DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 8 <-- 8 --> PDF |
log stabla« — metodom kronografije tipa kontiranja po B. Kraljiću (9), jedan snimalac može dapače i sa znatno manje napora kronometrijski snimati dva pa i više sjekača — nego li multimomentnom metodom snimanja! Pri utvrđivanju radnih normi s obzirom na ukupno normaln o vrijem e za pojedine drvne Sortimente, pa i grupe drvnih sortimenata — može se postići relativno visoka točnost i vjerojatnost na temelju multimomentne metode snimanja! To stoga što sortimentn a vremena redovito obuhvaćaju razmjerno mal i postotak vremenske radne norme — a stabalna i opća vremena obuhvaćaju ve like postotke ukupnog vremena snimanja (raspodjeljuju se na Sortimente i pri kronometrijskim metodama i pri multimomentnoj metodi snimanja — pomoću jednakih kalkulacionih ključeva njihove raspodjele na pojedine drvne Sortimente). Navedeno u prethodnoj stavci — moglo bi se znatno promijeniti u slučaju kada bi se radne operacije »kresanje grana« i »kora n j e« iz uzele iz stabalnih vremena i prebacile u odnosna sortimentna vremena. To je lako moguće postići i znatno usavršuje odnosno tehničko normiranje (uporedi: 9). B. Zatim ćemo se posebno osvrnuti na rad Tomanića (15). On je izvršio konkretnu kronografiju sječe i izrade bukovine uz pomoć motorne pile putem ekipe od tri radnika u toku tri osamsatne radne smjene. Zatim je na temelju podataka iz obrazaca tih snimanja u uredu imitirao podatke kao da su snimani multimomentnom metodom: svake 0,5 minute, svake 1 minute i po tabeli slučajnih brojeva. Na toj zanimljivoj osnovi utvrdio je za ekipu od tri radnika na temelju tri radne osamsatne smjene s ukupno 24 radna sata uz primjenu intervala opažanja od 0,5 minute (varijanta multimomentne metode koja od primijenjenih daje najtočnije rezultate) — ovo: — da se vremenske norme po jedinicama drvnih sortimenata razlikuju od onih utvrđenih kronografijom najviše jedva za + 3,06 % u z čak 95,99 % vjerojatnosti; — da se sortimentna vremena razlikuju od onih kronografiranih najviše za + 10,00% uz jedva 85,58% vjerojatnosti, i to ondje gdje ona obuhvaćaju jedv a 1,65% ukupno kronografiranog vremena; — da se vremenski elementi koji se odnose na radne zahvate kojih bi vrijeme posebno normirao u obliku regresijske jednadžbe npr. I. Samset (13) u svrhu sastavljanja regionalnog sistema diferenciranih odnosnih tehničkih normi — razlikuju od onih kronografiranih za + 0,57 d o čak + 10,00 % uz vjerojatnosti jedva 0,00 d o 85,58 %, budući da obuhvaćaju jedv a 0,19 d o 2,12% ukupno kronografiranog vremena. Na temelju navedenog — zaključujemo: 1) Iako se ovdje radilo samo o jednom slučaju rada snimanog po trima varijantama imitirane multimomentne metode (što pri nekim podacima još ni približno ne dokazuje navedene točnosti uz 95% vjerojatnosti!) — ipak nas takvi rezultati upućuju na to da predložimo da se za navedeni šumski rad i navedenu ekvi 480 |