DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 71 <-- 71 --> PDF |
ZNANSTVENI SIMPOZIJ O ZAŠTITI PLITVIČKIH JEZERA Pod pokroviteljstvom JAZU održan je od 3-5. listopada 1974. godine znanstveni simpozij o zaštiti Plitvičkih jezera. Simpozij je organiziran prigodom 25. obljetnice proglašenja Plitvičkih jezera nacionalnim parkom. Osnovni zadatak ovog znanstvenog skupa, u čijem je radu sudjelovao veliki broj znanstvenih, društveno-političkih i kulturnih radnika, bio je, da se rasvijetli utjecaj brojnih nepovoljnih faktora na razvitak jezera i utvrde smjernice za daljnji tretman ovog izuzetnog fenomena prirode. Akademik T. Varičak pozdravio je učesnike simpozija u ime pokrovitelja JAZU i dao uvodno izlaganje. Nakon toga su podneseni slijedeći referati: Ing. Aleksandar Šobat : Oblici prostorne zaštite i mjesto Nacionalnog parka u njima; Branko Bosanac : Pravni aspekt upravljanja Nacionalnim parkom Plitvička Jezera; Dr Mirko Marković : Povijesni činioci i njihov utjecaj na razvoj Plitvičkih Jezera; Prof. Budimir Korica : Stanovništvo i zaštita Plitvičkih jezera; Petar V i d a k o v i ć: Međusobni odnos privrede i zaštite Plitvičkih jezera; Film o Plitvičkim jezerima i prikazivanje dispozitiva; Prof. dr Josip R o g 1 i ć: Geomorfološki i prometni aspekt zaštite i razvoja Nacionalnog parka; Prof. dr Ante Polšak : Geološki i hidrogeološki aspekt zaštite i razvoja Nacionalnog parka; Prof. dr Zlatko Pavletić : Biodinamika Plitvičkih jezera i njezine zaštite; Ing. Josip M o v č a n: Praktički problemi zaštite i razvoja Plitvičkih jezera. Simpozij je bio prilika da se osvrne na historijat zaštite Plitvičkih jezera koja počinje već krajem prošlog stoljeća, kada je 1893. godine osnovano »Društvo za uređenje i poljepšavanje Plitvičkih jezera i okolice«. Njegov je osnovni zadatak bio zaštita i znanstvena obrada Plitvičkih jezera, kao i privlačenje što većeg broja posjetilaca. Društvo se je u svom radu suočavalo s mnogim teškoćama. Ono je već 1914. godine podnijelo zahtjev tadažnjem Hrvatskom saboru da se donese zakon o zaštiti Plitvičkih jezera i da se ona proglase nacionalnim parkom. Tome je bio neposredan povod planovi stranih kapitalista da se na jezerima podigne električna centrala. Uporedo s aktivnošću Društva odvijala se je i turistička izgradnja, no ona je imala stihijski karakter pa je u tom periodu zabilježeno niz primjera bespoštednog uništavanja šuma, čak i sedrenih brana. Po završetku II svjetskog rata brigu nad Plitvičkim jezerima preuzima Komitet za turizam NRH, da bi 1949. godine ona bila proglašena nacionalnim parkom. Tek od tog vremena počima planski razvitak Plitvica. Tokom 25 godina kolektiv Nacionalnog parka postigao je krupne rezultate, tako da su Plitvička jezera postala poznata daleko van granica naše zemlje. Pri tome su se, međutim, nagomilali i brojni problemi koji ozbiljno sputavaju daljnji razvitak Nacionalnog parka i ugrožavaju opstanak jezera. Da bi se ta problematika mogla znanstveno sagledati potrebno je poznavanje postanka i razvitka jezera. Plitvička jezera su nastala pregrađivanjem dijela doline rijeke Korane sedrenim ustavama. One su rezultat jedinstvenog biokemijskog procesa kojeg omogućuju posebni ekološki uvjeti. Pri tome šume imaju izuzetnu ulogu i bez njihovog prisustva nebi bilo ni jezera. One ne samo što sprečavaju eroziju i utječu na klimu i režim voda, nego su i preduvjet biotskih procesa čiji je produkt — ugljični dioksid — neophodan agens za otapanje karbonatnih stijena i tvorbu sedre. Maženjem ugljičnog dioksida iz vode taloži se kalcijev karbonat i hvata kao kora oko biljaka i drugih predmeta na sedrenim pragovima i ustavama. |