DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 78     <-- 78 -->        PDF

2.0 nastavnim planovima iz uzgajanja šuma
a) Nastavu iz uzgajanja šuma je korisno podijeliti u dva glavna dijela: Osnove
uzgajanja šuma i Tehnika uzgajanja šuma. Ovo raščlanjivanje je samo teoretsko.
Osnove uzgajanja šuma i tehnika uzgajanja šuma se moraju na svakom stupnju
izobrazbe isprepletati i dopunjavati.


b) Pri tome, pod Osnovama uzgajanja šuma se podrazumijeva sve što je
potrebno da bi se razumjela priroda šume i da bi se shvatio uticaj šumsko-uzgojnih
mjera.


c) Pod tehnikom uzgajanja šuma se podrazumijeva sve što je potrebno
za razumijevanje i ostvarenje postavljenog cilja, planova i mjera.


d) Nastavna materija u konsekventnoj sintezi od jednostavnih do kompleksnih
međuodnosa treba da se kroz sve semestre nastavlja neprekdno. Na
kraju studija, kao zaokružena cjelina treba da rezultira cjelokupno razumijevanje
šume. Zbog jedinstva šumarskih ciljeva, svaka specijalizacija prije završetka
studija se smatra štetnom.


e) Iz toga slijedi da izučavanjem uzgajanja šume treba otpočeti već na
početku studija i da je potrebno da su osnove uzgajanja šuma i tehnika uzgajanja
šuma u tijesnoj međusobnoj povezanosti. Treba izbjegavati svako »horizontalno
« razvrstavanje materije.


f) Osnove uzgajanja šuma i Tehniku uzgajanja šuma treba da predaje jedan
visokoškolski nastavnik. Za posebna pitanja šumsko-uzgojne prakse, koja imaju
veliko lokalno značenje, moguče je angažirati dodatne nastavne snage.


3.0
uticaju nastave iz uzgajanja šuma, odnosno šumskouzgojne
prakse na sredinu
U tom pogledu moramo razlikovati tri uticajne sfere koje djeluju na šumu
i širu sredinu:



šumarska praksa na koju je moguće bitno uticati preko nastave iz uzgajanja
šuma;

drugi inženjerski pozivi, koji na bilo koji način zadiru u ekologiju prirode,
pri čemu dolazi do međusobnih uticaja između šume i inženjerskih
aktivnosti i

javnost i njegove potrebe u pogledu šume, naročito u pogledu socijalnih
funkcija šume.
Iz
toga slijedi:


a) Izučavanje uzgajanja šuma za studente šumarstva treba oblikovati tako
da je budući šumarski stručnjak svjestan svoje široke odgovornosti ne samo u
pogledu zadataka vezanih za produkciju, nego i širih zadataka;


b) Više nego do sada, visokoškolski nastavnici iz uzgajanja šuma moraju na
svojim univerzitetima nastojati da se svi inženjerski pozivi, koji u svojoj
aktivnosti zadiru u ekologiju prirode, upoznaju sa suštinom i gospodarenjem
šumom kao ekosistemom. Pri tome nije bitno da li će se nastavni planovi redovnog
studija dopuniti ili će se za njih uvesti postdiplomski studij.


c) Kao redovni zadatak šumarskog poziva treba se smatrati i orijentiranje
javnosti o mogućnostima i granicama posrednih koristi i korisnih funkcija
šume. Pri tome je potrebno naglasiti da privredna šuma može trajno i optimalno
ispuniti svoje sporedne zadatke. Zato je isto tako zadatak nastave iz uzgajanja
šuma da priprema buduće šumarske inženjere i za te zadatke u javnosti.


Prof. dr Konrad Pintarić