DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 36 <-- 36 --> PDF |
2. ZADATAK ISTRAŽIVANJA Kako je vidljivo iz literature na proces osržavanja utječu unutrašnji (genetski) i vanjski faktori. Prema nekim autorima (Mayer — Wegelin, Pejoski, Necesany) osržavanje počinje iznad izvjesne starosti. Neki autori kao Brown, Panshin, Forsaith, Brinar i Necesany smatraju, da volumen i oblik krošnje utječu na osržavanje. Necesany smatra da na osržavanje utječe vitalnost stabla, pa prema tome i svi oni faktori koji utječu na vitalnost stabla. Na osnovu iznešenog vidljivo je da proces osržavanja nije potpuno razjašnjen. Nas je interesiralo prvo, da li postoji ovisnost između procesa održavanja s jedne strane i starosti, prosječnog debljinskog prirasta, volumena krošnje kao i vremena listanja s druge strane, drugo, ako ta ovisnost postoji da li se može uzgojnim zahvatima (mjerama) utjecati na proces osržavanja. 3. MATERIJAL ZA ISTRAŽIVANJE I METODA RADA 3.1. Opis područja Zrinjska Gora leži između 45° i 45° i 14 min. sjeverne širine i 16° i 6 min. i 16° i 30 min. istočne dužine od Greenwicha. Površina obrasla šumom iznosi oko 25 hiljada hektara. Najniža točka je na rijeci Uni kod Volinje i iznosi 115 m, a najviša je Prisjeka sa 615 m n. v. Prema tome Zrinjska Gora spada u nisko srednjogorje. Klima je srednje-evropska. Srednja godišnja temperatura iznosi plus 10,7° C. Prosječna visini oborina iznosi 1.019 m/m godišnje. Šume ovog područja nalaze se pretežno u »Castanetumu« i to u njegovom optimumu i hladnijem dijelu. Pojedine hladnije ekspozicije — sjeverne strane — spadaju u zonu toplijeg »Fagotuma«. Prema gornjem može se reći da se šume ovog područja nalaze na prelazu iz »Castanetuma« i »Fagetum«. Najveći dio šumskog tla ovog područja su pjeskovite ilovače na škriljcima. Ovo područje odlikuje se protezanjem silikatnog kamenja i njihovih trošina, dok je vapnenačko kamenje znatno slabije zastupano i pokriva manje i ograničene površine. To utječe na sastav vegetacije. Pretežni dio šuma sastavljen je od acidofilnih zajednica, dok je udio bazifilnih neznatan. Znatan utjecaj na pridolazak i rasprostranjenje šumskih vrsta na ovom području ima reljef, koji je ovdje veoma razveden. Stari platoi ispresjecani su dubokim dolinama pa tako dolazi do formiranja padina najrazličitijih ekspozicija. Hrast kitnjak pridolazi na južnim ekspozicijama i grebenima, dok bukva zauzima sve ostale položaje. U drvnom fondu zastupljenost je slijedeća: bukva 60%, hrast kitnjak 25°/o, kesten 14%, ostale vrste 1% (uređajni elaborat iz 1952. godine). 3.2. Postavljanje ploha i njihov opis Postavljanje ploha vršeno je kod utvrđivanja utjecaja: prirasta, volumena krošnje i vremena listanja na osržavanje. Kod utvrđivanja utjecaja starosti na osržavanje nije vršeno postavljanje pokusnih ploha. Kod tih izmje |