DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Slaveći jubilarnu 90-godišnjicu organiziranog šumarstva u općini Rab i 85-godišnjicu turističkog razvoja i privređivanja na Rabu, Društveno-politička zajednica Raba, Turistički savez općine Rab i Šumarija Rab, u povodu 120-godišnjice rođenja i 50-godišnjice smrti općinskog šumara Pravdoja Belije, podižu spomen-bistu svom zaslužnom šumaru. Općinski šumar Pravdoje Bella rođen je 2. rujna 1853. godine u mjestu Male Žablje, općina sv. Križ kod Gorice. U obitelji je bilo trinaestoro djece. Realku je pohađao u Gorici. Nakon mature nije se htio posvetiti pravnim studijima i tako je izostala pomoć ujaka kanonika. Odabravši šumarstvo kao svoj studij, morao se na školovanju izdržavati vlastitim zarađivanjem /fizičkim radom i instrukcijama đacima, sinovima plemića iz okolice Križevaca. U Križevcima je studirao na Gospodarskoj šumarskoj visokoj školi, gdje je stekao diplomu 1882. godine. Državni stručni ispit položio je u Zagrebu 1886. godine. Kao student bio je član pjevačkog studentskog zbora u Križevcima. S tim zborom gostovao je u skoro svim slavenskim zemljama i tako je u ranoj mladosti imao prilike upoznati mnoge zemlje, ljude i krajeve. Od djetinjstva je volio prirodu te je s nekoliko kolega studenata polazio na duga pješačenja za vrijeme ljetnih praznika. Iz sjećanja s tih putovanja jedan je momenat posebno i često isticao: Kad je s jednim kolegom iz ličkog zaleđa pješke stigao na Velebit i ugledao goletne otoke Kvarnera, u njemu se rodila želja da se posveti pošumljavanju jednog od tih otoka. Po završetku studija nije mu se ta želja odmah ostvarila. Prva mu je služba bila u Drnišu, gdje je ostao vrlo kratko. Zatim dolazi na Rab i ovdje ostaje cijelog života na dužnosti općinskog nadšumara. Pionirski šumsko-uzgojni radovi općinskog šumara Pravdoja Belije vidljivi su po brojnim šumama otoka Raba i Paga podignutim na goletima i golim kamenjarima. Neke od njih čine šumski predjeli izuzetnih prirodnih ljepota — pravi biseri prirode. To su park-šuma Komorčar, u kojoj se sada nalazimo, šuma Frkanj i Suha Punta, drvored borova na poluotoku Kristofor, sastojine primorskog bora u šumi Kalifront i Kočajnik na otoku Pagu, loparske šumice crnog bora i druge. |