DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 97 <-- 97 --> PDF |
Osla. U ukupnom plasmanu drvosječa Volf zauzeo je 15. mjesto. Prvo mjesto zauzeo je član norveške momčadi Bjarne Frenstol, šumarski tehničar (doškolovani šum. radnik), a 2—3 mjesta rumunjski radnici. Dragi Joža — srdačne čestitke Saveza IT i Šum. lista, kao i Matiji Ambrožiću (8. mjesto) i Gojku Đuriću iz BiH (24. mjesto). GAUDEAMUS IGITUR Stara generacija šumara, koji su1 šumarski fakultet apsolvirali prije 40 godina, sastala se ponovno 14. XII. o. g. u Zagrebu. Od 64 upisanih brucoša, anno domine MCMXXX, (u međuvremenu 16 ih je umrlo), na Šumarski fakultet u Zagrebu, stiglo ih je 21: Roko Benić, Zlatko Bunjevčević, Dragutin Čepelak, Bogomil Cop, Milan Drndelić, Vid Fašaić, Matija Gjaić, Nikola Goger, Žarko Haj din, Ladislav Hang, Ivo Horvat, Dušan Jedlovski, Davorin Karba, Vladimir Korica, Mijo Kotarski, Otmar Macoratti, Milivoj Majnarić, Petar Radić, Franjo Sgerm, Jože Skočir i Antun šuhat. Sve sami — bivši — momci na izbor! Bilo je i »težih« prepoznavanja, novog upoznavanja, evorfranja i »pomlađivanja« zgodama iz brucoških dana, prepričavani su svi oni veći »sukobi« s profesorima i prelistavani stari stručni udžbenici, skripta i knjige. Zborno mjesto ove »Bruc-fest 74« manifestacije bio je Šumarski dom, poslije svečani građanski ručak u »Palace« hotelu. Po našem običaju palo je i nekoliko prigodnih govora, a glavni kozeri i voditelji ovoga fešta su bili. : Goger, Haj din, Ćop i Drndelić. SMOTRA NAJMODERNIJE MEHANIZACIJE U organizaciji Jugoslavenskog poljoprivredno- šumarskog centra; u suradnji s PKJ, Poslov. udr. šum. privred. organizacija — Zagreb, ŠF — Brno (CSSR) i Združenog ŠG — Bjelovar održan je — od 29—31. X. o. g. — Simpozij »O mehanizaciji tehnoloških procesa u suvremenim sistemima gospodarenja«. Ovoj smotri najmodernije mehanizacije sudjelovalo je preko 700 učesnika iz čitave SFRJ. Simpozij je započeo na području ŠG — Koprivnice gdje je organizator prikazao mehanizaciju tehnoloških procesa iz oblasti uzgoja, dok se na području ŠG — Bjelovar vidjela brojna mehanizacija za iskorišćivanje šuma. U šumskom rasadniku »Močile« prikaprikazani su brojni strojevi za sjetvu sjemena, sadnju biljaka, sječu i privlačenje, utovar-otprema-istovar drvnog materijala, kao i gradnja šumskih komunikacija. Poredani i u radu vidjeli su se: traktori s priključnim strojevima za pripremanje tla, sadni strojevi za pikiranje sadnica (petoredni), kultivatori za međurednu obradu, prihranu i tretiranje fungicidima i herbicidima. Zatim stroj za vađenje, sortiranje, pakovanje i trapljenje sadnica, prskalice, svrdla za bušenje tla i si. U šumskom predjelu »Prkos« prikazan je rad malih motornih pila, izvlačenje vitlovima čitavih stabala iz mladih sastojina, kao strojevi za čišćenje površina od zeljastog i drvenastog raslinja, prizemnog rašća i čišćenje prosjeka. Prikazan je i niz stručnih filmova o proizvodnji sadnica četinjača metodom »paperpot« i si. Demonstracijom nove — praktične — mehanizacije, koja je sinhronizirana na suvremenim biološkim shvatanjima i uvidom u nove uređaje i strojeve, svaki je učesnik dobio sistematski pregled u napredna rješenja i još snažniju racionalizaciju šumske proizvodnje. To sve znači da je ovaj simpozij — kad se osjeća sve veće pomanjkanje radne snage — održan u pravo, pogođeno vrijeme! SUDBONOSNI TRENUTAK PLITVICA O Plitvičkim se jezerima već dosta pisalo u MŠK. U ovom broju Š. L., o održanom Simpoziju i zaključcima, napisao je dr. N. Komlenović poseban članak. Zagrebački Vjesnik u srijedu (VUS) posebnim se člankom osvrće na ovaj problem i donosi »Hitno bi trebalo učiniti«: 1. Kompleks Nacionalnog parka proširiti na krško-šumske predjele i vodotokove koji s njim tvore jedinstvenu prirodnu´ cjelinu. — 2. Uže područje parka tretirati kao mirnu zonu, namjenjenu razgledanju prirodnih ljepota, motrenju životinja i slobodnom prostoru, zatim etnografskim i muzejskim sadržajem, te znanstveno-istraživačkoj i odgojnoj funkciji. — 3. Stare objekte zaštititi, a neadekvatne građevine pregraditi ili srušiti, zatim likvidirati kamenolom i onemogućiti svaku građevnu stihiju. — 4. Rigorozno braniti privatizaciju izvora iz kojih se jezera napajaju vodom. — 5. Zaštititi divljač, to znači da ne bismo smjeli životinje dijeliti na lovne i nelovne, na korisne i štetne. — 6. Šu´me privoditi prirodnom klimaksu i dopustiti samo takozvanu higijensku sječu, a nešumske površine njegovati kao 569 |