DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 6     <-- 6 -->        PDF

Uostalom, zbog mijenjanja objektivnih uvjeta, predmeta rada (sječnog


stabla čak iste vrste drveća i stepena drvne mase, ali razne punodrvnosti,


granatosti, asortimentacije i si.), oruđa za rad (stupnja naoštrenosti lanca


motorne pile i si.) i radnika (tempo rada i si.) — u svrhe utvrđivanja rad


nih normi treba se i multimomentno snimanje ekipe od tri sjekača (pa i


više sjekača!) protegnuti na barem tri radne smjene, tj. oko 21 sat snima


nja (uporedi: Hilf ,/7/). Prema tome, snimanje mult im omen tno m


metodom faktično i nije ekonomičnije niti pri ekipi


od tri sjekača — nego li snimanje kronometrijskim


metodama!


Pri tom snimanje multimomentnom metodom je lakš e ali nij e


jeftinij e (jer snimačko vrijeme treba jednako platiti!), a obrada poda


taka i obračun — kada se ne vrše mehanografijom već ručno — lakš i su


i jeftiniji.


No, kronometrijske metode u isto vrijeme mogu dati
s podjednakom točnošću i vjerojatnošću i podatke za
vremenske elemente koji obuhvaćaju i mnogo manje
dijelove ukupnog radnog vremena nego p = 20%!


Budući da postaje sve očitije, da .se sječa i izrada drva uz pomoć motorne
pile — najracionalnije, tj. najekonomičnije, vrši putem
jednog (ili izuzetno dva) sjekača — postaje očito i to, da nema
nikakvih poteškoća da takav rad snima i kronometrijskim metodama
samo jedan snimalac. Ako se snimanje multimomentnom metodom vrši
ekvidistantnim opažanjima u obilascima svake 0,5 minute, snimalac je jednako
vezan za pojedino sječno stablo — kao i snimalac kronometrijskim
metodama. Odatle se vidi da se obim metodama u isto
vrijeme snimanja može snimiti jednaki broj sječnih
stabala . Ali vidi se i to da snimalac multimomentnom melodom troši
mnog o viš e ukupnog vremena u vezi sa snimanjem, jer prekida snimanja
i troši više vremena za hodanje na mjesto snimanja i natrag. Iz tog što
smo naveli u ovoj stavci — vidi se, da ovdje ne stoji tvrdnja (koja inače
važi za npr. industriju!) da se snimanjem pomoću multimomentne metode
obuhvaća veća količina predmeta rada! (Uporedi npr.: 5, 8).


ß) Kada u ekipi rade tr i sjekača , navedenim oblikom rnultimometne
metode snimanja uz relativnu točnost ±5% i 95% vjerojatnost (14)


— potrebno je svega 2 1 sa t snimanja pri p = 18%.
Kada u efcipi rade dv a sjekača , navedenim oblikom multimomentne
metode snimanja uz relativnu točnost ±5% i 95´% vjerojatnost (14) —
potrebno je svega oko 2 1 sa t snimanja pri p = 25´% (orijentaciono).
Kada pak radi samo jeda n sjekač , navedenim oblikom multimomentne
metode snimanja uz relatvnu točnost ±5% i 95% vjerojatnost (14)


— potrebno je svega oko 2 1 sa t snimanja pri p = 40% (orijentaoiono).
Prema navedenom u prethodnim trima stavkama — proizlazi da je
pra g ekonomičnost i upotrebe snimanja multimomentnom metodom,
u uporedbi sa snimanjem kronometrijskim metodama, kada se snima
samo jednog sjekača (ili samo jedan stroj pri p = 40%,
kada se snima rad ekipe od dva sjekača (ili dva stroja) pri
p = 25´%, a kada se snima rad ekipe od tri sjekača (ili tri stroja)
pri p = 18%.