DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 35     <-- 35 -->        PDF

osržavanja uslijed starosti kod bukve dolazi iznad 60 godina, a uslijed patoloških
razloga može nastati i ranije. Prema Nečesany-u (1969) utjecaji zbog
kojih dolazi do osržavanja mogu se podijeliti na obavezne (obligatne) i neobavezne
(fakultativne). Obavezno potrebno za stvaranje srži je prodor određene
količine zraka u unutrašnjost stabla. Neobavezno su potrebni: 1. prirodno
starenje stanica parenhima, 2. suviše velik prodor zraka, 3. jako hladno
vrijeme, 4. prisustvo egzoencima gljiva razarača drva i gljiva koje mijenjaju
boju drva.


Postanak pojedinog dijela srži ne mora uvijek biti prouzrokovan od jednog
utjecaja, već može biti uzrokom djelovanja dvaju utjecaja koji djeluju
istovremeno. Opadanje vitalnosti u uskoj je vezi sa porastom osržavanja.


Dalje po Nečesany-u osržavanje je prirodna (genetska) osobina svakog
pojedinog stabla. U vezi s tim postavlja se pitanje da li poznati varijabilitet
morfoloških karakteristika, u koliko su genetski uslovljeni mogu poslužiti
kao pokazatelji prisustva srži. Ovi odnosi su malo istraživani iako bi
bili od neposredne važnosti.


Dalje navodi da na osržavanje utječe oblik i vitalnost krošnje, te vrijeme
listanja i oblik kore. što se tiče vremena listanja postoje indicije da
stabla sa kasnijim vremenom listanja manje osržavaju. Najzad bukova stabla
sa izbrazdanom korom manje su sklona osržavanju. Od vanjskih faktora
koji pospješuju osržavanje Necesany navodi: ekstremno niske temperature,
deficit zračne vlage i povišeni sadržaj vapna u tlu, ti faktori smanjuju i vitalitet
bukve. Navodi da šumsko uzgojnim zahvatima (čišćenje i prorede)
treba omogućiti stvaranje optimalnih uvjeta za razvoj stabla: pravovremeno
razmicanje stabala, formiranje pravilne i dobre krošnje, prevođenje panjača
u visoki tip, odstranjivanje trulih i bolesnih stabala, te druge mjere
koje pospješuju vitalitet sastojina. Održavanje bukve privuklo je pažnju i
naših istraživača.


Brinar (1956 i 1965) tvrdi da preborni tip gospodarenja bukvom pospješuje
osržavanje. Navodi, da i oblik krošnje utječe na osržavanje, tako bukva
sa većim kutem insercije grana (krošnje sa horizontalnim granama poput
zastave) manje osržava od bukve koja ima mali kut insercije grana (krošnja
poput metle.)


Pejoski (1951 i 1965) tvrdi da Fagus Meosiaca (Maly) Domin (Sin. F. s. L.
Subsp. Meoziaka Maly Czeoczott) osržava iznad 60 godina starosti, te da je
osržavanje na sjevernoj strani najveće, a da je osrženost kod debljih trupaca
veća nego kod tanjih.


N. Radivojević (1966) navodi da bukva na dubljem tlu sa tanjim slojem
listinca i u mješovitim sastojinama manje osržava.
S. Tomaševski (1958) navodi da je učešće srži kod bukve sa Ravne Gore
manje ako je rasla na dubljim tlima, boljim bonitetima i na sjevernijoj
ekspoziciji. Smatra da bi trebalo istraživati utjecaj volumena krošnje na
osržavanje.
N. Lukić — Simonović (1964 i 1967) proučava mehanička svojstva srži i
bijeli kod bukve i dolazi do zaključka da srž ima većinu povoljnijih mehaničkih
svojstava od bijeli, te da je osržavanje greška boje koja smanjuje
estetski efekat drveta.
507