DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 49 <-- 49 --> PDF |
DUBOKA SADNJA TOPOLE NA PODRAVSKO-PODUNAVSKIM TLIMA* ROKSANDIĆ PETAR, dipl. inž. šum., Šumsko gospodarstvo Osijek I UVOD Historijski gledano, nekada je gotovo cijelo kopno Zemlje bilo pod šumom. Rastuće potrebe za životnim prostorom i hranom utjecale su na sudbinu šuma pa danas, iako (konstatiramo da je šuma malo, ne samo kao izvora sirovine za materijalnu reprodukciju društvene proizvodnje, nego i kao indirektnih funkcija ikoje one imaju, ne možemo gajiti nadu da će se one površinski povećavati. Stoga, stjerane u sadašnje svoje okvire, radne organizacije koje gospodare sa šumama trebaju voditi dvostruku bitku: kako se (s jedne strane) šumske površine ne bi i dalje smanjivale, i (s druge strane) da se na tim površinama što je moguće više intenzivira proizvodnja drveta. Koliko je ovaj problem star, toliko je stara i ideja o tzv. brzorastućim (ekspresnim) šumama listača i četinjača, u ikojima bi se na industrijski način nekoliko puta brže proizvelo drvo najmanje istih dimenzija i kvaliteta kao u prirodnim šumama. Tako je došlo i do nove discipline, tzv. plantažnog uzgoja topola, koja je zadnjih nekoliko decenija potpuno prihvaćena od prakse, ali još uvijek nije uspješno savladana. Pravilo, koje vrijedi za sve, da onaj tko puno daje puno i traži — kod topole je naročito izraženo: sve predispozicije moraju biti maksimalne ako hoćemo maksimalne prinose, uz napomenu da je dovoljno da samo jedan faktor zataji pa da doživimo neuspjeh. A pitanje predispozicija je ovdje vrlo kompleksno. Tu spadaju: izbor tla, izbor vrste (Mona), dubina i razmak sadnje, prethodna i naknadna obrada tla, njega, zaštita od bolesti, insekata, divljači, poplave i požara i niz drugih pitanja o ikojima moramo voditi računa prije, za vrijeme i nakon podizanja brzorastućih zasada topola. U ovoj temi ograničit ćemo se na jedno uže pitanje, koje tek zadnjih nekoliko godina postaje sve aktualnije i počinje nalaziti primjenu u praksi, a to je dubina sadnje u vezi sa pedološko-hidrološkim karakteristikama tla, i to aluvijalnih zemljišta Drave i Dunava, jer sve dosadašnje »izlete« na ostale tipove tala, iz već poznatih razloga, možemo smatrati više-manje * Materijal za interno stručno savjetovanje u okviru manifestacije »Dani slavonskih šuma«, Našice 15, lipnja 1974. godine |