DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 61 <-- 61 --> PDF |
NEŠTO O KORIŠTENJU TREŠNJE Prethodno saopćenje Na području šumarije Dvor, negdje od 1967, god. pa nadalje, posjcče se godišnje od 100 do 600 m3 bruto mase drveta trešnje. U tom razdoblju cijena trešnje na tržištu bila je dva do tri puta veća od prodajne cijene STABLA TREŠNJE ODJEL 35 VOLINJA Tehnika JT d rt E cd ´c/3 > E 5U & ´Se M 4* Č M KJ s5 cd C ´N a S s 0 s 4J H 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 22 20 22 22 16 20 20 22 14 18 17 20 24 20 20 20 24 25 23 21 16 20 16 22 21 18 19 24 36 29 35 42 41 26 27 35 27 30 26 25 24 25 26 31 32 29 33 26 25 26 27 30 31 25 26 39 1,018 0,661 0,962 1,385 1,320 0,531 0,573 0,962 0,573 0,707 0,531 0,491 0,452 0,491 0,531 0,755 0,804 0,661 0,855 0,531 0,491 0,531 0,573 0,707 0,755 0,491 0,531 1,195 1,12 0,64 1,06 1,52 1,06 0,53 0,57 1,06 0,44 0,64 0,45 0,49 0,54 0,49 0,53 0,75 0,96 0,83 0,98 0,55 0,39 0,53 0,46 0,78 0,79 0,44 0,50 1,43 8,0 9,4 12,6 12,8 13,6 11,0 9,0 16,0 6,0 10,0 6,0 9,0 7,0 9,0 8,0 6,0 8,0 11,0 12,0 10,0 7,0 8,0 6,0 9,0 8,0 7,0 8,0 10,0 11,0 30 25 25 30 24 23 24 27 24 26 24 20 21 21 23 27 26 26 28 21 21 22 23 24 25 20 22 28 29 0,57 0,46 0,67 0,91 0,62 0,46 0,41 0,92 0,27 0,53 0,27 0,28 0,24 0,31 0,33 0,34 0,42 0,58 0,74 0,35 0,24 0,30 0,25 0,41 0,39 0,22 0,30 1,35 51 72 63 60 58 87 72 87 67 83 60 57 44 63 62 45 44 70 76 64 62 57 54 53 49 50 60 94 Zn 566 834 20,49 1764 Sn 20 30 63 n |
ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 62 <-- 62 --> PDF |
bukve. Oblovina trešnje prodavana je uglavnom u Italiji. Zbog svoje vrijednosti smatramo da je trešnji potrebno obratiti pažnju. Trešnja raste uglavnom na svježijim tlima u zajednici sa bukvom i kestenom. Nakon dovršnih sječa javlja se na svježijim tlima zajedno sa bukovim pomlatkom. Ranije se u njegama, čišćenjima i ranim proredama trešnja uklanjala, da bi se pomoglo bukvi, kestenu i hrastu. Sada, kada je vrijednost trešnje veća od vrijednosti bukve i kestena, kod njege, čišćenja i proreda rtreba joj dati određeno značenje. Obzirom da trešnja postiže manje visine od bukve i kestena, to se može trešnju podržavati do starosti od 40 do 50 god., a da ne ugrozi bukvu i kesten, a tada je (u toj dobi) treba iskoristiti. Na taj način prorede bi nam dale veću vrijednost, a nebi ugrozili bukvu i kesten. Da bi potvrdio gornji navod donosim izmjere koje sam izvršio u odjelu 35 Volinja pri proredi bukove sastojine stare oko 50 god. Izmjereno je 28 stabala trešnje, gdje je pored totalne mase izračunat procenat učešća tehnike u odnosu na totalnu masu. Pošto za trešnju nema drvno-gromadnih tabela, to sam totalnu masu računao po formuli g. h. f. Svakako, da bi računanje totalne mase bilo točnije metodom sekcioniranja, ali će to biti predmet budućih izmjera. Iz tabele je vidljivo da je srednje stablo trešnje visoko 20 ni, prsnog promjera 30 cm i učešće tehnike 63°/o. Napominjem, da je prikrajanje tehnike vršeno po kriterijima kupca i da nakon isporuke oblovine nije bilo reklamacije. U tom odjelu vršena je putem prorede i sječa bukovih stabala. Postotak tehnike kod bukve, računajući i tanku oblovinu od 16 cm iznosi oko 15°/o. U tom odjelu bukva je već postigla veće visine od trešnje pa daljnje podržavanje trešnje nema svrhe. Treba napomenuti, da bi intenzivnijim zahvatima u mladosti trešnja postigla i veće dimenzije. Valja zaključiti da bi se gospodarenje, u sastojinama u kojima pridolazi trešnja, moglo voditi tako da se do 40—50 god. starosti podržava trešnja, a da se tada iskoristi. Tako bi podigli vrijednost proreda, a da ne dođe do ugroženosti bukve. Vasiljević Janko |