DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 77 <-- 77 --> PDF |
ZASJEDANJE PROFESORA UZGAJANJA ŠUMA U ZÜRICH-u 22. do 24. jula 1974. god. U okviru I odjeljenja »Uzgajanje šume i sredina« Međunarodne unije šumarskih naučno-istraživačkih organizacija (IUFRO), u Ziirichu su se sastali visokoškolski nastavnici uzgajanja šuma iz nekoliko zemalja Evrope (Francuska, Engleska, Holandija, Jugoslavija, Austrija, Švicarska i Turska). Sastanak je sazvao šef I. odjeljenja IUFRO-a prof, dr Dušan M1 i n š e k s namjerom da se osnuje jedna međunarodna grupa (iz IUFRO odjeljenja I i IV) za proučavanje obrazovanja iz uzgajanja šuma. Osim ovih organizacijskih pitanja diskutiralo se i o slijedećim temama: 1. ciljevi nastave iz uzgajanja šuma; 2. nastavni planovi u nastavi uzgajanja šuma i 3. uticaj nastave iz uzgajanja šume, odnosno prakse uzgajanja šuma na sredinu. Organizacijska pitanja Učesnici savjetovanja su se suglasili da je potrebno osnovati jednu evropsku podgrupu »Proučavanje izobrazbe u oblasti uzgajanja šuma«. Za šefa ove podgrupe izabran je prof, dr Spiros Dafis, profesor uzgajanja šuma na Univerzitetu u Solunu. Predviđeno je osnivanje analognih grupa i za ostale kontinente, koje će sve zajedno biti članovi navedene IUFRO-međusekcijske grupe. Dalje je predviđeno da se uspostave kontakti između podgrupa po kontinentima i između predsjednika cjelokupne skupine. Za održavanje kontakata brinut će se u te svrhe izabrani stručnjaci, koji će organizirati zasjedanja po kontinentima. Na taj bi se način ostvarila izmjena iskustava između kontinenata bez brojnih putovanja. Sada osnovana evropska podgrupa visokoškolskih nastavnika uzgajanja šuma je u svom radu postavila slijedeći program: — istraživanje ciljeva nastave iz uzgajanja šuma; — istraživanje metoda nastave iz uzgajanja šuma i — razmjena ideja i iskustava u nastavi uzgajanja šuma. U ovim razgovorima su donijete slijedeće preporuke: 1. O cilju nastave iz uzgajanja šuma a) Najvažniji cilj nastave je da uvede studente u široke okvire šumsko- uzgojnog mišljenja; b) da bi se ovo postiglo potrebno je — posjedovanje naučno utvrđenog razumijevanja biti šume kao prirodnog ekosistema i — posjedovanje osnova koje su potrebne za ocjenu dugoročnog uticaja šumsko uzgojnih mjera za šumu; c) otuda se na visokim školama uzgajanje šuma ne smije razvijati u specijalne discipline, već treba da predstavlja srž cijele šumarske izobrazbe, koju treba u cjelini i da prožima. |
ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 78 <-- 78 --> PDF |
2.0 nastavnim planovima iz uzgajanja šuma a) Nastavu iz uzgajanja šuma je korisno podijeliti u dva glavna dijela: Osnove uzgajanja šuma i Tehnika uzgajanja šuma. Ovo raščlanjivanje je samo teoretsko. Osnove uzgajanja šuma i tehnika uzgajanja šuma se moraju na svakom stupnju izobrazbe isprepletati i dopunjavati. b) Pri tome, pod Osnovama uzgajanja šuma se podrazumijeva sve što je potrebno da bi se razumjela priroda šume i da bi se shvatio uticaj šumsko-uzgojnih mjera. c) Pod tehnikom uzgajanja šuma se podrazumijeva sve što je potrebno za razumijevanje i ostvarenje postavljenog cilja, planova i mjera. d) Nastavna materija u konsekventnoj sintezi od jednostavnih do kompleksnih međuodnosa treba da se kroz sve semestre nastavlja neprekdno. Na kraju studija, kao zaokružena cjelina treba da rezultira cjelokupno razumijevanje šume. Zbog jedinstva šumarskih ciljeva, svaka specijalizacija prije završetka studija se smatra štetnom. e) Iz toga slijedi da izučavanjem uzgajanja šume treba otpočeti već na početku studija i da je potrebno da su osnove uzgajanja šuma i tehnika uzgajanja šuma u tijesnoj međusobnoj povezanosti. Treba izbjegavati svako »horizontalno « razvrstavanje materije. f) Osnove uzgajanja šuma i Tehniku uzgajanja šuma treba da predaje jedan visokoškolski nastavnik. Za posebna pitanja šumsko-uzgojne prakse, koja imaju veliko lokalno značenje, moguče je angažirati dodatne nastavne snage. 3.0 uticaju nastave iz uzgajanja šuma, odnosno šumskouzgojne prakse na sredinu U tom pogledu moramo razlikovati tri uticajne sfere koje djeluju na šumu i širu sredinu: — šumarska praksa na koju je moguće bitno uticati preko nastave iz uzgajanja šuma; — drugi inženjerski pozivi, koji na bilo koji način zadiru u ekologiju prirode, pri čemu dolazi do međusobnih uticaja između šume i inženjerskih aktivnosti i — javnost i njegove potrebe u pogledu šume, naročito u pogledu socijalnih funkcija šume. Iz toga slijedi: a) Izučavanje uzgajanja šuma za studente šumarstva treba oblikovati tako da je budući šumarski stručnjak svjestan svoje široke odgovornosti ne samo u pogledu zadataka vezanih za produkciju, nego i širih zadataka; b) Više nego do sada, visokoškolski nastavnici iz uzgajanja šuma moraju na svojim univerzitetima nastojati da se svi inženjerski pozivi, koji u svojoj aktivnosti zadiru u ekologiju prirode, upoznaju sa suštinom i gospodarenjem šumom kao ekosistemom. Pri tome nije bitno da li će se nastavni planovi redovnog studija dopuniti ili će se za njih uvesti postdiplomski studij. c) Kao redovni zadatak šumarskog poziva treba se smatrati i orijentiranje javnosti o mogućnostima i granicama posrednih koristi i korisnih funkcija šume. Pri tome je potrebno naglasiti da privredna šuma može trajno i optimalno ispuniti svoje sporedne zadatke. Zato je isto tako zadatak nastave iz uzgajanja šuma da priprema buduće šumarske inženjere i za te zadatke u javnosti. Prof. dr Konrad Pintarić |