DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 88 <-- 88 --> PDF |
STRANA STRUČNA LITERATURA Boletin de la Estaciön Central de Ecolo gia br. 3, Madrid, 1973. donosi: Nicolas , J. J.: Gljive gomoljike Proizvodnja gljiva gomoljika u Španjolskoj predstavlja znatno šumsko bogatstvo, koje zahtijeva revalorizaciju nekih, sada slabo rentabilnih šuma hrasta crnike u sjeverozapadnom, središnjem i istočnom dijelu Španjolske. Francuska treba za svoje kulinarske proizvode, koje izvozi u cijeli svijet 200-250 tona gomoljika, a proizvodi svega jednu trećinu do jedne petine svojih potreba, pa ostatak mora uvoziti iz drugih zemalja ko što su Španjolska i Italija. Cijene su trenutno visoke, a s vremenom će i dalje rasti uporedo s porastom životnog standarda u čitavom svijetu. Opasnost od viška produkcije ne postoji. Uzgoj gomoljike predstavlja dobru zaradu za stanovnike najpasivnijih krajeva kao i značajan izvor deviza za nacionalnu ekonomiju zemlje. Zbog visoke cijene, koja se u posljednje vrijeme penje do 3.100 peseta (cea 700 N Din) po kg, događa se da neodgovorne osobe, u želji za što većom zaradom, bezobzirno uništavaju ove gljive, nanoseći tako ogromne štete privatnim vlasnicima i zajednici. Takva situacija zahtijeva zaštitu i unapređenje proizvodnje gomoljika, koja bi se mogla svesti na slijedeće: a) uvođenje efikasnih propisa kojima bi se reguliralo skupljanje, prodaju i izvoz gomoljika, kako su to učinile Francuska i Italija; b) istraživanje i proučavanje vrsta koje uspijevaju u Španjolskoj i ekoloških karakteristika njihova habitata s osobitim obzirom na vrste tala i biljne zajednice; c) rezanje grana, čišćenje tla te inokulacija spora u hrastovim šumama podesnim za uzgajanje gomoljika po metodi koju je s uspjehom upotrijebio talijanski šumar prof. Mannazzi-Torini u pokrajini Las Marcas; d) propagiranje tehnike čuvanja i širenja gomoljika; e) pružanje tehničke i ekonomske pomoći vlasnicima šuma koji se žele baviti uzgajanjem gomoljika. Ceb alios, A.: španjolske orhideje Autor daje kompletan popis španjolskih vrsta iz familije Orchideaceae, upotpunjen podacima o tome tko je, kada i pod kojim imenom opisao pojedine vrste. Gomez Bustillo, M. R., Fernandez Rubio, F.: Parnassius apolo (L.) (Lep., Papilionidae) u Španjolskoj: bionomija i geografsko rasprostranjenje Autori revidiraju biološki ciklus i geografsko rasprostranjenje leptira Parnassius apollo (L.) na Iberijskom poluotoku, navodeći i razvrstavajući 23 poznate rase ove vrste, od kojih su 21 opisane iz domaćih, a 2 iz francuskih biotopa, koje prodiru u Španjolsku preko južnih obronaka Pirineja. Garcia de Viedma, M.: Dva nova obilježja za razlikovanje Pissodes notatus F i P. validirostris Gyll. (Col., Curculionldae) Autor prikazuje u riječi i slici dva obilježja koja je nedavno otkrio, zajedno s Bevanom, a pomoću kojih se mogu razlikovati adultni oblici Pissodes notatus F. i P. validirostris Gyll. Te se razlike sastoje u obliku, veličini i obojenosti ljuštica na protoraksu, metepisternumu i metasternumu. Braquehais, F.: Lovno stablo kao integralni dio u borbi protiv šteta od Insekata bušača U radu se komentiraju rezultati postignuti pomoću lovnih stabala protiv potkornjaka Blastophagus destruens Woll., koji je uzrokovao velike štete u nekim kulturama borova Pinus pinaster i P. pinea na jugu i jugozapadu Španjolske. Pomoću lovnih stabala i prethodnog kemijskog tretiranja napadnutih kultura postignuti su veoma zadovoljavajući rezultati. Iznose se zanimljivi podaci o vremenu obaranja, najpovoljnijim promjerima, broju po hektaru i trajanju privlačnosti lovnih stabala. Treći sastanak radne grupe O. I. L. B., S. R. O. P. »Integralna borba u borovim šumama Sredozemlja: U Madridu je 12. i 13. ožujka 1973. održan treći sastanak radne grupe »Integralna borba u borovim šumama Sredozemlja «. Svrha je sastanka bila da se prikaže aktualno stanje populacija borovog četnjaka u području Mora de Rubielos, te |