DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 8     <-- 8 -->        PDF

log stabla« — metodom kronografije tipa kontiranja po B. Kraljiću (9),
jedan snimalac može dapače i sa znatno manje napora kronometrijski
snimati dva pa i više sjekača — nego li multimomentnom metodom
snimanja!


Pri utvrđivanju radnih normi s obzirom na ukupno normaln
o vrijem e za pojedine drvne Sortimente, pa i grupe drvnih sortimenata
— može se postići relativno visoka točnost i vjerojatnost na temelju
multimomentne metode snimanja! To stoga što sortimentn a vremena
redovito obuhvaćaju razmjerno mal i postotak vremenske radne norme —
a stabalna i opća vremena obuhvaćaju ve like postotke ukupnog
vremena snimanja (raspodjeljuju se na Sortimente i pri kronometrijskim
metodama i pri multimomentnoj metodi snimanja — pomoću jednakih kalkulacionih
ključeva njihove raspodjele na pojedine drvne Sortimente).


Navedeno u prethodnoj stavci — moglo bi se znatno promijeniti u slučaju
kada bi se radne operacije »kresanje grana« i »kora
n j e« iz uzele iz stabalnih vremena i prebacile u odnosna
sortimentna vremena. To je lako moguće postići i znatno
usavršuje odnosno tehničko normiranje (uporedi: 9).


B. Zatim ćemo se posebno osvrnuti na rad Tomanića (15).
On je izvršio konkretnu kronografiju sječe i izrade bukovine uz pomoć
motorne pile putem ekipe od tri radnika u toku tri osamsatne radne smjene.
Zatim je na temelju podataka iz obrazaca tih snimanja u uredu imitirao
podatke kao da su snimani multimomentnom metodom: svake 0,5 minute,
svake 1 minute i po tabeli slučajnih brojeva.


Na toj zanimljivoj osnovi utvrdio je za ekipu od tri radnika na temelju
tri radne osamsatne smjene s ukupno 24 radna sata uz primjenu intervala
opažanja od 0,5 minute (varijanta multimomentne metode koja od primijenjenih
daje najtočnije rezultate) — ovo:


— da se vremenske norme po jedinicama drvnih sortimenata
razlikuju od onih utvrđenih kronografijom najviše jedva
za + 3,06 % u z čak 95,99 % vjerojatnosti;
— da se sortimentna vremena razlikuju od onih kronografiranih
najviše za + 10,00% uz jedva 85,58% vjerojatnosti,
i to ondje gdje ona obuhvaćaju jedv a 1,65% ukupno kronografiranog
vremena;
— da se vremenski elementi koji se odnose na radne zahvate
kojih bi vrijeme posebno normirao u obliku regresijske jednadžbe npr. I.
Samset (13) u svrhu sastavljanja regionalnog sistema diferenciranih odnosnih
tehničkih normi — razlikuju od onih kronografiranih za + 0,57 d o
čak + 10,00 % uz vjerojatnosti jedva 0,00 d o 85,58 %, budući
da obuhvaćaju jedv a 0,19 d o 2,12% ukupno kronografiranog vremena.
Na temelju navedenog — zaključujemo:
1) Iako se ovdje radilo samo o jednom slučaju rada snimanog
po trima varijantama imitirane multimomentne metode (što pri nekim
podacima još ni približno ne dokazuje navedene točnosti uz 95% vjerojatnosti!)
— ipak nas takvi rezultati upućuju na to da predložimo
da se za navedeni šumski rad i navedenu ekvi


480