DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 40 <-- 40 --> PDF |
4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA Ovom radnjom obuhvaćeno je 10 odjela, 113 stabala. Rezultati su razvrstani u 60 tabela, 14 grafikona i jednu sliku. Radi prostora prikazujemo jednu tabelu, 6 grafikona, 1 sliku i sažet tekst. 4.1. Starost. Pošto mlada bukova stabla nemaju srži ili je učešće srži manje nego kod starijih stabala, to je valjalo utvrditi iznad koje starosti počinje osržavanje na ovom području. U odjelu 60 izvršeno je mjerenje 38 stabala. Promjer stabala kretao se od 16—36 cm, a u prosjeku 25 cm, starost 38—64 god. u prosjeku 58 godina. Pošto ni jedno stablo nije bilo osrženo, to se nameće zaključak da osržavanje nastupa u kasnijoj dobi. U tom odjelu bilo je posječeno proredom oko 4.500 m3 bukve. Niti na ostalim stablima nije bilo srži izuzev izvjesnog postotka ozlijeđenih i natrulih stabala. Kod tih stabala srž je obično bila zvjezdasta i natrula. Obzirom na natrulost, takva stabla nisu uzimana u obzir. 4.2. Starost i brzina rasta. U odjelu 58 i 57 (jedna ploha na granici odjela) posječeno je i analizirano 11 stabala, 3 stabla u odjelu 58 i 11 stabala u odjelu 57. U odjelu 58 sva tri stabla su osržena. Najveći postotak osrženosti ima stablo broj 39, staro 75 god., prosječnog debljinskog prirasta 0,45, maksimalno učešće srži je 68%, na visini od 6,3 m. To je ujedno najmlađe osrženo stablo od svih analiziranih stabala. Prema tome može se zaključiti, da na području Zrinjske Gore osržavanje počinje iznad 75 godina starosti. Najmanji postotak osrženja u ovom odjelu imalo je stablo broj 40, lstaro 96 godina, prosječnog debljinskog prirasta 0,66 cm/god. sa maksimalnim učešćem srži od 46% na visini presjeka 4,3 im. Srednju vrijednost osrženosti imalo je stablo broj 41, staro 88 godina, prosječnog debljinskog prirasta 0,56 cm/god. na visini presjeka od 2,3 m. Ostalih 8 stabala broj 52—-59 nisu bila osržena. Prosječni debljinski prirast iznosi od 0,52—0,80 cm/god., a starost 75—90 godina. Stablo broj 52 je neosrženo, prosječni debljinski prirast od 0,55 cm/god. sličan je kao kod osrženog stabla broj 41, gdje prirast iznosi 0,56 cm/god., ali se neosrženost može objasniti time što je stablo broj 52 mlađe (75 god.), a stablo broj 41 starije (88 god.). Iz gornjih podataka vidljivo je da je učešće srži manje kod stabla sa većim prosječnim debljinskim prirastom. Utjecaj brzine rasta na osržavanje analiziran je još na pokusnim plohama odjela 50, 13 i 59. U odjelu 50 analizirano je 10 stabala broj 42—51. Prsni promjer kretao se od 42—73 cm, prosječno 58 cm. Visina 24—39 m, prosječno 30 m, starost 85 do 120 god., prosječno 101 godina. Prosječni debljinski godišnji prirast 0,49—0,66 cm/god. u prosjeku 0,58 om/god. Maksimalno učešće srži po promjeru kretalo se od 27 do 64%, bez obzira na manja odstupanja i u ovom odjelu stabla sa većim prosječnim debljinskim prirastom imaju manje učešće srži (manje osržena). U odjelu 13 analizirana su 4 stabla broj 60—63. Ovdje su tne osržena stabla: broj 61 staro 70 god., prosječni debljinski prirast 0,60 cm/god. d stablo broj 63 staro 72 god., prosječni debljinski prirast 0,62 cm/god. Osržena stabla: broj 60 staro 76 god., prosječni debljinski prirast 0,55 cm/god. i stablo broj 62 staro 94 god., prosječnog debljinskog prirasta 0,52 cm/god. Ne osržena stabla doduše su mlađa od osrženih ali imaju i veći debljinski prirast. 512 |