKA KRONIKA ŠUMARSKI LIST SRETNA NOVA I USPJEŠNIJA 1975 GODINA! Povodom nove 1975 g. naš Savez — izdavač Šumarskog lista i uredništvo MŠK primili su brojne čestitke od pretplatnika i čitatelja lista, kao i od radnih organizacija, terenskih Šumarskih društava i si. Zahvaljujemo na primljenim čestitkama i uzvraćamo ih s najboljim željama, da naša »zelena obitelj« što prije prebrodi nastale poteškoće! Naša obećanja, dana u prošloj godini, nastojimo postepeno realizirati i dati našem 100 godišnjaku onaj profil i onu fizionomiju, koju želi ne samo teren nego i mi svi. Tu teren mora biti uporni inicijator i pokretačstručnih rasprava i snažnih aktualnih tema, praktičnog sadržaja. One će imati prednost u objavljivanju! Međutim, uredništvo lista će i dalje objavljivati znanstvene članke, radnje i rezultate, ali iznesene u skraćenom obliku i s porukom kako da se stručna operativa posluži objavljenimrezultatima. U želji da se ostvari što uža suradnja terena i uredništva lista, Savez jeizvršio reorganizaciju Redakcijskog odbora. Već na omotnoj stranici lista mogli ste uočiti ovu promjenu. S glavnim urednikom na čelu, u uže redakcijsko tijelo su izabrani: prof. dr. M. Androić, prof. dr. D. Klepac, dr. N. Komlenović, ing. S. Tomaševski i ing. S. Vanjković. Terenski redakc. odbor čine inženjeri- praktičari s dugogodišnjim radnim stazom: D. Bartovčak (Bjelovar), M. Cvitić (Vinkovci), A. Frković (Delnice), J. Harapin (Sisak), V. Hibler (Senj), I. Kisiček (Buzet), K. Kožul (Osijek), T. Lucarić (Vinkovci), S. Milković (Rijeka), I. Mrzljak (Karlovac), A. Pavlović (SI. Brod), I. Pavša (Varaždin), K. Posavec (Gospić), M. Simonović (Dubrovnik), B. Tkalčić (Zadar), V. Trbojević (Podr. Slatina) i Ž. Vrdoljak (Split). Osim užeg i terenskog RO, izabran je u međurepublički RO: prof. dr. Stevan Jovanović (Beograd), dr. Živko Kosir (Ljubljana), prof. dr. Konrad Pintarić (Sarajevo), doc. dr. Rade Rizovski (Skopje) i dr. Dušan Vučković (Tito grad). Šumarski list je najstariji stručni časopis u ovom dijelu Evrope i Balkana, koji je kroz 100 g. neprekidnogizlaženja uložio u ovaj rad izuzetan |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 101 <-- 101 --> PDF |
stručni, društveni i financijski napor bez prekidanja redovito izlazio punih 100 godina. Stručna se vrijednostš. L. najbolje očituje i vidi kad se pročita bogati sadržaj i visoka stručnost suradnika lista. O tome su se najbolje osvjedočili autori-suradnici, kojicetrnaestorica obrađivaca, radeći na jubilarnoj ediciji za dostojnu proslavu stote obljetnice ovoga šumarskog veterana. Odmah kad iziđe — početkom 1976. g. — ova vrijedna i sadržajem bogata publikacija, tada će se tek današnji stručnjaci naše struke uvjeriti kakovo stručno blago skriva Š. L. na 45.000 požutjelih stranica. Međutim, na žalost, mnogi pripadnici zelene struke nisu čitatelji Šumarskog Lista, a kamo li pretplatnici. Nakon apsolviranja visokih i stručnih šumarskih, drvno-industrijskih i ekonomskih škola ne zanimaju ih više rečenice i slova stručnih časopisa. Kad sjednu u svoju motornu kočiju, djeluju kao da su pročitali sve klasike i živuće pisce zajedno, kupuju sportsku štampu, a od slova čitaju samo saobraćajne znakove, uputstva i zakonske odredbe! Jer kako bi se, inače, moglo opravdati, da je — od skoro 4.000 IT šumarstva i drv. industrijeSRH — pretplaćeno na Š. L. tek kojistotinjak? Mi svjesno i od srama ne objavljujemo točan brojčani podatakpoj edinaca-pretplatnika. U ovom času, stvarnost u kojoj se nalazimo nije baš najpovoljnija za našu zelenu obitelj. Nastale su poteško- Sa Simpozija povodom 100 godina znanstvenog i organiziranog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije, koji je održan 30. X. do 2. XI. 1974. g. u Slav. Brodu i Vinkovcima. »Stara generacija« šumara. Stoje: ing. T. Lucarić, ing. V. Špoljarić, ing. M. Novaković, ing. V. Fašaić, dr. P. Fukarek, dr. M. Androić, ing. D. Tonković, dr. Z. Špoljarić i ing. B. Hruška. Čuče: ing. N. Lovrić, ing. M. Juzbašić, ing. V. Trohar i ing. R. Antoljak 9Q |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 102 <-- 102 --> PDF |
će i nevolje, koje se i dalje gomilaju. Zapela je, da ne kažemo stala je, prodaja i promet drvetom. Na stovarištima Šumarija i DIP-ova gomilaju se trupci, skladišta su puna piljene građe i finalnih proizvoda, zaleđen je ulozeni rad i materijalna sredstva, prerada je zapala u duboku krizu, prerađivači su puni poteškoća i briga, kredita niotkuda i financijskih sredstava sve manje i manje. Jedno je sigurno, da bez pomoći šire društvene zajednice poteškoće se neće moći otkloniti. Ponovno se sve glasnije i glasnije postavlja pitanje: Zar je baš zaista bilo potrebno da gdje raste jedno stablo, da se podiže pilana ili tvornica namještaja? Međutim i šume »listaju« mnogimnevoljama. Istoga časa nastavlja se pustošenje posljednjih ostataka netaknute prirode, flore i faune. Zamro jecvrkut ptica u šumi. Prije 50 i više godina najveću su buku u šumi stvarale ptice svojim cvrkutom i jelenisvojom jesenjom rikom. Danas pjevaju svoju pjesmu traktori, kamioni, John Dear, Timbre Jack, Harvesteri i JUBILEJ INSTITUTA ZA DRVO Institut za drvo — Zagreb proslavio je — 5. veljače o. g. — svoju 25 godiš njicu djelovanja uz brojno (160) prisu stvo stručne javnosti. Osnonvalo ga je još 12. 10. 1949. g. biv. Ministarstvo drv ne industrije Hrvatske pod nazivom: In stitut za drvno-industrijska istraživanja. ostala motorizirana krda! Mi ne plačemo za posječenim hrastovima-divovima, mi nismo za koncepciju smanjene sječe, nego dapače još veće sječe, ali uz obilnije vraćanje šumi onoga što joj je oduzeto. I za još jedno: da svaki koji se šumom koristi i bogati, da daje svoj doprinos i novčani udio! Tko su ti? Zna se! Općekorisnim funkcijama šume koristi se niz privrednih djelatnosti, dok istodobno šumarstvo snosi cjelokupni teret održavanja i uzgojivanja šuma! Jedan poznati profesor Pravnog fakulteta nedavno je objavio: »Potrebno je što prije uočiti kolizije interesa i isključiti sve one aktivnosti, kojeugrožavaju i opterećuju zdravlje i čovjekovu okolinu povezanu s »razbojničkim privređivanjem«. Ukoliko se ovakav zakon (Zakon o zaštiti čovjekove okoline) ne donese tada čovjek mora promjeniti sebe i svijet oko sebe da bi mogao živjeti u njemu! Zagreb 30. 04. 1975. Urednik MSK Međutim ova radna organizacija postaje samostalna tek 29. 06. 1963. g. i dobiva svoj današnji naslov. Dokumentacija go vori da su ga utemeljili: Šumarski fa kultet u Zagrebu i 16 drvno-industrijskih poduzeća Hrvatske (Belišće, Bjelovar, Delnice, Gospić, N. Gradiška, Novi Vino dol, Novoselec, Ogulin, Osijek, Rijeka, Sisak, SI. Brod, Varaždin, Vinkovci, Za |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 103 <-- 103 --> PDF |
greb i Exportdrvo). U njegovom se sastavu nalaze odjeli: pilanski, hidrotermički, furnir i ploče, finalna proizvodnja, kemijski i ekonomski, zatim odjel za dokumentaciju i publikacije, kao i 3 laboratorija: mehaničko-tehnološki i za ispitivanje površinske obrade drva i ploča. U ovih 25 g. institut je izradio preko 310 projekata: za kompletna pilanska postrojenja 101, tvornice furnira 14, šperploča 19, iverice 21, panel-ploče 8, vlaknatice 3, parkete 17, stolice i galanteriju 42, namještaj 56, građev. stolariju 26 i dr. Impozantne brojke svakako! Institut posjeduje i stručnu biblioteku s preko 5.500 stručnih djela i 1800 svezaka stručnih časopisa. Na čelu instituta su stajali: Dr. S. Frančišković, ing. Nikola Goger, ing. Bogomil Čop, ing. Branko Matić, ing. Nikola Herljević, ing. Franjo Štajduhar i od 1968 g. do danas ing. Marko Gregić. Očekuje se da će slavljenik, u svojem daljnjem radu, dati očekivani udio u modernizaciji cjelokupne drv. ind. Hrvatske! GLAVNI ŠUMARSKI INSPEKTOR! Za glavnog šumarskog inspektora Inspektorata za šumarstvo i lovstvo u Republičkom sekretarijatu za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo imenovalo je — I. V, Sabora SRH — ing. Tomislava Krnjaka, direktora SG — Bjelovar. Naše čestitke i uspješan rad! STALNI SUD PK — HRVATSKE Kod Privredne komore SRH postoji nezavisni Stalni izabrani sud od 5 članova, izabranih na 4 godine, za vođenje postupaka mirenja, rješavanje imovin. pravnih sporova, nesuglasica u vezi ugovora i si. sa sjedištem u Zagrebu. Sud se sastoji od: predsjedništva, arbitraže — pojedinaca i vijeća. U objavljenom Pravilniku (NN 45/74), uz opće odredbe, objavljena su poglavlja: o postupku mirenja, nadležnosti suda, pokretanju postupka, arbiterima i arbitraži, postupku i troškovima. Predsjednik suda: prof. dr. S. Triva (Prav. fakultet Zagreb). KRAJ RATA Prestao je važiti dosadašnji zakon o zabrani nomadske ispaše ovaca iz 1967 g. (NN 17/67), a stupili su na snagu novi, potpuniji, koncizniji, puni detalja i stroži. Dosada su poljoprivreda i šumarstvo SRH imali svake godine u proljeće znatnih poteškoća i materijalnih šteta s toleriranjem nomadske ispaše. Novi zakon, u čijoj su izradi sudjelovale 24 zainteresirane općine SRH, ne otežava razvoj ovčarstva nego pospješuje tu granu stočarstva. Ali na način da spriječi štete na poljoprivrednim i šumskim kulturama, te da onemogući širenje bolesti i zaraze sa stoke na divljač. Novim zakonom, koji je objavljen u NN 54/74, zabranjena je nomadska ispaša ovaca tj. ispaša i gonjenje ovnova, ovaca i janjadi preko poljoprivrednih, šumskih i drugih zemljišta, saobraćajnica i si. i ako se ono vrši izvan mjesta prebivališta (sjedišta) držaoca ovaca. Ne smatra se nomadskom ispašom ovaca uobičajena ispaša na brdsko-planinskim pašnjacima, kao i ispaša svakodnevnim gonjenjem ovaca iz mjesta prebivališta — sjedišta na slobodne pašnjake. Ispaša se može vršiti — prema čl. 2 — izvan prebivališta: kada, kako i pod kojim uvjetima, O tome govori čl. 2 i 3 ovoga zakona. Doprema ovaca na ispašu i s ispaše vrši se samo kamionima, željeznicom i si. Sankcije za prekršitelje su znatno oštrije, a protežu se i na osobe i na radne organizacije, koje bi manipulirale sa stadima i pastirima. Poznato je da su štete neprocjenjive kad pašarenje prodre na ozime uspjeve, mlade voćnjake, djetelišta, šumske rasadnike i podmladak! Ovce koje se zateknu na ispaši prisilno će se otstraniti i otpremiti na trošak i rizik u mjesto prebivališta držaoca ovaca ili na najbližu želj. stanicu (čl. 6). Nakon procjene štete izvršiti će se pljenidba, prodaja i si. Prema čl. 13 za ovu su nadležni: poljoprivredna, veterinarska i šumarska inspekcija, koje djeluju uz pomoć organa unutrašnjih poslova. Organizacije udruženog rada, koje imaju čuvarsku službu, organizirati će i spriječiti ovakovu ispašu (čl. 14)! Napokon! ZAKON O VODAMA! Pod konac 1974. g. objavljen je novi Zakon o vodama (NN 53/74). Odredbe zakona se protežu na: tekuće, izvorske, podzemne i stajaće, na zahvaćene atomosferske vode, pitku, ljekovitu, termalnu i mineralnu vodu, kao i na vode obalnog mora (čl. 2). Dobra općeg interesa su: vode, vodotoci, more i morska obala (čl. 3), dok su u općoj upotrebi: prirodni vodotoci, prirodna jezera i izvori, obalno more, podzemne vode, jav 101 |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 104 <-- 104 --> PDF |
ni bunari i česme, za čiju se upotrebu može odrediti naknada (čl. 4). Jedinstvenost vodnog režima je utvrđena za područja i površine: Save, Drave i Dunava, kao i primorskih, istarskih i dalmatinskih slivova. Za građenje objekata — prema čl. 18—22/IV — potrebna je suglasnost republ. vodoprivred. organa odnosno općinskog, kad se radi o objektima, koji ne mijenjaju režim vode (radovi na zaštiti od erozije, uređenju vodotoka i bujica, izgradnji meliorac. objekata, lokalnih zdenaca, vodovoda, elektroenergetskih postrojenja, lokalnih i šumskih cesta i si.). Suglasnost za eksploataciju pijeska, šljunka i kamena daje republički, općinski vodoprivredni organ i Vodoprivredno poduzeće (čl. 23). Vode za opskrbu stanovništva vodom za piće, za zdravstvene, obrambene i komunalne potrebe imaju prednost (čl. 27). Dozvola je potrebna za iskorišćivanje i ispuštanje vode, podzemnih voda, arteških bunara, vode za mlinove i pilane (čl. 29—40). Zakon u čl. 77—86 i 87—93 propisuje detaljne mjere za zaštitu i obranu od poplava, kao i zaštitu voda od zagađivanja. Posebno govori o vodi za piće i tvarima škodljivim za zdravlje kemijskog, fizikalnog, biološkog i bakteriološkog sastava i radioaktivnih osobina. Završne odredbe odnose se na: ograničenja prava korisnika i vlasnika zemljišta, osnivanju, poslovima, načinu udruživanja, sredstvima i naknadama vodoprivred. organizacija i si. SJEMENARSTVO I RASADNIŠTVO Prema NN 7/75 nova republička stručna komisija za šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo radit će pod predsjednikom prof. dr. I. Dekanićem u sastavu: ing. D. Bartovčak, lng. A. Dokuš, ing. V. Faber, ing. S. Horvatinović, dr. V. Hren, ing. K. Vučetić i ing. M. Vukelić. OZAKONJEN ZNANSTVENI RAD Ozakonjuje se društvena uloga znanosti i propisuju posebni uvjeti za osnivanje znanstvenih organizacija udruženog rada i znanstvenih jedinica, stjecanje znanstvenog znanja i stupnja doktora znanosti, oblici razmjene rada, osnivanje SIZ-ova, planiranje, poticanje pronalazaštva, novatorstva i si. U čl. 1—8 Zak. o organizaciji znanstvenog rada — NN 51/74 — govori se o principima rada, dostupnosti javnosti, pravima stvaraoca znanstvenih djela, otkrićima, izumima d si. Za upis u republički registar znanstvenih organizacija i jedinica (čl. 16) potrebno je ispunjavati uvjete: trajna društvena potreba ovakovog znanstvenog rada u trajanju od najmanje 5 g., da je znanstveni rad osnovna djelatnost s utvrđenim zadacima, dugoročnim ciljevima i programom, da će ovaj rad obavljati najmanje 15 znanstvenih radnika od kojih su pet (5) u zvanju znanstvenog suradnika, da su udružili svoj rad s punim radnim vremenom, imaju osigurane prostorije za rad, opremu, znanstvenu dokumentaciju, materijalna i financ. sredstva, osnovano znanstveno vijeće i dr. Međutim za osnivanje znanstvenih jedinica propisani su blaži uvjeti. Prema čl. 19 znanstvena zvanja su: znanstveni asistent, znanstveni suradnik, v. znanstv. suradnik i znanstv. savjetnik. Posebnim čl. 20 izvršeno je klasiranje nastavnog zvanja na sveučilištima i fakultetima SRH s odgovarajućim znanstvenim zvanjima. Određeni su principi, uvjeti i postupak za stjecanje doktorata znanosti: podjeljuje ga sveučilište odn. fakultet i druge znanstvene organizacije udruženog rada, koje imaju tradiciju, značajna dostignuća i najmanje 15 radnika-docenata, suradnika i si. Zakonom su utvrđeni načini udruživanja u SIZ-ove, planiranje, formiranje znanstvenog savjeta, dodjeljivanje republičkih nagrada za znanstveni rad i si. RAZBOJNIČKO PRIVREĐIVANJE Dr. D. Stojanović, prof. Pravnog fakulteta u Nišu razmatra — u članku objavljenom u IT — novinama od 10. I. o. g. — postavke nacrta Zakona o zaštiti čovjekove okoline i kaže: u čl. 192 Ustav je zagarantirao da »čovjek ima pravo na zdravu životnu okolinu« i u čl. 281/t. 10 predviđeno je da federacija uređuje »zaštitu i unapređenje čovjekove okoline koji su od interesa za cijelu zemlju i međunarodnu zajednicu«. Prema tome nužno je da se što prije donese zakon |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 105 <-- 105 --> PDF |
na nivou federacije, u kojem će biti određen ekološki minimum svakom čovjeku, kao i ekološka ravnoteža neophodna za zdravu egzistenciju čovjeka i živog svijeta oko njega. Zakonodavac mora uočiti kolizije interesa i isključiti, kao nedopuštene, sve one aktivnosti, koje opterećuju ili ugrožavaju zdravlje i sva opterećenja čovjekove okoline povezana s »razbojničkim« privređivanjem. Ukoliko se ovakav zakon ne donese tada čovjek mora promjeniti sebe i svijet oko sebe da bi mogao živjeti u njemu!!! SVJETSKA KULTURNA I PRIRODNA BAŠTINA Kulturnoj i prirodnoj baštini mnogih zemalja sve više prijeti uništenje, bilo zbog klasičnih uzroka propadanja, bilo zbog promjena u društveno-ekonomskom životu, unošenjem novih fenomena oštećenja, razaranja i si. Tako dolazi do osiromašenja ne samo pojedine narodne baštine, nego i svih naroda, bez obzira kojoj zemlji ove baštine pripadaju, jer su one dio baštine cijelog čovječanstva. Kulturna baština kao što su: spomenici, skupine zgrada, znamenita mjesta, spomenici prirode koji imaju naročitu estetsku i znanstvenu vrijednost, zatim geološke ili fiziografske formacije, određene prirodne zone i si. To su bili glavni razlozi zbog kojih se je i naša zemlja priključila ratifikaciji Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine. (S. L. 56/74). Potpisnici ove konvencije mogu se koristiti međunarodnom pomoći, koja se oblikuje u financijskom, umj etničkom i tehničkom pogledu. Zemlje potpisnice su dužne načiniti inventar dobara i on se objavljuje kao Popis svjetske baštine. Nadalje su potpisnice dužne uplaćivati obvezni doprinos u Fond za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine. Međutim Komitet za svjetsku baštinu pruža zemljama potpisnicama pomoć u obliku stručne pomoći, izrade studija, osposobljavanja stručnjaka, opskrbljuje ih opremom, zajmovima, subvencijama, sredstvima popularizacije i si. 3,000.000 STABALA Već 10 g. u Zagrebu djeluje Fond »Stablo mladosti«, čiji su osnivači bili: Gradski odbor SSRN i Sindikalno vijeće grada Zagreba. Fond je osnovan 1965 g. s zadatkom da podstiće stanovništvo na sadnju, uzgoj i uređenje parkova, drvo reda, zelenila i šuma, te da stvara navike kod školske djece, omladine i svakog stanovnika ljubav prema prirodi, čuvanju, uređenju, sadnji i uljepšavanju čovjekove neposredne okoline. Temeljna parola Fonda je »Svake godine — svaki građanin — jedno stablo«. Radilišta ovoga Fonda su, ne samo na području grada Zagreba i u Parku mladenaca, nego i u Samoboru, Vel. Gorici, Sljemenu, Odri, Savskim vrbicima, Markuševačkoj šumi, Vrabečkoj gori i dr. Zahvaljujući ovome Fondu i zalaganjima omladine, privrednih poduzeća i stanovništvu okoline grada posađeno je — u ovih 10 godina postojanja Fonda — preko 3,000.000 sadnica i stabala. Rezultati ovih pošumljivačkih akcija su naročito vidljivi svakog proljeća i jeseni. I na kraju ističemo kao veoma uspjelu akciju sadnje_ »Stabla mladosti« prilikom vjenčavanja mladenaca. Tom prilikom mladenci dobivaju spomen-karticu s posvetom: »Neka vaša ljubav i sreća u braku rastu kao vaše stablo u Parku mladosti «. Fond namjerava naskoro osnovati u Samoboru Park iseljenika! JNA PREDNJACI U POŠUMLJIVANJU Pripadnici JNA sami ili u zajednici s školskom djecom i omladinom, skromno i nečujno, sudjeluju u akcijama sadnje šumskih sadnica i uzgajanju šuma. Milijunski broj sadnica godišnje zasađuju tisuće i tisuće vojnika i u ovaj rad ulažu stotine tisuća radnih sati. Ovu hvalevrijednu i primjernu pomoć JNA najviše cijene i koriste Šumska gospodarstva na području Delnica, Dugog Sela, Našica, Rijeke, Karlovca, Samobora, Varaždina i Zagreba. Pogledajte trogodišnju bilancu njihovog rada od 1972—1974 g. kako ona izgleda u brojkama! Godine 1972 zasadilo je 10.690 pripadnika JNA na području Hrvatske 1,128.650 komada sadnica šumskog drveća i za ovo utrošili 100.547 radnih sati. Slijedeće 1973 g. zasadilo je 8.139 sivomaslinastih mladića 696.895 sadnica u vremenu i za 113.910 radnih sati. U proljeće 1974 g. JNA je zasadila 423.400 sadnica i pripremila za zadnju 66 ha zemljišta (čišćenje od korova i grana). Neka se i to zna! ULOGA ŠUMARSKE INSPEKCIJE Ing. D. Mamula (Bjelovar) u članku »Nešto o ulozi šum. inspekcije u razvoju šumarstva« (Bilten Poslov. udr. šum. privred. org. — Zgb br. 11/74) smatra, 103 |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 106 <-- 106 --> PDF |
da inspekcija treba raditi preventivno, a ne represivno i nalaziti se u proizvodnji i poslovanju sa šumskim fondom, a ne u sferi razmjene i potrošnje. Nužno je uskladiti rad sa svim progresivnim nastojanjima radnih organizacija u šumarstvu. Teškoće u određivanju granice dokle bi šumarska inspekcija smjela djelovati, a da istovremeno ne bude anahronizam, nastaju s respektiranjem uopćene zakon, podloge »ne smije se smanjivati vrijednost šumskog fonda«. Međutim »granica je tamo gdje se razilaze kratkoročni interesi šumske privrede s općedruštvenim interesima fundamentiranim Ustavom«. Potreba šum. inspekcije će se smanjivati ovisno o intenzitetu stimuliranja rada na obnovi i regeneraciji šuma u šumsko-privrednim organizacijama, kao i o spoznaji vlasnika šume o potrebi racionalnog gospodarenja. ZAKONI O JAVNIM CESTAMA Upoznajemo motorizirane šumare i drvarce s nekim odredbama ovoga zakona, koji je objavljen u NN br. 53/74. Ceste se dijele na magistralne (međunarodna cesta i javne ceste, koje povezuju gradove i važnija privredna područja), zatim regionalne (povezuju priv. područja ili više općina) i lokalne (povezuju sela i naselja). Radi korišćenja, održavanja, rekonstrukcije, izgradnje i upravljanja korisnici osnivaju SIZ-ove za ceste na nivou republike, regionalne i lokalne (čl. 12—44). Sredstva za održavanje, rekonstrukciju i izgradnju osiguravaju se naknadama. Stope amortizacije javnih cesta i objekata su: 6"/o za gornji makadamski stroj, 2"/o za suvremeni, l,2´°/o za kamene i betonske mostove, 2"7o za čelične, 14´°/» za drvene i ostale mostove. Magistralna i regionalna cesta ima suvremeni kolnički zastor, a lokalna tucanički. Čl. 91—95 zakona govori detaljno o dopustivom pritisku, opterećenju, kolničkom zastoru, saobraćajnim trakama, širinama bankina i dr. Vozila koja se služe javnim cestama moraju imati: kotače s napuhanim gumama, gusjenice s ravnim oblogama, ne smiju prelaziti 10-tonski pritisak po jednostrukoj osovini, 16 tona po dvostrukoj odnosno dozvoljen je osovinski pritisak po kotaču od 5 tona, dok vlastita težina i tovar ne smiju biti teži od 40 tona. IZ »NAŠE PRAKSE« Ekonomist-novinar B. Mejovšek iznosi u Vjesniku u članku »Ulje na vatru inflacije « slijedeće: Organizacija udr. rada nabavila je sirovinu i počela proizvodnju. U međuvremenu su sirovine poskupile! Kad je trebalo prodavati gotove proizvode u cijenu proizvoda je zaračunato ovo novo poskupljenje, pa je OUR ostvario veći dohodak, veći za razliku cijene sirovina! Stvoreni dohodak RO je podijelila po uhodanim ključevima raspodjele: OD, fondovi i zajednička potrošnja. I ispalo je .. . za predviđeni novi proizvodni ciklus nema dovoljno . . . obrtnih sredstava! Sad dolazi plač: kriva je inflacija, troškovi, banka, premalena emisija novca, a na krivo ponašanje raspodjele se »zaboravilo«. Međutim ono što je inflacija na jednoj strani uzela, dala je na drugoj strani. A to radna organizacija nije uzela u račun. Ništa nije lakše ni radnim oragnizacijama na terenu gdje troškovi danomice rastu, a cijene su njihovim proizvodima administrativno zamrznute, kao i onima gdje tržište finalnom proizvodu ne priznaje višu cijenu. Međutim ako se obrtna akumulacija u svaki novi ciklus vraća umanjena za onoliko koliko ju je nagrizla inflacija ili se »neoprezno« podijelila za druge oblike potrošnje. Tako se troše društvena sredstva s kojima nije OUR postupio kao dobar privrednik-gospodar tj. da ih sačuvao i uvečao im vrijednost, a ne smanjivao, pa sada od društva stalno traži nova financ. sredstva i kredite! KLJUČNO PITANJE Prema Vjesniku prenosimo neke konstatacije i izjave s proširene sjednice Predsjedništva CK SKH, koja je održana početkom travnja o. g. u Zagrebu, gdje je vođena rasprava o društvenom dogovoru za formiranje i raspodjelu dohotka i osobnih dohodaka: . . . pristup na osnovi jedinstvenog prosječnog dohotka po uvjetno kvalificiranom radniku (UKR) vodio je uprosječivanju dohotka i destimuliranju borbe za veću produktivnost rada i za veći dohodak. Tako se moglo dogoditi da neke organizacije ostvaruju iznadprosječne osobne dohotke, ali da ne ostvare objektivno mogući nivo dohotka, i obratno, organizacije s ispodprosječnim dohotkom ostvarivale su objektivno najveći dohodak, ali su imale niže OD od prosjeka privrede (M. Baltic). Nadalje je iznesena ocjena . . . dosadašnji samoupravni sporazumi nisu prihvaćeni od radnika i da su radnici ili pasivni ili u opoziciji prema samoupravnim sporazumima, jer nisu sudjelovali u njihovom donošenju i jer ih shvaćaju kao uplitanje države u raspodjelu (A. Jukić). Slije |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 107 <-- 107 --> PDF |
deći govornik je rekao: . . . Minuli rad treba precizno definirati ili potpuno izbaciti, jer neki očekuju minuli rad na bazi nerada. Što se pak tiče limita — smatra govornik — da je diskusija o njemu isforsirana, jer ni dosad nisu postojali limiti za rad koji se mjeri (D. Plašć). Dalje se govorilo: . . . Najveći rast OD posljednjih godina imali su radnici s nižim kvalifikacijama, dok je kod stručnjaka — koji nisu bili stimulirani na inicijativu, na stvaralaštvo — došlo do povlačenja, jer nisu mogli biti plaćeni iznad limita. Govornik je naglasio kako se treba zalagati za veće OD, ali na bazi uvećane produktivnosti, većeg dohotka, unapređivanja proizvodnje i bolje ekonomije rada (L. Bročilo). ZAKON O ORUŽJU! Pod konac 1974 g. objavljen je Zak. o nabavljanju, držanju i nošenju oružja u NN br. 54/74. Prvi stavovi općih odredaba definiraju naziv »oružje«: vatreno, zračno, rasprskavajuće, plinsko i hladno oružje, zatim naziv »municija«: meci, patrone, čahure, upaljači, zrna, sačma i barut. Zakon tumači izraze: lovačko, sportsko i trofejno oružje. Općinske uprave izdaju odobrenja za nabavku oružja. Odobrenje se neće izdati: maloljetnicima, zaostalim i duševno bolesnim, kažnjenim za određeni prekršaj, osuđenim za krivično djelo i si. Zračno oružje cal. 4,5 mm mogu nabavljati samo u sportske svrhe osobe iznad 16 godina i ako su članovi streljačkih organizacija. Za držanje i nošenje oružja potreban je Oružni list, dok za držanje trofejskog oružja samo odobrenje. Zabranjeno je upotrebljavati i nositi trofej, oružje, kao praviti i držati municiju. Bez odobrenja se može nabavljati i držati staro oružje: puške, sablje, mačevi i si., koje ima umjetničku i povijesnu vrijednost ili čini dio narodne nošnje. I DRVNA INDUSTRIJA LISTA — POTEŠKOĆAMA! Iznosimo situaciju u drv. industriji Hrvatske: osjećaju se znatne poteškoće u plasmanu i izvozu piljene građe. Proizvodnja i zalihe rastu, dok plasman rapidno opada. Skladišta talijanskih tržišta su puna robe. Traži se jasen i lipa! Zapad. Njemačka i Francuska su bacile na tržište jeftinu robu slabije kvalitete. Kupci pokušavaju oboriti dosadašnje cijene, uz razne makinacije, a izvoznici su prišli sniženjima cijena čak i do 30%>. INA, Generalturist i radne zadruge pojavljuju se poodavno kao nakupci, konkurencija i izvoznici!? A mjere, koje su već u toku: žurno se ispituje plan sječe bukovine, da ga se snizi i zamjeni sječom ostalih tvrdih liščara. Hrast rezati klasičnim načinom. Kroz finalnu preradu plasirati što više hrasta i jasena. Intervencijom PK — Jugoslavije pokušati će se postići plasman robe na istočno tržište. Šumarstvo se treba suzdržati od povišenja cijena pilanskoj oblovini, i uskladiti obujam i strukturu svojih sječa s potrebama tržišta odn. smanjiti sječu bukovine, a povisiti sječu hrastovine i ostalih tvrdih liščara. Bukovinu pariti i slagati, jer otpada njezina dosadašnja prodaja »ispod« gatera. Iako je usitnjenost banaka velika smetnja, treba pronaći nove kredite za uskladištene zalihe. Exporteri se moraju udružiti s proizvodnjom (u toku je!). Ponovno analizirati i proučiti svjetska tržišta drvetom. Tražiti smanjenje stope poreza i doprinosa! ZA BUDUĆE UMIROVLJENIKE! Skupština Zajednice mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske — u NN br. 12/75 — objavila je Odluku o valorizacijskim koeficijentima za preračunavanje OD iz prijašnjih godina prema razini OD iz 1974 g.: O D u god. 1966 1967 1968 1969 1970 1971 1972 1973 valor, koef. 362,0 315,7 290,1 250,8 209,1 167,8 142,5 125,9 II. 1961 1962 1963 1964 1965 1174,5 1059,6 894,2 698,9 500,8 DRVOTEHNIKA USA Na proljetnom zagrebačkom velesajmu, koji je održan 21—27. IV o. g., sakupilo se oko 1.550 izlagača iz 28 zemalja. Veliko priznanje ZV značio je i pristup privrednika iz inozemstva. Tako je Ministarstvo trgovine USA organiziralo izlož |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 108 <-- 108 --> PDF |
bu »Drvotehnika 75«, koja okuplja 21 tvrtku Amerike. Na ovoj je izložbi prikazana oprema, pribor i tehnologija za preradu drveta u proizvodnji namještaja. Izložen je bio vibrirajući konvejer koji služi za dovod drvnih otpadaka u strojeve za usitnjavanje, mjerni i kontrolni instrumenti za vlagu, detektori za otkrivanje grešaka u proizvodnji furnira, šperploča i iverica, prikazano je remenje za osiguranje svežnjeva, pištolji za vruće ljepljenje. Prikazan je i kombajn s prenosnom pilom za piljenje cjepanica i otklanjanje otpadaka od drveta po posječenim kompleksima šuma s kapacitetom većim od 25 pr .m. piljenog, sortiranog i usitnjenog drveta na sat. Za površinsku obradu i finiširanje drva bio je izložen bogati asortiman strojeva za politiranje na pneumatski pogon. Neke su tvrtke, zbog dimenzija svojih strojeva, prikazale proizvodnju putem modela ili filma, zatim mogućnost kompjutorizacije u proizvodnom procesu i si. KADROVI, KADROVI? Kadrovi rješavaju sve, rekao je veliki, ne baš omiljeni, Josif Visarionović! Međutim stručne škole u SRH izbacuju sve manje KV — drvoprerađivača i drvarskih tehničara, iako postoje drvoprerađivačke tehničke škole u Delnicama, Karlovcu, Virovitici i Zagrebu. Istodobno novine objavljuju da tehničara ima za izvoz. To dokazuju statističkim brojkama i donose: ove se godine upisalo u srednje škole 50.000 učenika više nego prije 2 godine, što znači da će i dalje povećavati broj tehničara. Istoga časa nastavlja se tendencija pada upisa u škole za KV-radnike, koji se najviše traže, a takovih se upisalo 23.000 manje nego prošlih godina. Drv. industrija SRH također vapi za takovim KV-kadrovima, iako se za drvarce otimaju, vrbuju i nude dobru zaradu i trajna mjesta gotovo sva drvno industrijska poduzeća. Kadrova nema, jer učiti za stolara i »tišljera « je anakronizam, težak rad, zanimanje nije atraktivno i demodiran posao! Drvarcima cijena raste, jer ih malo ima. U čitavoj SRH zaposleno je u drv. industriji 35.036 radnika. Međutim nepovoljan je kadrovski sastav. Da se povisi produktivnost i kvaliteta proizvoda potrebno je 60% ovih radnika iz neposredne proizvodnje tek obrazovati. Veliki broj ih ima tek nepotpunu osnovnu naobrazbu! Da se ovaj problem barem nekako riješi, potrebno je prići: besplatnom školovanju, stipendiranju, besplatnom smještaju u đačke domove, boljoj opremljenosti stručnih visokih i srednjih škola, putem masovnog medija TV i radia razviti propagandu i popularizaciju drvne struke: stručnim filmovima, predavanjima, popularnim brošurama, nagrađivanjima i si. Samo gdje su financijska sredstva, kad Zajednica za financiranje usmjerenog obrazovanja šumarstva i drv. industrije SRH dobiva tek 1,8 milijardi st. din., iako kadrovi zaposleni u šumarstvu i drv. ind. SRH uplaćuju godišnje 5,7 mil. st. din!!! PILANA U PLAMENU Početkom mjeseca travnja, točnije 6. IV o. g., do temelja je izgorila modernizirana pilana drvnog kombinata »Belišće«, jedno od najsnažnijih radnih organizacija Slavonije. Izgorjeli su ili su neupotrebljivi svi strojevi, a među njima i dvije automatske trake za rezanje trupaca tvrtke »Gillete«. Ova pilana rezala je godišnje oko 50.000 m3 pilanske oblovine. Prije 2—3 godine je obnovljena i modernizirana, te je ovo pilansko postrojenje zapošljavalo oko 150 radnika. Šteta još nije definitivno procjenjena, ali je sigurno da će preći 2 milijarde st. dinara. Pretpostavlja se da je požar nastao na električnim instalacijama. U OPASNOSTI: PLUĆA ZAGREBA Već duže vremena naš novinski tisak zvoni na uzbunu i alarm: Medvednica, planinski masiv i njegov popularni dio Sljeme, pluća i zaleđe Zagreba, su ugroženi i u opasnosti. Vjesnik, Borba, VUS, Večernji list i dr. danomice donose uznemiravajuće vijesti: Medvednica — primjer brige i nebrige! Planina mrtvog kapitala! Čekamo li medvjede na Medvednici? Staro se uništava, novoga nema! Dalje se iznosi: Objekti propadaju, jer se ne održavaju. Privatne se šume krče, da bi se pretvorile u unosna gradilišta, u poljoprivredna zemljišta i dalje .. . u gradilišta vikendica. Otvaraju se novi i proširuju stari kamenolomi u divovske, napose oko zaselaka Dolja i Bizeka. Nezasitna tvornica cementa u Podsusedu guta površinu za površinom! Međutim bez obzira na objektivnost i istinitost ovih vijesti pravna je situacija o Medvednici slijedeća: 1. Još 1909 g. Medvednica je proglašena zaštitnom šumom. 2. Uprava grada Zagreba proglašava 1954 g. šume Medvednice park šumom sa svojom vlastitom upravom. 3. Šume Medvedenice prelaze pod upravu Šumarije — Zagreb. 4. Projekti i 173 elaborata o Medvednici |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 109 <-- 109 --> PDF |
čekaju na realizaciju. 5. Za daljnje istraživačke studije i planove grad odobrava 325 st, din. 6. Za održavanje i uređenje Medvednice u površini od 24.000 ha napose sljemenskog dijela, grad izdvaja godišnje 120 milijuna st. dinara. I konačno 7. osniva se Odbor za izgradnju Medvednice sa zadatkom da pripremi društveni dogovor o usklađivanju interesa, radova i korišćenju, kao i financiranju ove parkšume. REVITALIZACIJA MAKSIMIRA Maksimirska šuma i perivoj, koji su osnovani još početkom 1843 g., nezamjenjivi su i sastavni dio Zagreba. U MŠK objavljenoj u Š. L. br. 7—9/74 već smo bili iznijeli prijedlog arh. ing. Z. Kanija o potrebi odvajanja gospodarskog dijela i spajanja parkovnog dijela Maksimira, u površini od 195 ha, u jednu cjelinu. Mnogi smatraju da sadašnji smještaj Zoološkog vrta — u srcu ovoga perivoja — predstavlja najfrontalniji napadaj na Maksimirski park. Predlaže se žurno preselenje Zoološkog vrta negdje u bližu okolicu Zagreba (razumljivo povezano s autobusnom prugom), tim više što je njegovo širenje zaustavljeno! U međuvremenu je zagrebačka općina imenovala Inicijativni odbor za revitalizaciju perivoja od 10 članova. U odbor su — uz predstavnike društvenih i političkih organizacija — ušli: veterinar dr. A. Lukšić (direktor »Dinama«), ing. V. Jurčić, agronom i predstavnik Polj. fakulteta i šumari: ing. M. Novaković (dir. Poslov. udr. privred. šum. organizacija) i mr. ing. Š. Meštrović (ŠF — Zagreb). MEDVJEDI PROTESTIRAJU U raspravu o zagrebačkoj Medvednici »upleo« se je i »Kerempuh« i u br. 12/75 donosi: Skupina medvjeda-štetočinja, koja je morala biti upućena na izdržavanje kazne na Medvednicu, obratila se molbom na Gradsku skupštinu, zahtjevajući ili smrt ili deportaciju u neki kraj, u kojem postoje uvjeti, da se kako-tako preživi. DANAS AKTIVAN — SUTRA RADIOAKTIVAN! U Biblisu nedaleko od Darmstadta u Zapad. Njemačkoj puštena je u pogon najveća atomska centrala na svijetu s reaktorom od 1.200 megavata energije. Građani ovog malenog zaseoka su bez riječi i protesta pristali da im svinjci, povrtnjaci i peradarnici budu uz kuću i da im prvi susjed bude ova divovska NE. Nijemci grade užurbano ovakove centrale. One su rezultat sadašnjih visokih cijena nafte, a i zbog bojazni da bi se naskoro mogla današnja nalazišta »tekućeg zlata« iscrpsti. Za slijedeće 3 godine u radu su daljnjih 11 postrojenja NE s nešto oko 3.500 megavata struje, dok se za slijedećih tri godine planira i traži lokacija za daljnjih 20 NE. Užurbana izgradnja NE opravdava se što nisu uspjeli napori da se pronađe postupak za aktiviranje ugljena u tekućinu, planovi o iskorišćivanju sunčeve energije i poteškoće oko veće upotrebe zemnog plina. * Međutim za graditelje NE nastali su u Zap. Njemačkoj crni dani! Gradnja NE u mjestu Wyhl kraj Obadenwurtenberga nedavno je morala biti obustavljena, jer je preko 25.000 stanovnika ovoga gradića i okolnih sela zaposjelo gradilište i utaborilo se u šatorima i barakama, te fizički omelo svaku gradnju i prilaz građev. mehanizaciji. Stanovništvo se boji za svoju životnu egzistenciju ne samo uslijed zagađenosti, straha od eksplozije, zamračenja sunca uslijed isparavanja i magle, trajnog povećanja temperature voda rijeke Rajne, pad kvalitete njihovih vina i sličnih poteškoća, koje izaziva ovaj »đavolji « izum. Nisu pomogla nikakova uvjeravanja, da će reaktor biti okružen s 2 m debelim betonskim zidom, a krov izgrađen od 60 cm debelim armiranim betonom od beton, željeza 0 30 mm. Nije pomogla niti tvrdnja da je teoretska mogućnost zračenja 1:10,000.000, dok je od udara groma 1:1,000.000. Jer bolje je danas aktivan nego sutra radioaktivan! TABLICE ZA KUBICIRANJE TRUPACA Savez IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske izdao je novo — praktično — izdanje Tablica za izračunavanje kubnog sadržaja izrađenih trupaca (klada) na 2 decimale, a za promjere 0 10—120 cm i dužine od 0,1—10 metara. Brojke u tablicama tiskane su u 2 boje (promjeri trupaca u crvenoj, a dužine u crnoj boji). Veličina ovih tablica-skrižaljki je džepnog formata 14x23 cm i u tvrdom — kartonskom — povezu. Ove praktične tablice namijenjene su šumarskom i drv. industrijskom tehničkom osoblju, šumarijama, šumskim gospodarstvima, drvno-in 107 |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 110 <-- 110 --> PDF |
dustrijskim poduzećima, đacima srednjih šumarskih i drvno-ind. škola, studentima Šumarskih fakulteta, kao i svima onim radnicima koji vrše premjer i izračunavaju kubni sadržaj izrađenih trupaca (klada). Cijena tablica s poštarinom iznosi 35 dinara. ROBA ZA ROBU — UVOZ ZA IZVOZ Naš najveći platni deficit u razmjeni s inozemstvom prošle je godine iznosio 1,2 milijarde dolara. U siječnju o. g. privreda Jugoslavije je izvezla robe za 414,2 milijuna dolara, a uvezla za 678 mil. dolara. U ovom času sve je teže prodati za novac i istodobno se boriti protiv sve agresivnije konkurencije. U svijetu općeg nepovjerenja posve je otkazao monetarni i valutni sistem. Neodrživo je stoga, da mi iz SR Njemačke, Italije i Austrije uvozimo 3—4 puta više robe, nego što je tamo izvozimo. Sve ovo zahtjeva novi način ponašanja: robu za robu i vezanje uvoza za izvoz! Postoje mnoge ponude našoj zemlji: Španjolska, Francuska, Grčka, Žaira, Libija i dr. i nude ono što imaju, a mi ono što mi imamo . . .! IN MEMORIAM AMICIS U ime Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drv. industrije Hrvatske bilježimo i opraštamo se od kolega, koji su umrli i pokopani u vremenu od 15. 12. 1974—30. 04. o. g.: ing. Zdravko Jerbić rođ. 1987) umro u Zagrebu 25. XII. 1974 g. ing. Veljko Jurdana (1924) umro u Lovranu 2. I. o. g., šum. tehn. Milan Ančić (1931) umro u Beogradu u III. o. g., ing. Josip Benić (1902) umro u Titovom Uzicu 24. III. o. g., ing. Živko Panjkota (1915) umro u Zagrebu 1. IV. o. g., ing. Mato Markanović (1933) umro u Zagrebu 3. IV. o. g., ing. Vilko Peić (1927) umro 10. IV. o. g. u Novoj Gradiški, šum. tehn. Franjo-Braco Landikušić (1916) umro u Zagrebu 18. IV. o. g., ing. Vlado Mutak (1913) umro 28. IV. o. g. u Zagrebu i ing. Šumsudin Hasandedić (1907) umro 10. III. o. g. u Sarajevu. Sa znatnim zakašnjenjem bilježimo i smrt ing. Alberta Metza (1893), koji je umro 6. III. 1972. g. u Italiji. Neka im je slava i hvala! JEDAN ČOVJEK — JEDAN OUR! Poslovođa poduzeća za namještaj i dekoracije »Novi dom« iz Beograda Radenko Novaković tražio je od Ustavnog suda da se on sam konstituira kao — OOUR! Radenko — OOUR! ŠUMAR — NOGOMETNI TRENER! Ing. Mirko Bazić je čovjek, koji je uspio pomaknuti zagrebački Dinamo s centra prvoligaške nogometne tablice u šes naesterac; Rođen je 1938 g. u M. Trojstvu kraj Bjelovara. Pravi je nogomet počeo igrati tek kad je 1958 g. stigao do Zagreba i upisao se na ŠF. S diplomom šum. inženjera zaposlio se je u Senju i zaigrao u senjskom »Nehaju«. Opsjednut nogometom — kako sam kaže — napustio je zaposlenje i krenuo za Bos. Gradišku, gdje je trenirao juniore i istodobno u Zagrebu završava Višu trenersku školu. Vratio se u Dinamo i s uspjehom ga vodi već treću godinu. Međutim kod Dinama ostaje još 2 godine, a onda . . . do viđenja! U mladosti je pisao pjesme, a i sada ga ta muza nije napustila. Razmišlja i skanjuje se, da uz trenersku dužnost, završi psihologiju. Makar je izjavio u VUS-u, da ga šumarstvo »ama baš nimalo ne zanima« — vidjeti ćemo — naš Je! HORTIKULTURA 1/75 Ovaj hortikulturni časopis (Split) donosi članak arh. S. Klaića: Iz prošlosti parka Mokrice (na međi Hrvatske i Slovenije) — povijesne crtice o ovome veoma vrijednom parku u neposrednoj blizini Zagreba. U istom broju prof. ing. O. Piškorić iznosi: Procjena vrijednosti na parkovima i drugim površinama. U ovom kratkom, praktičnom prikazu »Odluke o smjernicama za obračun vrijednosti odraslih stabala«, koju je donijelo Vijeće grada Frankfurta na Odri, ing. Piškorić upućuje i predlaže način primjene ovih smjernica i naknade vrijednosti ozlijeđenih, posjećenih ili uništenih dendroflornih elemenata na spomenutim objektima. |