DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Utvrđivanje slojevitosti aluvija, mrežom probnih bušenja, najvažnija
je predradnja koja nam opredjeljuje dubinu sadnje, o čemu ćemo govoriti
kasnije.


Kada smo istakli da se aluvij po svojim proizvodnim svojstvima može
mjeriti sa černozemom, mislili smo na normalni aluvij, koji po granulometrijskom
sastavu spada u pjeskovito-ilovasta tla.


Takav aluvij ima:


Fizička svojstva:


veliki kapilarni uspon vode (za 5 sati često i preko 25 om) čime se brzo
nadoknađuje u gornjim slojevima isparavanjem izgubljena voda.
Ima i povoljan kapacitet za zrak (i preko 10%) po čemu spada u dobro
aerirana tla.


Kemijska svojstva:


kemijsku reakciju tla određuje veličina Ca CO3. Tako je u normalnim
karboniranim tlima reakcija neutralna do slabo bazična, a kod beskarbonatnih
neutralna do slabo kisela. Najbolje tlo za topolu je neutralno
do slabo kiselo.


Humus:


u normalnom aluviju ima 1—3% humusa (černozem 4—6´%, a pijeska
manje od 0,5%).


Mikrobiologija:


zbog svojih fizičkih i kemijskih svojstava normalni aluvij je vrlo aktivan.
U površinskim slojevima (10—15 cm) nalazi se od 30—60 milijuna
mikroorganizama, što je samo nešto manje nego u černozemu.


Zaključak je da normalni aluvij u vezi sa fizičko-kemijskim
svojstvima, granulo metrijskim sastavom, dubini
fiziološki aktivnog sloja, tipskim procesima i si. —
spada u naša najbolja tla, ali pošito se radi o nerazvijenim
i vrlo mozaičnim tlima ove prednosti moći ćemo
koristiti samo ako ga prethodno istražimo i determiniramo
u svakom mikrolokalitetu.


III DUBINA SADNJE


Polazeći od dosadašnjih iskustava na području šumskog gospodarstva
Osijek, koje danas ima oko 5.000 ha zasada topola (i vrba) i od uočenih nedostataka
iz kojih rezultiraju nezadovoljavajući uspjesi primanja kod sadnje
(70—80%), pa i na određenim lokalitetima dosta slabog rasta i prirasta,
došli smo do zaključka da se i u dubini sadnje kod topola mora posvetiti izvanredna
pažnja.


Tako smo još 1972. godine zauzeli stručni stav da se, bez prethodne pedološko-
hidrološke analize tla i preporuke (ekspertize) o dubini sadnje za