DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 62     <-- 62 -->        PDF

bukve. Oblovina trešnje prodavana je uglavnom u Italiji. Zbog svoje vrijednosti
smatramo da je trešnji potrebno obratiti pažnju.


Trešnja raste uglavnom na svježijim tlima u zajednici sa bukvom i kestenom.
Nakon dovršnih sječa javlja se na svježijim tlima zajedno sa bukovim
pomlatkom.


Ranije se u njegama, čišćenjima i ranim proredama trešnja uklanjala,
da bi se pomoglo bukvi, kestenu i hrastu. Sada, kada je vrijednost trešnje
veća od vrijednosti bukve i kestena, kod njege, čišćenja i proreda rtreba
joj dati određeno značenje.


Obzirom da trešnja postiže manje visine od bukve i kestena, to se može
trešnju podržavati do starosti od 40 do 50 god., a da ne ugrozi bukvu i kesten,
a tada je (u toj dobi) treba iskoristiti. Na taj način prorede bi nam
dale veću vrijednost, a nebi ugrozili bukvu i kesten.


Da bi potvrdio gornji navod donosim izmjere koje sam izvršio u odjelu
35 Volinja pri proredi bukove sastojine stare oko 50 god. Izmjereno je 28
stabala trešnje, gdje je pored totalne mase izračunat procenat učešća tehnike
u odnosu na totalnu masu. Pošto za trešnju nema drvno-gromadnih tabela,
to sam totalnu masu računao po formuli g. h. f. Svakako, da bi računanje
totalne mase bilo točnije metodom sekcioniranja, ali će to biti predmet
budućih izmjera.


Iz tabele je vidljivo da je srednje stablo trešnje visoko 20 ni, prsnog
promjera 30 cm i učešće tehnike 63°/o. Napominjem, da je prikrajanje tehnike
vršeno po kriterijima kupca i da nakon isporuke oblovine nije bilo
reklamacije. U tom odjelu vršena je putem prorede i sječa bukovih stabala.
Postotak tehnike kod bukve, računajući i tanku oblovinu od 16 cm iznosi oko
15°/o. U tom odjelu bukva je već postigla veće visine od trešnje pa daljnje
podržavanje trešnje nema svrhe. Treba napomenuti, da bi intenzivnijim
zahvatima u mladosti trešnja postigla i veće dimenzije.


Valja zaključiti da bi se gospodarenje, u sastojinama u kojima pridolazi
trešnja, moglo voditi tako da se do 40—50 god. starosti podržava trešnja,
a da se tada iskoristi. Tako bi podigli vrijednost proreda, a da ne dođe
do ugroženosti bukve.


Vasiljević Janko