DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 35 <-- 35 --> PDF |
osržavanja uslijed starosti kod bukve dolazi iznad 60 godina, a uslijed patoloških razloga može nastati i ranije. Prema Nečesany-u (1969) utjecaji zbog kojih dolazi do osržavanja mogu se podijeliti na obavezne (obligatne) i neobavezne (fakultativne). Obavezno potrebno za stvaranje srži je prodor određene količine zraka u unutrašnjost stabla. Neobavezno su potrebni: 1. prirodno starenje stanica parenhima, 2. suviše velik prodor zraka, 3. jako hladno vrijeme, 4. prisustvo egzoencima gljiva razarača drva i gljiva koje mijenjaju boju drva. Postanak pojedinog dijela srži ne mora uvijek biti prouzrokovan od jednog utjecaja, već može biti uzrokom djelovanja dvaju utjecaja koji djeluju istovremeno. Opadanje vitalnosti u uskoj je vezi sa porastom osržavanja. Dalje po Nečesany-u osržavanje je prirodna (genetska) osobina svakog pojedinog stabla. U vezi s tim postavlja se pitanje da li poznati varijabilitet morfoloških karakteristika, u koliko su genetski uslovljeni mogu poslužiti kao pokazatelji prisustva srži. Ovi odnosi su malo istraživani iako bi bili od neposredne važnosti. Dalje navodi da na osržavanje utječe oblik i vitalnost krošnje, te vrijeme listanja i oblik kore. što se tiče vremena listanja postoje indicije da stabla sa kasnijim vremenom listanja manje osržavaju. Najzad bukova stabla sa izbrazdanom korom manje su sklona osržavanju. Od vanjskih faktora koji pospješuju osržavanje Necesany navodi: ekstremno niske temperature, deficit zračne vlage i povišeni sadržaj vapna u tlu, ti faktori smanjuju i vitalitet bukve. Navodi da šumsko uzgojnim zahvatima (čišćenje i prorede) treba omogućiti stvaranje optimalnih uvjeta za razvoj stabla: pravovremeno razmicanje stabala, formiranje pravilne i dobre krošnje, prevođenje panjača u visoki tip, odstranjivanje trulih i bolesnih stabala, te druge mjere koje pospješuju vitalitet sastojina. Održavanje bukve privuklo je pažnju i naših istraživača. Brinar (1956 i 1965) tvrdi da preborni tip gospodarenja bukvom pospješuje osržavanje. Navodi, da i oblik krošnje utječe na osržavanje, tako bukva sa većim kutem insercije grana (krošnje sa horizontalnim granama poput zastave) manje osržava od bukve koja ima mali kut insercije grana (krošnja poput metle.) Pejoski (1951 i 1965) tvrdi da Fagus Meosiaca (Maly) Domin (Sin. F. s. L. Subsp. Meoziaka Maly Czeoczott) osržava iznad 60 godina starosti, te da je osržavanje na sjevernoj strani najveće, a da je osrženost kod debljih trupaca veća nego kod tanjih. N. Radivojević (1966) navodi da bukva na dubljem tlu sa tanjim slojem listinca i u mješovitim sastojinama manje osržava. S. Tomaševski (1958) navodi da je učešće srži kod bukve sa Ravne Gore manje ako je rasla na dubljim tlima, boljim bonitetima i na sjevernijoj ekspoziciji. Smatra da bi trebalo istraživati utjecaj volumena krošnje na osržavanje. N. Lukić — Simonović (1964 i 1967) proučava mehanička svojstva srži i bijeli kod bukve i dolazi do zaključka da srž ima većinu povoljnijih mehaničkih svojstava od bijeli, te da je osržavanje greška boje koja smanjuje estetski efekat drveta. 507 |