DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 43     <-- 43 -->        PDF

GRAF BF. 2 ODJEL. 59


STABLO BR. 64^A^-=0,67 STAR. 120 GOD


STABLO BR 65-^=0,73 STAR. 124 GOD.
7.SRZI


55 STABLO BR. 69 QQ^=0,34 STAR. 157 GOD.


50


45


40


35 ./ __—___JV \ °´3i


30


25


20 // \ \\


/V \ v \__ ___
15


10 x\


^ 0,73


5


0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 m IZNAD TU


UTCLCA´J PL0S3LCA/C3{ DEbLJIUSKQGt Pfi/MST\ H* OSXZAYA/VC7L


U odjelu 22 izvršena je analiza samo 6 stabala. Analiza je vršena za vrijeme
dovršnog sijeka kada je posječeno oko 7.000 m3 bukovine. Pošto u
odjelu 22 nije bilo pojave osržavanja, a stabla su sličnih dimenzija i uzrasta,
to smatramo da nije bilo potrebno vršiti više izmjera. Stabla su ne osržena,
stara 56—91. god., u prosjeku 84 god. Promjer se kretao 51—8 cm u pn>
sjeku 60 cm, visina 17 do 26 m u prosjeku 23 m, prosječni debljinski prirast
0,68 do 0,91 cm/god., u prosjeku 0,85 cm/god., a volumen krošnje 96,4 do
150,4 m3 u prosjeku 120,0 m3, dužina (dubina) krošnje 14—19 m. Iz podataka
je vidljivo da su debljinski prirast, volumen krošnje i dužina krošnje
veliki. Dužitna debla bez grana je mala 3—12 m. To što su stabla u ovom
odjelu ne osržena vjerojatno je posljedica velikog debljinskog prirasta i
velikog volumena krošnje. I pored toga što su stabla ne osržena, zbog male
dužine debla ovakav kvalitet stabala nebi mogao biti ciljem gospodarenja.
Ovaj odjel ranije je bio pod upravom Imovinske općine, a ne državnih šuma.
Do velikih krošanja vjerojatno je došlo zbog većeg prekida sklopa u
mladosti sastojine.


Na osnovu gornjih analiza moglo bi se zaključiti da stabla sa većim
prirastom i većim volumenom krošnje u pravilu imaju manje učešće srži
(grafikon 6). Zbog toga bi trebalo kod uzgojnih zahvata pospješiti brzinu
rasta i pravilan razvoj krošnje. Razvoj krošnje nebi trebao ići previše na
račun tehničke dužine debla kao u odjelu 22.


4.4. Vrijeme listanja. Pošto na području Zrinjske Gore postoji razlika
u vremenu listanja između pojedinih bukovih stabala, to je valjalo utvrditi
utjecaj vremena listanja na osržavanje. Za analizu su postavljene plohe u
odjelima 8, 48, 69 i 59.
U odjelu 8 bilo je obilježeno 5 stabala sa ranim i 5 stabala sa kasnim
listanjem. Rano listanje počinje 13. 4, a kasno 24. 4. Izvršena je analiza 4 stabla
ranog listanja (nakon obaranja jedno stablo imalo je trulu srž pa je


515