DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 63     <-- 63 -->        PDF

NACIONALNI PARKOVI


MJESTO I ZNAČENJE NACIONALNIH I PRIRODNIH PARKOVA
U ZAŠTITI ČOVJEKOVE OKOLINE


JOSIP MOVČAN,


Nacionalni park Plitvička Jezera


Prošlo je preko stotinu godina otkako je utemeljen prvi nacionalni
park, Yellowstone. Od tog značajnog događaja pa do danas, na svim kontinentima,
u većini zemalja osnovani su brojni nacionalni parkovi. Pobuda za
ovaj značajni pokret izazvana je željom da se očuvaju prirodne vrednote
od osobitog značenja, koje su istovremeno predstavljale nacionalni ponos
zemalja osnivača. Ideja posebne zaštite prirodnih cjelina ili pojedinih biljnih
i životinjskih vrsta u mnogim zemljama nailazi na sve veći odjek.


Snažan industrijski razvoj dvadesetog stoljeća u nekim je zemljama
ubrzano otimao prirodi njezina prostranstva. Krajina je užurbano i nekontrolirano
mijenjala svoje obličje. U njoj su izrastali golemi gradovi, kopneni,
vodeni i zračni putovi, nicali industrijski giganti i prateća infrastruktura.
Regulirani su vodotoci, isušivanje močvare, nestajali šumski kompleksi,
a s njima zajedno brojne biljne i životinjske vrste. Takove promjene utjecale
su na klimu, a sve su više bile praćene nizom, za život čovjekaj negativnih
pojava. Zagađivana je voda, zrak i tlo. Buka i nemir uvukli su se u
sve pore života. Čovjek je ponovo počeo tražiti prirodu, ali je ona svakodnevno
uzmicala i ustupala prostor čeliku, betonu i asfaltu. Stoga nije
neobično da su visoko industrijalizirane zemlje krenule u akciju spašavanja
onog što se još spasiti dade, često praćenu mukotrpnim i skupim zahvatima.
U takovim zemljama rođena je ideja osnivanja novog oblika većih
zaštićenih prostora, u kojima život još nije poprimio drastični vid tehničke
civilizacije. U pojedinim zemljama različito imenovani, ali sa istovjetnom
namjenom izlučeni, parkovi prirode postali su jezgre zdravijeg života čovjeka,
pluća velikih gradova, zone mira, filteri atmosfere, utočište premorenih,
okrilje sportskih objekata, rekreacije, dnevnog i tjednog odmora.


Za razliku od nacionalnih parkova, u čijem okrilju se zaštićuju osobito
značajne i dobro sačuvane prirodne cjeline i njihov daljnji prirodni razvoj,
prirodni parkovi su znatno liberalniji oblik prostorne zaštite, u kojem
se nesmetano razvijaju one privredne djelatnosti koje su usklađene sa osnovnom
namjenom, ravnotežom prirode i estetskim kriterijem takove, djelomično
civilizirane, krajine.


Značajnu ulogu prirodnih parkova prihvatile su industrijski razvijene
zemlje kao dio razvojnog puta prema normalizaciji života modernog čovje