DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 47     <-- 47 -->        PDF

—
Osržavanje na ovom području počinje iznad 75 godina starosti. Najstarije
neosrženo stablo bilo je staro 11 god. i kasnog listanja.
—
Stabla koja kasnije listaju, kasnije počinju osržavati, negdje poslije
100 godina starosti i imaju manji postotak učešća srži, nego stabla
s ranim listanjem. Kod analize osrženosti treba lučiti stabla s kasnijim
i ranim listanjem, jer stabla s kasnijim listanjem često i s
manjim prirastom i manjim volumenom krošnje manje su osržena
od stabala s ranim listanjem.
—
Kod većeg prosječnog debljinskog prirasta učešće srži je manje.
—
Kod većih volumena krošnje osržavanje je manje, premda veličina
volumena krošnje utječe i na veličinu prosječnog debljinskog prirasta,
pa je ta dva utjecaja na osržavanje teško lučiti, ipak utjecaj
prirasta je evidentniji.
5.3. Obzirom na gornje, moglo bi se preporučiti da se kod uzgojnih zahvata
forsiraju stabla s kasnim listanjem. Proredama i čišćenjima treba
omogućiti brži rast i pravilno formiranje krošnje, ali voditi računa i o tehničkoj
dužini debla. Smatram, da bi se ovim uzgojnim radovima moglo
utjecati na smanjenje učešća srži kod bukve.
LITERATURA


1.
R. Benić : Osržavanje bukve. Rukopis. Zagreb 1967.
2.
H. H. Bosshard : Aspects of the Aging Process in Cambin and Xylem.
— Holzforschung 3. Berlin 1965.
3.
B r i n a r : Gozdarski Vestnik, Ljubljana 1965.
4.
H.P.Brown, A. J. P e n s h i n, C. C. F o r s a i t h : Textbook of Wood technology,
New York 1949.
5.
A. Frey-Wyssling and Bosshard: Cytology of the Ray Cells in
Sapwood and Heartwood, Berlin 1959. god.
6.
W. E. H i 11 i S : Biological Aspects of Heartwood Formation, Melbourn 1965.
7.
K. Knowling : A Comparative study of English beech heartwood and
German »Red heart« beech with reference to structure, extractives Permeability
and Durability, London 1964.
8.
Kollman : Technologie des Holzes und der Holzwerkstoff, Berlin 1951.
9.
J. Krpan : Sadržaj vode u sirovoj bukvi. Šumarski list 11—12/56, Zagreb
1956.
10.
N. Lu kić-S i mono vic : Lažna srčevina i njena svojstva kod bukve. Šumarstvo
11—12/64, Beograd 1964.
11.
J. Moschelles : Das Klima von Bosnien und Hercegovina. Sarajevo 1918.
12.
V. Necesany : Heartwood formation as a Phisiogical Ageing process.,
UFRO Vol. I. 1965.
13.
V. Necesany : Forstliche Aspekte bei der entstehung des falchkerns der
Rotbucke, Holz Zentralblatt, 1969.
14.
B. Pejoski : Pridones kon poznavaljeto na bukovinata vo SR Makedonija.
Godišen Zbornik Univerziteta Skopje 1951.
15.
S. Tomaševski : Učešće i raspored neprave srži kod bukovih stabala u
g.
j . Ravna Gora. Šumarski list 11—12/58, Zagreb 1958.
16.
N. Radivojević : Prilog istraživanja uzroka pojave lažne srčike u bukve.
Šumarstvo 9—10/66, Beograd 1966.god.
17.
C. M. Stewart : Excretion and Heartwood Formation in Living Trees.
IUFRO 1965.
519