DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 39 <-- 39 --> PDF |
kraju sekcije su bile ponekad dugačke samo 1 m. Kod neosrženih stabala, također je izvršeno sekcioniranje, ali nisu vršene izmjere na presjecima. Nakon sekciondranja na presjecima su mjereni ukupan promjer presjeka i promjer srži. Izmjere su vršene do one visine (dužine) presjeka do koje je bilo osrženo stablo. Podaci izmjera svrstani su u tabele. — Kod utvrđivanja utjecaja volumena krošnje i vremena listanja na osržavanje mjereno je: vrijeme listanja, prsni promjer, visina stabla, starost stabla, projekcija krošnje, dužina krošnje, promjeri presjeka, broj godova na presjecima, promjer srži i broj godova srži na presjecima. Vrijeme listanja evidentirano je kroz četiri godine i to: 1967—1970, to je učinjeno prema preporuci prof. Anića, sa svrhom, da se pouzdano utvrdi da li pojedina stabla stalno listaju ranije u odnosu na druga. Evidencijom je utvrđeno da pojedina stabla bukve ranije listaju u odnosu na druga. Ta razlika iznosi od 9—11 dana. Prsni promjer, vrijeme listanja i promjeri (projekcija) kroš-nje mjereni su u stojećem stanju, a sve ostale veličine nakon obaranja stabla. Promjeri krošnje mjereni su u stojećem stanju tako da se pomoću viska i letve spuštala projekcija (okomica) sa ruba krošnje na tlo i odatle mjerila udaljenost do debla, najprije sa sjeverne strane, a zatim u produžetku sa južne strane, okomicom na ovaj pravac mjerena je projekcija krošnje sa istočne i zapadne strane, (vidi sliku 1). Zbir sjevernog i južnog dužine polumjera krošnje daje prvi promjer Di, a istočnog i zapadnog daje drugi promjer D2. Podaci ovih izmjera unašani su u tabele. U uredu, nakon razvrstavanja podataka izmjerenih na terenu, prišlo se računanju promjera krošnje po formuli: Di + D2 Dk = + d0s 2 gdje Dk znači promjer krošnje, d03 je promjer panja. Volumen krošnje (Vk) računat je po formuli: lk X Dk X Tt Vk = 6 gdje je lk dužina krošnje. Metoda izmjere i računanja volumena krošnje prikazana je na slici 1. Starost stabala računala je tako da se broju godova na panju dodavao broj 4. Zatim je računata temeljnica svakog presjeka i temeljnica osrženog djela presjeka. Na osnovu promjera presjeka i promjera srži, zatim temeljnice presjeka i temeljnice srži na presjeku, izračunat je postotak učešća srži u odnosu na promjer presjeka i u odnosu na temeljnicu presjeka. Najzad izračunat je prosječni debljinski prirast u cm/god. svakog presjeka. Nakon završenog rada na tabelama prišlo se izradi grafikona radi komparacije podataka. Grafikoni su konstruirani tako da se na koordinate nanašalo učešće srži, obzirom na presjek i visina presjeka iznad tla za pojedina stabla. Prosječni prirast, volumen krošnje ili vremena listanja zabilježeni su na grafikonu. 511 |