DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Park-šumu Komrčar, danas zeleni dragulj otoka Raba, podigao je na pašnjačkoj
površini od 12 ha prije 80 godina ´velikim trudom šumar Pravdoje Belia. Kao
predkulturu uzgojio je sastojinu alepskog bora u koju je kasnije unosio čemprese,
šmrike i zimzelene listače: crniku, zeleniku, lovor, mirtu i dr. Osim spomenute
Park-šume on je podigao i druge borove kulture: Farkanj na 36 ha, Suhu Puntu na
2 ha, Kalifront-Topale na 4 ha, Vrtić na 3 ha, Lopar na 8 ha i mnoge borove šumice
na privatnim posjedima u selu Mundanije i Loparu.


Spomenuti radovi u stručnom pogledu zaslužuju najvišu ocjenu, jer je svaka
biljka, svaki borić, posađen pod neposrednom upravom i uputama šumara koji je
uporno upućivao i svojom rukom vodio ruku radnika, pokazujući mu kako treba
saditi i ograđivati mladu sadnicu. Tako veliki postotak primanja posađenih biljaka
u vrlo teškim ekološkim uvjetima mogla je osigurati samo ruka odličnog stručnjaka
i primjena njegova stručnog znanja pri pošumljivanju.


Pravdoje Belia je bio ne samo dobar šumar i organizator, već je bio jedan
od najboljih poznavalaca prirode cijelog otoka. Naši i inozemni botaničari-floristi
našli su u njemu odličnog poznavaoca flore otoka Raba. Surađivao je s našim
poznatim botaničarom Dragutinom Hircom i dr. Stručnost i ljubav za prirodu
izraženi su kod njega na svakom koraku.


Zelene šume otoka Raba ostat će trajan spomenik vrijednom šumaru Pravdoju
Beliji i svim njegovim sljedbenicima koji su u ozelenjivanju Raba sudjelovali, a
obnovljeni spomenik i upravo otkrivena bista poslužit će kao znak priznanja
sadašnjih generacija otoka Raba svom zaslužnom šumaru i vrlom sinu naše
zemlje´ PRAVDOJU BELIJI.


HVALA MU!


Josip šimičić
Đuro Rauš