DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 4     <-- 4 -->        PDF

OBRADA


A. Pri obradi ćemo najprije uporediti snimanje vremena kronometrijskim
metodama i multimomentnom metodom, držeći se ovih dviju postavki:
1) H. H. Hilf (7) traži da se npr. samostalne tehničke radne norme
za konkretno radilište, na kojem se vrši sječa i izrada drva u iskorišćivanju
šuma, utvrđuju na temelju kronometrijskog snimanja (kronografije)
u toku tri radna dana (smjene). To je potrebno stoga da se izbjegnu
zakonitosti dinamike radnog učinka žive radne snage u toku radne
smjene i radnog tjedna. (Uporedi: 6).


Uzet ćemo da se takvim istraživanjem osigurava 95% vjerojatnost i
±5% točnost. To je potpuno vjerodostojno, budući da se kronometrijskim
snimanjima u toku tri radne smjene (jedna je prva ili posljednja u radnom
tjednu a dvije predstavljaju ostale u radnom tjednu) teorijski postiže vjerojatnost
vrlo bliza 100% i točnost vrlo bliza 0%.


2) Za multimomentnu metodu snimanja traži se to veći broj opažanja,
što se npr. uz 95% vjerojatnost i ±5% točnost želi odvojiti
manji dio, tj. postotak, ukupnog radnog vremena
kao potrebni detalj opažanja. O tome se pružaju razne formule
´(npr. 3, 2, 14, 7); mi ćemo se poslužiti u tu svrhu sastavljenim nomogramom
(14).


U svijetu tih dviju postavki — navodimo slijedeće:
a) S obzirom na to što u šumarstvu općenito, pa i pri sječi i izradi
drva u iskorišćivanju šuma — predmeti rada su relativno znatn o različiti
, a ´isto tako i uvjeti rada, tu ne postoji velika opasnost da će se
bilo kakav vremenski razmak obilazaka (opažanja) podudarati ili biti višekratnik
nekog vremenskog elementa koji želimo multimomentnom metodom
odvojeno utvrditi. Zbog toga ovdje i ne treba ukazivati na
inače naročite prednosti upotrebe varijabilnih vremenskih
razmaka za obilaske (opažanja) — prema tablici slučajnih
brojeva (npr. 12).
b) Kao manu multimomentne metode često se navodi to, da radnici
mogu s i m u 1 i r a t i — čim opaze snimaoca koji radi tom metodom (npr.
12). Taj prigovor potpuno otpada, kada snimalac neprestano prati rad vršeći
opažanja npr. svake 0,5 minute (kako je to u šumarstvu uvriježeno — da
bi se čestim opažanjima barem djelomično parirala neprestana mijena predmeta
i uvjeta rada). Ostaje prigovor nehotičnog utjecaja na radnik
e — jednako kao i pri kronometrijskim metodama (npr. 16).
c) Ukoliko, koristeći multimomentnu metodu, snimalac ne snima uvijek
čitavu radnu smjenu — postoji ne samo mogućnost da do konca primjene
te metode ne uspije ostvariti snimanje jednolično
kroz radnu smjenu i radni tjedan već i da mnogo više (plaćenog)
radnog vremena utroši za samo dolaženje do mjesta
sn im an ja i odlaženje s mjesta snimanja, što može znatno
poskupiti primjenu te metode.
d) Najveću manu u primjeni te metode predstavlja neprovjerava nj
e potrebnog broja opažanja. Ono je u praksi gotovo redovito. Ono dovodi
i do vrlo velikih postotaka točnosti (grešaka), tj .do
vrlo male vjerojatnosti, rezultata.


476