DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Uostalom, zbog mijenjanja objektivnih uvjeta, predmeta rada (sječnog stabla čak iste vrste drveća i stepena drvne mase, ali razne punodrvnosti, granatosti, asortimentacije i si.), oruđa za rad (stupnja naoštrenosti lanca motorne pile i si.) i radnika (tempo rada i si.) — u svrhe utvrđivanja rad nih normi treba se i multimomentno snimanje ekipe od tri sjekača (pa i više sjekača!) protegnuti na barem tri radne smjene, tj. oko 21 sat snima nja (uporedi: Hilf ,/7/). Prema tome, snimanje mult im omen tno m metodom faktično i nije ekonomičnije niti pri ekipi od tri sjekača — nego li snimanje kronometrijskim metodama! Pri tom snimanje multimomentnom metodom je lakš e ali nij e jeftinij e (jer snimačko vrijeme treba jednako platiti!), a obrada poda taka i obračun — kada se ne vrše mehanografijom već ručno — lakš i su i jeftiniji. No, kronometrijske metode u isto vrijeme mogu dati s podjednakom točnošću i vjerojatnošću i podatke za vremenske elemente koji obuhvaćaju i mnogo manje dijelove ukupnog radnog vremena nego p = 20%! Budući da postaje sve očitije, da .se sječa i izrada drva uz pomoć motorne pile — najracionalnije, tj. najekonomičnije, vrši putem jednog (ili izuzetno dva) sjekača — postaje očito i to, da nema nikakvih poteškoća da takav rad snima i kronometrijskim metodama samo jedan snimalac. Ako se snimanje multimomentnom metodom vrši ekvidistantnim opažanjima u obilascima svake 0,5 minute, snimalac je jednako vezan za pojedino sječno stablo — kao i snimalac kronometrijskim metodama. Odatle se vidi da se obim metodama u isto vrijeme snimanja može snimiti jednaki broj sječnih stabala . Ali vidi se i to da snimalac multimomentnom melodom troši mnog o viš e ukupnog vremena u vezi sa snimanjem, jer prekida snimanja i troši više vremena za hodanje na mjesto snimanja i natrag. Iz tog što smo naveli u ovoj stavci — vidi se, da ovdje ne stoji tvrdnja (koja inače važi za npr. industriju!) da se snimanjem pomoću multimomentne metode obuhvaća veća količina predmeta rada! (Uporedi npr.: 5, 8). ß) Kada u ekipi rade tr i sjekača , navedenim oblikom rnultimometne metode snimanja uz relativnu točnost ±5% i 95% vjerojatnost (14) — potrebno je svega 2 1 sa t snimanja pri p = 18%. Kada u efcipi rade dv a sjekača , navedenim oblikom multimomentne metode snimanja uz relativnu točnost ±5% i 95´% vjerojatnost (14) — potrebno je svega oko 2 1 sa t snimanja pri p = 25´% (orijentaciono). Kada pak radi samo jeda n sjekač , navedenim oblikom multimomentne metode snimanja uz relatvnu točnost ±5% i 95% vjerojatnost (14) — potrebno je svega oko 2 1 sa t snimanja pri p = 40% (orijentaoiono). Prema navedenom u prethodnim trima stavkama — proizlazi da je pra g ekonomičnost i upotrebe snimanja multimomentnom metodom, u uporedbi sa snimanjem kronometrijskim metodama, kada se snima samo jednog sjekača (ili samo jedan stroj pri p = 40%, kada se snima rad ekipe od dva sjekača (ili dva stroja) pri p = 25´%, a kada se snima rad ekipe od tri sjekača (ili tri stroja) pri p = 18%. |