DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Ako tu ulogu utvrđuje organizacija SK, onda možemo, također, reći da, kako u Savezu i terenskim društvima, a još više u radnim organizacijama postoje članovi SK koji s pravom očekuju da se to s njima raspravi i čija bi se riječ, mišljenja i prijedlozi trebali uvažiti. II Da bi se privukli stručni ljudi iz operative da surađuju u šumarskom Listu i da sudjeluju u ostalim aktivnostima Saveza, bitno je stvoriti demokratsku atmosferu i demokratsku razmjenu mišljenja između članova Saveza, odnosno društava. To znači, da se u rasprave pa i u odlučivanje o bitnim pitanjima gospodarenja i poslovanja, kao i društvenog života uključi po mogućnosti cjelokupno članstvo Saveza. Tek će tada poskočiti ugled SIT-a, na tome će onda živnuti i društveni rad. Usprkos toga što ranije inicijative Saveza nisu bile najbolje prihvaćene, Savezu ne preostaje drugo — ako želi da uspješno društveno djeluje — nego da ponovo, samo još upornije, izlazi programski pred članstvo sa pitanjima važnim za struku i budući život, da organizira slobodne rasprave i u Zagrebu i na terenu, na kojima će ljudi iznositi svoja mišljenja i prijedloge, kritikovati što po njihovu mišljenju ne valja i što bi trebalo mijenjati. Neka se iz mnoštva mišljenja i prijedloga onda ocijeni što ljudi žele i što bi trebalo uraditi, neka onda skupovi sami izaberu ljude koji će formulirati zaključke koji su u interesu struke i koje prihvaća članstvo. Neka se na tome stvara jedinstvo mišljenja i stavova o prioritetu šireg društvenog interesa, neka na tame onda počivaju akcije i na terenu i u Zagrebu, koje će postepeno prevladati današnje nejedinstvo i razbijenost struke. Ima niz pitanja koja interesiraju čitavu struku, koja su od velikog značaja i za Šumarstvo i za Drvnu industriju i po kojima bi se trebalo izjasniti naše članstvo. Takvo izjašnjavanje bi omogućilo da se sagleda i produbi kompleksna problematika određenih pitanja, a onda će se ljudi lakše snalaziti u praktičnoj sprovedbi detalja i u razrješavanju stotina dilema i suprotnosti koje se javljaju u svakodnevnom radu na terenu. Usprkos mnoštva formi i načina rješavanja određenih praktičnih pitanja i neizbježnih konfrontacija, ipak će sve više prevladati svijest da smo jedinstveni u bitnim stvarima, u onom što predstavlja naš zajednički interes, što u odlučujućoj mjeri unapređuje ili obezvređuje struku i granu kao cjelinu, ili predodređuje -njen pravac budućeg razvoja. Ja ću nabrojiti samo nekoliko pitanja koja zaslužuju da ih se raspravi: 1. Mjesto i uloga taiksacije nisu dovoljno razrađeni, odnosno taksacija je podcijenjena kao organ dugoročnog planiranja, stručne i društvene kontrole gospodarenja sa šumama. 2. Usklađivanje investiranja jeste veoma slaba točka našeg privređivanja. Samoupravno sporazumjevanje i dogovaranje bi moralo tu naći pravi izlaz i unijeti više reda. 3. Već godinama praktički nemamo ni JUS niti kvalitetne kriterije za razvrstavanje šumskih sortimenata, koji bi bili prihvaćeni kao orijentacija za rad. A zna se da zbog toga trpimo ogromne štete i da bez toga nema i ne može biti ni dogovaranja ni sporazumjevanja o količinama, cijenama itd. 530 |