DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 42     <-- 42 -->        PDF

U odjelu 59 analizirana su 2 stabla. Oba stabla su osržena, približno iste
starosti 120 i 124 god. s malom razlikom u prosječnom debljinskom prirastu
0,73 i 0,67 cm/god. Stablo s nešto manjim prosječnim debljinskim prirastom
imade nešto veći postotak srži.


Podaci za neka analizirana stabla vidljivi su u tabeli i grafikonima 1 i


2. Uz krivulju grafikona napisan je prosječni debljinski prirast.
Na osnovu gornjih analiza vidljivih u tabeli i grafikonima 1 i2, može
se zaključiti da je učešće srži ovisno o starosti i intenzitetu prosječnog deb-
Ijinskog prirasta. Stabla sa većim prosječnim debljinskim prirastom, u pravilu,
imaju manje učešće srži. Na osnovu toga moglo bi se zaključiti, da bi
uzgojnim mjerama, koje pospješuju debljinski prirast moglo se utjecati na
smanjenje učešća srži kod bukve.


4.3. Volumen krošnje. Utjecaj volumena krošnje na osržavanje ispitivano
je u odjelima 59 i 28. U odjelu 59 izvršena je analiza 11 probnih stabala,
obzirom na volumen krošnje i prosječni debljinski prirast. Od 11 analiziranih
stabala 10 je bilo osrženo, a 1 stablo ne osrženo. Kod 10 osrženih stabala
prosječni debljinski prirast iznosio je 0,33 do 0,55 cm/god., u prosjeku
0,42 cm/god., volumen krošnje od 47,5 do 107,9 m3, u prosjeku 74,9 m3. Starost
100—157 god., prosječno 129 god. Maksimalno učešće srži po promjeru
kretalo se od 11—61%, prosječno 36%.
Što se tiče utjecaja volumena krošnje na osržavanje na osnovu ovih 11
stabala ne mogu se izvući sasvim sigurni zaključci, jer kod stabala sa većim
volumenom krošnje i manjim osržavanjem obično je i prosječni debljinski
prirast veći. Zbog toga teško je zaključiti da li je manje učešće srži
posljedica većeg volumena krošnje ili većeg debljinskog prirasta ili ta dva
utjecaja djeluju zajedno.