DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Za dobivanje prirodoznanstvene slike Plitvičkih jezera od posebnog su značenja proučavanja akademika Pevaleka* koji je prvi ukazao na važnost biotičkih faktora u dinamičnom procesu stvaranja sedrenih naslaga i na njihovu stalnu promjenljivost. Bit njegovog učenja proizlazi iz teksta koji je u skraćenom obliku uklesan na njegovoj spomen ploči koja je ovom prigodom otkrivena na Plitvičkim jezerima, a koja glasi: »Plitvička jezera predstavljaju biodinamički sistem u kojem vrlo važnu ulogu imaju sedrotvorne biljke, odnosno sedrotvorne zadruge. Svako nastojanje, koje ide za tim da zaštiti Plitvice, mora u prvom redu voditi računa o sedrotvorcima i sedri. Samo u progresivnom stanju tog biodinamičnog sistema leži budućnost Plitvičkih jezera«. Na temelju proučavanja akademika Pevaleka može se zaključiti, da se Plitvička jezera ponašaju kao živi organizam, ona su nastala, stalno se razvijaju i jednom će nestati. S ljudskog gledišta, tu se radi ipak o jednom vremenski dužem periodu pa, ako se jezera žele očuvati, mora se voditi stalna briga o očuvanju posebnih ekoloških uvjeta pod kojima su ona nastala i pod kojima se ona razvijaju. Već i ovaj letimičan uvid u genezu jezera jasno govori da je njihov izgled rezultat djelovanja brojnih prirodnih faktora koji su međusobno povezani i stoje u dinamičnoj ravnoteži. Ova je ravnoteža vrlo osjetljiva pa i relativno male promjene u jednom faktoru mogu izazvati lančanu reakciju, koja može imati nesagledive posljedice. Naime, na našem kršu imamo niz primjera poremetnje ekološke ravnoteže, što je rezultiralo zatrpavanjem mnogih jezera i razaranjem sedrenih barijera (sedrene ustave Krke, Butišnice, Une, Plive i dr.). Da slična sudbina ne zadesi i Plitvička jezera, simpozij je trasirao puteve održavanja i daljnjeg razvitka Nacionalnog parka.. Te smjernice proizlaze iz zaključaka donesenih na kraju simpozija. ZAKLJUČCI SIMPOZIJA Nacionalni park Plitvička jezera ustanovljen je da održava i razvija prirodni fenomen, jedinstven u svijetu, koji predstavlja posebnu nacionalnu vrijednost. Racionalno i odgovorno rukovanje ovim specifičnim objektom u klasičnom kršu je naša međunarodna obaveza. Na temelju podnesenih referata, diskusija, obilaska na terenu i raspoložive pismene dokumentacije konstatira se da ima ozbiljnih pojava degradacije ekološkog kompleksa u kome je šumski pokrov glavni regulator. U interesu očuvanja i razvoja Nacionalnog parka predlaže se: 1. Motorizirani promet u prijezerskom pojasu i preko sedrenih barijaera ugrožava egzistenciju jezera u tolikoj mjeri da vrlo brzo možemo biti tragično iznenađeni i zbog toga bi trebalo: a) urgentno prebaciti tranzitni promet na zaobilazne pravce, posebno Rudano vac-Homoljac-Babin Potok, zašto je izrađena i revidirana detaljna projektna dokumentacija; to treba svakako provesti do početka turističke sezone 1975. b) modernizirati pristupnu cestu sela Plitvice-Poljanak-Selište. Treba elimini rati cestovnu vezu preko sedrene barijere između Kozjaka i Milanovca i pored slapa Plitvice. Sve barijere treba dovesti u stanje neometanog prirodnog regeneriranja. c) Od ogromnog je značenja za Plitvička jezera da se čim prije prouče i utvrde mjere kojima će se tranzitni promet i turistički posjeti odvijati u granicama koje odgovaraju interesima zaštite. 2. Vode jezera se onečišćuju što ugrožava sedrotvorne procese, a time i opstanak jezera. Treba odmah spriječiti da, iz sela i naselja u pritjecajnom pojasu, vode i druge nečistoće pritječu u jezera i njihove pritoke. Treba poduzeti djelotvorne mjere da se turistički posjeti Nacionalnom parku kvantitativno i kvalitativno usklade sa zahtjevima i ciljevima zaštite. * Ivo Pevalek (1893-1967) član JAZU, redovni sveuč. profesor iz botanike i predstojnik Zavoda za botaniku Šum. fakulteta u Zagrebu. 544 |