DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 71 <-- 71 --> PDF |
ZNANSTVENI SIMPOZIJ O ZAŠTITI PLITVIČKIH JEZERA Pod pokroviteljstvom JAZU održan je od 3-5. listopada 1974. godine znanstveni simpozij o zaštiti Plitvičkih jezera. Simpozij je organiziran prigodom 25. obljetnice proglašenja Plitvičkih jezera nacionalnim parkom. Osnovni zadatak ovog znanstvenog skupa, u čijem je radu sudjelovao veliki broj znanstvenih, društveno-političkih i kulturnih radnika, bio je, da se rasvijetli utjecaj brojnih nepovoljnih faktora na razvitak jezera i utvrde smjernice za daljnji tretman ovog izuzetnog fenomena prirode. Akademik T. Varičak pozdravio je učesnike simpozija u ime pokrovitelja JAZU i dao uvodno izlaganje. Nakon toga su podneseni slijedeći referati: Ing. Aleksandar Šobat : Oblici prostorne zaštite i mjesto Nacionalnog parka u njima; Branko Bosanac : Pravni aspekt upravljanja Nacionalnim parkom Plitvička Jezera; Dr Mirko Marković : Povijesni činioci i njihov utjecaj na razvoj Plitvičkih Jezera; Prof. Budimir Korica : Stanovništvo i zaštita Plitvičkih jezera; Petar V i d a k o v i ć: Međusobni odnos privrede i zaštite Plitvičkih jezera; Film o Plitvičkim jezerima i prikazivanje dispozitiva; Prof. dr Josip R o g 1 i ć: Geomorfološki i prometni aspekt zaštite i razvoja Nacionalnog parka; Prof. dr Ante Polšak : Geološki i hidrogeološki aspekt zaštite i razvoja Nacionalnog parka; Prof. dr Zlatko Pavletić : Biodinamika Plitvičkih jezera i njezine zaštite; Ing. Josip M o v č a n: Praktički problemi zaštite i razvoja Plitvičkih jezera. Simpozij je bio prilika da se osvrne na historijat zaštite Plitvičkih jezera koja počinje već krajem prošlog stoljeća, kada je 1893. godine osnovano »Društvo za uređenje i poljepšavanje Plitvičkih jezera i okolice«. Njegov je osnovni zadatak bio zaštita i znanstvena obrada Plitvičkih jezera, kao i privlačenje što većeg broja posjetilaca. Društvo se je u svom radu suočavalo s mnogim teškoćama. Ono je već 1914. godine podnijelo zahtjev tadažnjem Hrvatskom saboru da se donese zakon o zaštiti Plitvičkih jezera i da se ona proglase nacionalnim parkom. Tome je bio neposredan povod planovi stranih kapitalista da se na jezerima podigne električna centrala. Uporedo s aktivnošću Društva odvijala se je i turistička izgradnja, no ona je imala stihijski karakter pa je u tom periodu zabilježeno niz primjera bespoštednog uništavanja šuma, čak i sedrenih brana. Po završetku II svjetskog rata brigu nad Plitvičkim jezerima preuzima Komitet za turizam NRH, da bi 1949. godine ona bila proglašena nacionalnim parkom. Tek od tog vremena počima planski razvitak Plitvica. Tokom 25 godina kolektiv Nacionalnog parka postigao je krupne rezultate, tako da su Plitvička jezera postala poznata daleko van granica naše zemlje. Pri tome su se, međutim, nagomilali i brojni problemi koji ozbiljno sputavaju daljnji razvitak Nacionalnog parka i ugrožavaju opstanak jezera. Da bi se ta problematika mogla znanstveno sagledati potrebno je poznavanje postanka i razvitka jezera. Plitvička jezera su nastala pregrađivanjem dijela doline rijeke Korane sedrenim ustavama. One su rezultat jedinstvenog biokemijskog procesa kojeg omogućuju posebni ekološki uvjeti. Pri tome šume imaju izuzetnu ulogu i bez njihovog prisustva nebi bilo ni jezera. One ne samo što sprečavaju eroziju i utječu na klimu i režim voda, nego su i preduvjet biotskih procesa čiji je produkt — ugljični dioksid — neophodan agens za otapanje karbonatnih stijena i tvorbu sedre. Maženjem ugljičnog dioksida iz vode taloži se kalcijev karbonat i hvata kao kora oko biljaka i drugih predmeta na sedrenim pragovima i ustavama. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Za dobivanje prirodoznanstvene slike Plitvičkih jezera od posebnog su značenja proučavanja akademika Pevaleka* koji je prvi ukazao na važnost biotičkih faktora u dinamičnom procesu stvaranja sedrenih naslaga i na njihovu stalnu promjenljivost. Bit njegovog učenja proizlazi iz teksta koji je u skraćenom obliku uklesan na njegovoj spomen ploči koja je ovom prigodom otkrivena na Plitvičkim jezerima, a koja glasi: »Plitvička jezera predstavljaju biodinamički sistem u kojem vrlo važnu ulogu imaju sedrotvorne biljke, odnosno sedrotvorne zadruge. Svako nastojanje, koje ide za tim da zaštiti Plitvice, mora u prvom redu voditi računa o sedrotvorcima i sedri. Samo u progresivnom stanju tog biodinamičnog sistema leži budućnost Plitvičkih jezera«. Na temelju proučavanja akademika Pevaleka može se zaključiti, da se Plitvička jezera ponašaju kao živi organizam, ona su nastala, stalno se razvijaju i jednom će nestati. S ljudskog gledišta, tu se radi ipak o jednom vremenski dužem periodu pa, ako se jezera žele očuvati, mora se voditi stalna briga o očuvanju posebnih ekoloških uvjeta pod kojima su ona nastala i pod kojima se ona razvijaju. Već i ovaj letimičan uvid u genezu jezera jasno govori da je njihov izgled rezultat djelovanja brojnih prirodnih faktora koji su međusobno povezani i stoje u dinamičnoj ravnoteži. Ova je ravnoteža vrlo osjetljiva pa i relativno male promjene u jednom faktoru mogu izazvati lančanu reakciju, koja može imati nesagledive posljedice. Naime, na našem kršu imamo niz primjera poremetnje ekološke ravnoteže, što je rezultiralo zatrpavanjem mnogih jezera i razaranjem sedrenih barijera (sedrene ustave Krke, Butišnice, Une, Plive i dr.). Da slična sudbina ne zadesi i Plitvička jezera, simpozij je trasirao puteve održavanja i daljnjeg razvitka Nacionalnog parka.. Te smjernice proizlaze iz zaključaka donesenih na kraju simpozija. ZAKLJUČCI SIMPOZIJA Nacionalni park Plitvička jezera ustanovljen je da održava i razvija prirodni fenomen, jedinstven u svijetu, koji predstavlja posebnu nacionalnu vrijednost. Racionalno i odgovorno rukovanje ovim specifičnim objektom u klasičnom kršu je naša međunarodna obaveza. Na temelju podnesenih referata, diskusija, obilaska na terenu i raspoložive pismene dokumentacije konstatira se da ima ozbiljnih pojava degradacije ekološkog kompleksa u kome je šumski pokrov glavni regulator. U interesu očuvanja i razvoja Nacionalnog parka predlaže se: 1. Motorizirani promet u prijezerskom pojasu i preko sedrenih barijaera ugrožava egzistenciju jezera u tolikoj mjeri da vrlo brzo možemo biti tragično iznenađeni i zbog toga bi trebalo: a) urgentno prebaciti tranzitni promet na zaobilazne pravce, posebno Rudano vac-Homoljac-Babin Potok, zašto je izrađena i revidirana detaljna projektna dokumentacija; to treba svakako provesti do početka turističke sezone 1975. b) modernizirati pristupnu cestu sela Plitvice-Poljanak-Selište. Treba elimini rati cestovnu vezu preko sedrene barijere između Kozjaka i Milanovca i pored slapa Plitvice. Sve barijere treba dovesti u stanje neometanog prirodnog regeneriranja. c) Od ogromnog je značenja za Plitvička jezera da se čim prije prouče i utvrde mjere kojima će se tranzitni promet i turistički posjeti odvijati u granicama koje odgovaraju interesima zaštite. 2. Vode jezera se onečišćuju što ugrožava sedrotvorne procese, a time i opstanak jezera. Treba odmah spriječiti da, iz sela i naselja u pritjecajnom pojasu, vode i druge nečistoće pritječu u jezera i njihove pritoke. Treba poduzeti djelotvorne mjere da se turistički posjeti Nacionalnom parku kvantitativno i kvalitativno usklade sa zahtjevima i ciljevima zaštite. * Ivo Pevalek (1893-1967) član JAZU, redovni sveuč. profesor iz botanike i predstojnik Zavoda za botaniku Šum. fakulteta u Zagrebu. 544 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 73 <-- 73 --> PDF |
3. Svu izgradnju društvenih i privatnih objekata treba kontrolirati i uskladiti s usvojenim i znanstveno provjerenim razvojnim koncepcijama. Upozoravaju se nadležni društveni organi i organi društveno-političkih zajednica da bespravna izgradnja u Nacionalnom parku dobija dramatične razmjere te je neophodno nužno da se to efikasno spriječi, a nastale negativnosti uklone. 4. Privatni zemljišni posjed nespojiv je sa statusom Nacionalnog parka te je nužno da se to pitanje riješi, vodeći pri tome računa o pravima i pravičnim obeštećenjima zainteresiranog stanovništva. Nacionalni park treba da utvrdi i očuva naslijeđene specifične naseobine vrijednosti. Treba osigurati koordinirani rad svih odgovornih društvenih faktora, kako bi se domaće stanovništvo svijesno i aktivno uključilo u zaštitu, jer je dosadašnje iskustvo pokazalo da je to njegov interes i preduvijet za uspjeh čitavog poduhvata. 5. Nacionalni park treba postati živa škola pozitivnog socijalnog odgoja. U taj proces uključiti sve zainteresirane, u prvom redu članove zajednice i sve vrste posjetilaca, da se udruženo čuva zajedničko dobro. Djelatnost Nacionalnog parka treba proširiti tako da ne bude samo zaštitarska ustanova, nego žarište širokog odgojnog i kulturnog utjecaja u svojoj sredini. 6. Nacionalni park treba tako organizirati da utvrđene znanstvene koncepcije budu osnova cjelokupne aktivnosti. S vodećim predstavnicima pojedinih disciplina treba utvrditi znanstvene programe i projekte Nacionalnog parka, dajući prvenstvo prema njihovom udjelu u očuvanju fenomena jezera. 7. Nacionalni park sam ne može osigurati sredstva, bar u početku, za ispunjenje navedenih zadaća. Zato treba osigurati podršku koja odgovara prirodi ustanove najšireg društvenog interesa. 8. Simpozij podržava koncepciju prostornog širenja i daljnjeg unapređenja njegove unutrašnje organizacije (Plitvička jezera, čovjek i priroda, str. 231). Preporučuje da se te koncepcije dalje znanstveno razrade i što prije ostvare. 9. Sudionici Simpozija došli su do uvjerenja da je upravljanje Nacionalnim parkom na najboljem putu da postane stručna organizacija, sposobna da prati razvojnu problematiku i pravovremeno osigura naj adekvatni ja rješenja. Novim »Plitvičkim zakonom« treba utvrditi norme koje će osigurati veću efikasnost i povezanost zainteresiranih društvenih organa. Preporučuje se stvaranje takvog društvenog samoupravnog tijela u kome će biti zastupljeno, pored zainteresiranih organizacija, organizacije udruženog rada, predstavnici znanstvenih institucija i društveno-političke zajednice i organizacije. 10. Znanstveni i kulturni radnici izražavaju svoju spremnost da doprinesu svoj udio kako bi se Nacionalni park razvio kao samoupravna socijalistička zajednica, u skladu s njenim ugledom i međunarodnim obavezama oglednog kraškog fenomena u svijetu. Na kraju moram napomenuti, da je kao sastavni dio ovog simpozija organizirana i izložba, gdje je prikazan razvitak organizirane zaštite Plitvičkih jezera i rezultati dosadašnjih istraživanja koji tretiraju tu problematiku. Simpoziju je prethodila i vrlo lijepo opremljena edicija »Plitvička jezera — čovjek i priroda«. Cjelokupnu organizaciju i sve stručne pripreme vezane za ovu znanstvenu manifestacije proveli su vrlo uspješno kolege šumari na čelu sa ing. J. Movčan o m uz suradnju ostalih stručnjaka. Dr Nikola Komlenović |