DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 33     <-- 33 -->        PDF

ODRŽAVANJE BUKVE NA PODRUČJU ZRINJSKE GORE*


VASILJEVIĆ JANKO, dipl. ing. šum. — Dvor


1. UVOD
1.1. Za šumarstvo i drvnu industriju SFRJ bukva ima veliko značenje.
Taj značaj proizlazi otud što je bukva u drvnom fondu SFRJ zastupana sa
oko 44%, a po površini sa 56%.
Za područje Zrinjske Gore bukva ima još veći značaj, jer je u drvnom
fondu zastupana sa 60%, a po površini sa 55%.


1.2. Jedna od grešaka zbog kojih se bukovini znatno snižava kvalitet,
a time i njena prodajna vrijednost jest srž. Srž kod bukovine smanjuje
estetski efekat, naročito u proizvodnji furnira i namještaja, pa se i u standardima
za drvo kao kriterij kvalitete uzima učešće srži. Dozvoljeno učešće
srži obzirom na srednji promjer trupca za pojedine Sortimente je slijedeći:
trupci za furnir 33%, trupci za ljuštenje 70%, trupci za kladarku 60%,
trupci za pilenje I. kl. 70%, trupci za pilenje II. kl. 80%. Kod III. kl. koja
je najmanje vrijedna nema ograničenja učešća srži.
1.3. Analiza dosadašnjih istraživanja
Obzirom da se osržavanjem bukve bavilo više istraživača, to će biti riječi
samo o onim za koje smatram da su važniji.


U prvim istraživanjima osržavanja navodi se kao uzrok reakcija bukve
na prodor gljiva. Prema tim autorima uzrok osržavanja je patološke prirode,
a crveno srce kod bukve je izraziti nadražajni tip srži. Tu postavku zastupali
su: R. Hartig, B. Hermann (1902), J. Tusson (1905), Münoh (1927). Prema
njima bukva se brani od prodora gljiva stvaranjem tila. Tile popunjavaju
sprovodne elemente, sprečavaju prodor gljivičnih hifa i stvaraju crvenu
boju. Stvaranje crvene boje nije posljedica izlučivanja gljiva, već posljedica
stvaranja tila.


Jahn (1931) prema Kollmanu 1955 kao daljnji uzrok osržavanja navodi
niske temperature. To je tzv. »mrazna srž«. Uslijed niskih temperatura u
unutrašnjost debla probijaju oksidirajući i hidrolizirajući encimi koji pospješuju
proces osržavanja. Uslijed niskih temperatura škrob živih stanica
pretvara se u šećer. Prema John-u kod mrazne srži starost stabla nema utjecaja.


H. Mayer - Wegelin i A. Berkel (1940) osržavanje povezuju sa starošću
i navode da proces osržavanja kod F. orientalis počinje iznad 50. godina.
* Ovaj rad je kraći prikaz magistarskog rada, prihvaćenog 1972. god. na Šumarskom
fakultetu u Zagrebu po mentorima prof. dr. Ivi Horvatu i prof. dr.
Roki Beniću.


ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Prema Trendelenburg-u i Mayer-Wegelin-u (1955) pojava srži kod bukve
uslovljena je odnosom vode i zraka u deblu. Ako sadržaj vode padne ispod
40% dolazi do procesa osržavanja.


H. P. Brown, A. J. Panshin, C. C. Forsaith smatraju da oblik i volumen
krošnje utječe na osržavanje. Odnosno da krošnja kontrolira proces osržavanja.
H. H. Bosshard (1965) transformaciju bjeli u srž ili proces osržavanja
smatra posljedicom ekoloških promjena. Tvrdi, da završetkom procesa rasta
stanica počinje proces osržavanja. Smanjuje se protoplast, stanice gube
sposobnost diobe i sve više poprimaju mehaničke osebine.
W. E. Hillis (1975) navodi da je osržavanje posljedica odumiranja stanica
parenhima. Osnovna razlika između bjeli i srži je u tome što srž ne
sadrži žive stanice parenhima. Pored toga srž se razlikuje od bjeli što ima:
1. kod parenhima smanjeno jedro, 2. povećan sadržaj ekstrakta i 3. smanjena
vlažnost.
Prema C. M. Stewart (1965) proces osržavanja uslovljen je utjecajem
više faktora: a) metabolizmom stanica dolazi do izlučivanja toksičnih tvari
koje uzrokuju smanjenje vitalnosti živih stanica i postepeno umiranje parenhimskih
stanica, b) nakon toga dolazi do stvaranja tila, c) smanjuje se
sadržaj vlage, pridolazi zrak što pospješuje oksidaoione procese i time stvaranje
srži.


Zycha (1948) je postavio teoriju da stvaranje crvenog srca nije patološka
već fiziološka pojava. Po njemu to je reakcija živog drva na prodor
zraka sa normalnim sadržajem kisika. Prije odumiranja parenhimske stanice
reagiraju stvaranjem tila. Tile se obrazuju kada sadržaj vode padne
ispod 60% i to je tzv. »kritični sadržaj vode«.


K. Knowling (1964) ispitivao je razlike između engleske normalno osržene
bukve koja nema razlike u boji srži i bijeli i njemačke crveno osržene
bukve. Utvrdio je da crvena boja srži kod njemačke bukve nije posljedica
napada gljiva, već prisustva tila, (pored tila i nepropusnosti njemačka bukva
nije otpornija na prodor gljiva).
V. Necesany (1965) proučava proces osržavanja i dolazi do zaključka da
je formiranje srži fiziološki proces starenja. Razlika između srži i bijeli uglavnom
je slijedeća: u srži dolazi do nekroze stanica parenhima. Nemaju
škroba, karakterizira ih prisustvo sržnih tvari i različitih kemijskih spojeva.
Traheje srži sadrže tile i polifenole. Te razlike uvjetovane su različitim kemijskim
sastavom, te različitim fiziološkim i mehaničkim svojstvima srži i
bijeli. Osnovna razlika uvjetovana je prisustvom, odnosno odsustvom živih
parenhimskih stanica, a sve ostale razlike uslovljene su ovom osnovom. Odatle
zaključak, da je granica između srži i bijeli označava vitalnošću parenhimskih
stanica. Umiranje (fiziološko starenje) stanica može biti uslovljeno
vanjskim (patološkim) ili unutrašnjim (fiziološkim) faktorima. Tile nastaju
iz više razloga: promjena sadržaja vlage, nadražaj uslijed prodora kisika,
prisustvo gljiva, razlika u osmotskom pritisku između traheja i stanica parenhima,
te ozljedama živih stanica.
Stvaranjem sržnih tvari dolazi do diskoloracije (smeđenja) koje je uzrokovano
oksidacionim procesima, otud tamnija boja srži. Do fiziološkog




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 35     <-- 35 -->        PDF

osržavanja uslijed starosti kod bukve dolazi iznad 60 godina, a uslijed patoloških
razloga može nastati i ranije. Prema Nečesany-u (1969) utjecaji zbog
kojih dolazi do osržavanja mogu se podijeliti na obavezne (obligatne) i neobavezne
(fakultativne). Obavezno potrebno za stvaranje srži je prodor određene
količine zraka u unutrašnjost stabla. Neobavezno su potrebni: 1. prirodno
starenje stanica parenhima, 2. suviše velik prodor zraka, 3. jako hladno
vrijeme, 4. prisustvo egzoencima gljiva razarača drva i gljiva koje mijenjaju
boju drva.


Postanak pojedinog dijela srži ne mora uvijek biti prouzrokovan od jednog
utjecaja, već može biti uzrokom djelovanja dvaju utjecaja koji djeluju
istovremeno. Opadanje vitalnosti u uskoj je vezi sa porastom osržavanja.


Dalje po Nečesany-u osržavanje je prirodna (genetska) osobina svakog
pojedinog stabla. U vezi s tim postavlja se pitanje da li poznati varijabilitet
morfoloških karakteristika, u koliko su genetski uslovljeni mogu poslužiti
kao pokazatelji prisustva srži. Ovi odnosi su malo istraživani iako bi
bili od neposredne važnosti.


Dalje navodi da na osržavanje utječe oblik i vitalnost krošnje, te vrijeme
listanja i oblik kore. što se tiče vremena listanja postoje indicije da
stabla sa kasnijim vremenom listanja manje osržavaju. Najzad bukova stabla
sa izbrazdanom korom manje su sklona osržavanju. Od vanjskih faktora
koji pospješuju osržavanje Necesany navodi: ekstremno niske temperature,
deficit zračne vlage i povišeni sadržaj vapna u tlu, ti faktori smanjuju i vitalitet
bukve. Navodi da šumsko uzgojnim zahvatima (čišćenje i prorede)
treba omogućiti stvaranje optimalnih uvjeta za razvoj stabla: pravovremeno
razmicanje stabala, formiranje pravilne i dobre krošnje, prevođenje panjača
u visoki tip, odstranjivanje trulih i bolesnih stabala, te druge mjere
koje pospješuju vitalitet sastojina. Održavanje bukve privuklo je pažnju i
naših istraživača.


Brinar (1956 i 1965) tvrdi da preborni tip gospodarenja bukvom pospješuje
osržavanje. Navodi, da i oblik krošnje utječe na osržavanje, tako bukva
sa većim kutem insercije grana (krošnje sa horizontalnim granama poput
zastave) manje osržava od bukve koja ima mali kut insercije grana (krošnja
poput metle.)


Pejoski (1951 i 1965) tvrdi da Fagus Meosiaca (Maly) Domin (Sin. F. s. L.
Subsp. Meoziaka Maly Czeoczott) osržava iznad 60 godina starosti, te da je
osržavanje na sjevernoj strani najveće, a da je osrženost kod debljih trupaca
veća nego kod tanjih.


N. Radivojević (1966) navodi da bukva na dubljem tlu sa tanjim slojem
listinca i u mješovitim sastojinama manje osržava.
S. Tomaševski (1958) navodi da je učešće srži kod bukve sa Ravne Gore
manje ako je rasla na dubljim tlima, boljim bonitetima i na sjevernijoj
ekspoziciji. Smatra da bi trebalo istraživati utjecaj volumena krošnje na
osržavanje.
N. Lukić — Simonović (1964 i 1967) proučava mehanička svojstva srži i
bijeli kod bukve i dolazi do zaključka da srž ima većinu povoljnijih mehaničkih
svojstava od bijeli, te da je osržavanje greška boje koja smanjuje
estetski efekat drveta.
507




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 36     <-- 36 -->        PDF

2. ZADATAK ISTRAŽIVANJA
Kako je vidljivo iz literature na proces osržavanja utječu unutrašnji
(genetski) i vanjski faktori. Prema nekim autorima (Mayer — Wegelin, Pejoski,
Necesany) osržavanje počinje iznad izvjesne starosti. Neki autori kao
Brown, Panshin, Forsaith, Brinar i Necesany smatraju, da volumen i oblik
krošnje utječu na osržavanje. Necesany smatra da na osržavanje utječe vitalnost
stabla, pa prema tome i svi oni faktori koji utječu na vitalnost stabla.
Na osnovu iznešenog vidljivo je da proces osržavanja nije potpuno razjašnjen.


Nas je interesiralo prvo, da li postoji ovisnost između procesa održavanja
s jedne strane i starosti, prosječnog debljinskog prirasta, volumena
krošnje kao i vremena listanja s druge strane, drugo, ako ta ovisnost postoji
da li se može uzgojnim zahvatima (mjerama) utjecati na proces osržavanja.


3. MATERIJAL ZA ISTRAŽIVANJE I METODA RADA
3.1. Opis područja
Zrinjska Gora leži između 45° i 45° i 14 min. sjeverne širine i 16° i 6 min.
i 16° i 30 min. istočne dužine od Greenwicha. Površina obrasla šumom iznosi
oko 25 hiljada hektara. Najniža točka je na rijeci Uni kod Volinje i iznosi
115 m, a najviša je Prisjeka sa 615 m n. v. Prema tome Zrinjska Gora spada
u nisko srednjogorje. Klima je srednje-evropska. Srednja godišnja temperatura
iznosi plus 10,7° C. Prosječna visini oborina iznosi 1.019 m/m godišnje.
Šume ovog područja nalaze se pretežno u »Castanetumu« i to u njegovom
optimumu i hladnijem dijelu. Pojedine hladnije ekspozicije — sjeverne strane
— spadaju u zonu toplijeg »Fagotuma«. Prema gornjem može se reći da
se šume ovog područja nalaze na prelazu iz »Castanetuma« i »Fagetum«.


Najveći dio šumskog tla ovog područja su pjeskovite ilovače na škriljcima.
Ovo područje odlikuje se protezanjem silikatnog kamenja i njihovih
trošina, dok je vapnenačko kamenje znatno slabije zastupano i pokriva manje
i ograničene površine. To utječe na sastav vegetacije. Pretežni dio šuma
sastavljen je od acidofilnih zajednica, dok je udio bazifilnih neznatan.


Znatan utjecaj na pridolazak i rasprostranjenje šumskih vrsta na ovom
području ima reljef, koji je ovdje veoma razveden. Stari platoi ispresjecani
su dubokim dolinama pa tako dolazi do formiranja padina najrazličitijih
ekspozicija. Hrast kitnjak pridolazi na južnim ekspozicijama i grebenima,
dok bukva zauzima sve ostale položaje.


U drvnom fondu zastupljenost je slijedeća: bukva 60%, hrast kitnjak
25°/o, kesten 14%, ostale vrste 1% (uređajni elaborat iz 1952. godine).


3.2. Postavljanje ploha i njihov opis
Postavljanje ploha vršeno je kod utvrđivanja utjecaja: prirasta, volumena
krošnje i vremena listanja na osržavanje. Kod utvrđivanja utjecaja starosti
na osržavanje nije vršeno postavljanje pokusnih ploha. Kod tih izmje




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 37     <-- 37 -->        PDF

ra uzimana su stabla iz pojedinih sječina, koja su tada dolazila na red za
sječu, izuzev trulih i prevršenih.


Kod utvrđivanja utjecaja prirasta, volumena krošnje i vremena listanja
na osržavanje postavljene su primjerne plohe. Kod izbora odjela za primjerne
plohe rukovođeno je time da se plohama obuhvate mlađe, srednjodobne
i stare sastojine, te različite ekspozicije i bonitet.


Evo kratkog opisa odjela i ploha.


Odjel 8 ekspozicija sjeverna, n. v. 250 m, inklinacija 10—15°, srednja
starost 90 godina, srednja visina 25 m, bonitet drugi, obrast 0,6, bukva 1,0.
Odjel 22: n. v. 320 m. Ekspozicija sjeverna, zapadna i istočna. Tlo srednje


duboko, pjeskovita ilovača na škriljcima. Srednja starost 90 godina, srednja
visina 23 m. Bonitet treći, bukva 1,0.


Odjel 60: n. v. 370—470 m. Ekspozicija istočna i sjeverna. Tlo srednje
duboko, pjeskovita ilovača na konglomeratima i pješčenjacima, bonitet prvi;
srednja visini 22 m, srednja starost 50 godina, obrast 0,7, bukva 0,8, hrast


0,2, ostale listače pojedinačno.
Odjel 13: Ekspozicija južna, srednja visina 26 m, srednja starost 75 godina,
tlo pjeiskovita ilovača na škriljcima i pješčenjacima, bonitet treći:
Bukva 0,3, hrast 0,3, kesten 0,2, ostale listače 0,2.
Odjel 50: n. v. 510 m. Ekspozicija zapadna i istočna. Pjeskovita ilovača
iznad crnih paleogenetskih škriljevaca, srednja visina 30 m, bonitet drugi,
starost 130 godina, bukva 0,5, hrast 0,3, kesten 0,2.
Odjel 57 n. v. 400—500 m. Ekspozicija jugozapadna i zapadna. Srednje
duboka pjeskovita ilovača na pješčenjacima, srednja starost 85 godina, visina,
28 m, bonitet treći, bukva 0,6, hrast 0,3 kesten 0,1.
Odjel 58 n. v. 500 m. Ekspozicija južna i jugozapadna. Inklinacija 10-30°.
Pjeskovita ilovača na pješčenjacima, bonitet treći. Srednja starost 90 godina,
srednja visina 22 m. Bukva 0,9, hrast 0,1.
Odjel 59 n. v. 300—400 m. Ekspozicija zapadna i istočna. Inklinacija
15—40°. Srednje duboka pjeskovita ilovača na pješčenjacima. Bonitet četvrti.
Srednja visina 26 m. Srednja starost 130 godina. Obrast 0,7, bukva 0,8,
hrast 0,2.


Odjel 48 n. v. 500 m. Ekspozicija južna. Inklinacija 10—20°. Pjeskovita
ilovača iznad škriljevca, starost 140 godina, bonitet četvrti. Srednja visina
25 m, bukva 0,8, hrast 0,2.


Odjel 69 n. v. 340 m. Ekspozicija istočna i sjeveroistočna. Inklinacija
5—20°. Svježe humozna ilovača na konglomeratima. Bonitet drugi. Srednja
visina 33 m, srednja starost 115 godina. Bukva 1,0.


3.3. Izbor stabala
Kod utvrđivanja utjecaja prirasta, volumena krošnje i vremena listanja
na osržavanje, stabla su birana tako da se na svakoj plohi obilježilo po
5 stabala koja rano listaju, a u njihovoj neposrednoj blizini još po 5 stabala
sa kasnim listanjem. Smatram da je bilo potrebno da se obilježe stabla sa
ranim i kasnim listanjem neposredno jedna uz druga, tako da edafske i druge
razlike, a time i njihov utjecaj bude što manji.




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 38     <-- 38 -->        PDF

3.4. Tehnika rada
Na terenu nakon postavljanja ploha i izbora stabala su izvršene slijedeće
izmjere:


— Kod mjerenja utjecaja starosti i prirasta na osržavanje mjereni su:
prsni promjer, starost, promjer presjeka, promjer srži na presjecima i visina
stabla. Prsni promjer mjeren je u stojećem stanju, a sve ostale veličine
nakon obaranja. Nakon obaranja i mjerenja dužine stabla izvršeno je
sekcdoniranje stabla u dužinama 2 m ili 2,10 m, katkada i duže, a na tanjem
D,= S+J
D = I +-Z
D1 + D?


D^-L-2 ^+ D0,3


Dk = promjer krošnje


l = ič +


lk


d = prsni promjer stabla


[ = visina stabla


lć = dužina čistog debla


lk = duzina (visina) krošnje


„_Pk -lk-TT


SI. 1. Način izmjere stabla
na terenu




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 39     <-- 39 -->        PDF

kraju sekcije su bile ponekad dugačke samo 1 m. Kod neosrženih stabala,
također je izvršeno sekcioniranje, ali nisu vršene izmjere na presjecima.
Nakon sekciondranja na presjecima su mjereni ukupan promjer presjeka
i promjer srži. Izmjere su vršene do one visine (dužine) presjeka do koje
je bilo osrženo stablo. Podaci izmjera svrstani su u tabele.


— Kod utvrđivanja utjecaja volumena krošnje i vremena listanja na
osržavanje mjereno je: vrijeme listanja, prsni promjer, visina stabla, starost
stabla, projekcija krošnje, dužina krošnje, promjeri presjeka, broj godova
na presjecima, promjer srži i broj godova srži na presjecima. Vrijeme
listanja evidentirano je kroz četiri godine i to: 1967—1970, to je učinjeno
prema preporuci prof. Anića, sa svrhom, da se pouzdano utvrdi da li pojedina
stabla stalno listaju ranije u odnosu na druga. Evidencijom je utvrđeno
da pojedina stabla bukve ranije listaju u odnosu na druga. Ta razlika
iznosi od 9—11 dana.
Prsni promjer, vrijeme listanja i promjeri (projekcija) kroš-nje mjereni
su u stojećem stanju, a sve ostale veličine nakon obaranja stabla. Promjeri
krošnje mjereni su u stojećem stanju tako da se pomoću viska i letve
spuštala projekcija (okomica) sa ruba krošnje na tlo i odatle mjerila udaljenost
do debla, najprije sa sjeverne strane, a zatim u produžetku sa južne
strane, okomicom na ovaj pravac mjerena je projekcija krošnje sa istočne
i zapadne strane, (vidi sliku 1). Zbir sjevernog i južnog dužine polumjera
krošnje daje prvi promjer Di, a istočnog i zapadnog daje drugi promjer
D2. Podaci ovih izmjera unašani su u tabele.


U uredu, nakon razvrstavanja podataka izmjerenih na terenu, prišlo se
računanju promjera krošnje po formuli:


Di + D2


Dk = + d0s


2
gdje Dk znači promjer krošnje,
d03 je promjer panja.


Volumen krošnje (Vk) računat je po formuli:


lk X Dk X Tt


Vk =


6
gdje je lk dužina krošnje.
Metoda izmjere i računanja volumena krošnje prikazana je na slici 1.
Starost stabala računala je tako da se broju godova na panju dodavao


broj 4. Zatim je računata temeljnica svakog presjeka i temeljnica osrženog
djela presjeka. Na osnovu promjera presjeka i promjera srži, zatim temeljnice
presjeka i temeljnice srži na presjeku, izračunat je postotak učešća
srži u odnosu na promjer presjeka i u odnosu na temeljnicu presjeka. Najzad
izračunat je prosječni debljinski prirast u cm/god. svakog presjeka.


Nakon završenog rada na tabelama prišlo se izradi grafikona radi komparacije
podataka. Grafikoni su konstruirani tako da se na koordinate nanašalo
učešće srži, obzirom na presjek i visina presjeka iznad tla za pojedina
stabla. Prosječni prirast, volumen krošnje ili vremena listanja zabilježeni
su na grafikonu.


511




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 40     <-- 40 -->        PDF

4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA
Ovom radnjom obuhvaćeno je 10 odjela, 113 stabala. Rezultati su razvrstani
u 60 tabela, 14 grafikona i jednu sliku. Radi prostora prikazujemo
jednu tabelu, 6 grafikona, 1 sliku i sažet tekst.


4.1. Starost. Pošto mlada bukova stabla nemaju srži ili je učešće srži
manje nego kod starijih stabala, to je valjalo utvrditi iznad koje starosti
počinje osržavanje na ovom području. U odjelu 60 izvršeno je mjerenje 38
stabala. Promjer stabala kretao se od 16—36 cm, a u prosjeku 25 cm, starost
38—64 god. u prosjeku 58 godina. Pošto ni jedno stablo nije bilo osrženo,
to se nameće zaključak da osržavanje nastupa u kasnijoj dobi. U tom
odjelu bilo je posječeno proredom oko 4.500 m3 bukve. Niti na ostalim stablima
nije bilo srži izuzev izvjesnog postotka ozlijeđenih i natrulih stabala.
Kod tih stabala srž je obično bila zvjezdasta i natrula. Obzirom na natrulost,
takva stabla nisu uzimana u obzir.
4.2. Starost i brzina rasta. U odjelu 58 i 57 (jedna ploha na granici odjela)
posječeno je i analizirano 11 stabala, 3 stabla u odjelu 58 i 11 stabala u
odjelu 57. U odjelu 58 sva tri stabla su osržena. Najveći postotak osrženosti
ima stablo broj 39, staro 75 god., prosječnog debljinskog prirasta 0,45,
maksimalno učešće srži je 68%, na visini od 6,3 m. To je ujedno najmlađe
osrženo stablo od svih analiziranih stabala. Prema tome može se zaključiti,
da na području Zrinjske Gore osržavanje počinje iznad 75 godina starosti.
Najmanji postotak osrženja u ovom odjelu imalo je stablo broj 40, lstaro
96 godina, prosječnog debljinskog prirasta 0,66 cm/god. sa maksimalnim
učešćem srži od 46% na visini presjeka 4,3 im. Srednju vrijednost osrženosti
imalo je stablo broj 41, staro 88 godina, prosječnog debljinskog prirasta
0,56 cm/god. na visini presjeka od 2,3 m. Ostalih 8 stabala broj 52—-59
nisu bila osržena. Prosječni debljinski prirast iznosi od 0,52—0,80 cm/god.,
a starost 75—90 godina. Stablo broj 52 je neosrženo, prosječni debljinski
prirast od 0,55 cm/god. sličan je kao kod osrženog stabla broj 41, gdje prirast
iznosi 0,56 cm/god., ali se neosrženost može objasniti time što je stablo
broj 52 mlađe (75 god.), a stablo broj 41 starije (88 god.).
Iz gornjih podataka vidljivo je da je učešće srži manje kod stabla sa
većim prosječnim debljinskim prirastom. Utjecaj brzine rasta na osržavanje
analiziran je još na pokusnim plohama odjela 50, 13 i 59.


U odjelu 50 analizirano je 10 stabala broj 42—51. Prsni promjer kretao
se od 42—73 cm, prosječno 58 cm. Visina 24—39 m, prosječno 30 m, starost
85 do 120 god., prosječno 101 godina. Prosječni debljinski godišnji prirast
0,49—0,66 cm/god. u prosjeku 0,58 om/god. Maksimalno učešće srži po promjeru
kretalo se od 27 do 64%, bez obzira na manja odstupanja i u ovom
odjelu stabla sa većim prosječnim debljinskim prirastom imaju manje učešće
srži (manje osržena).


U odjelu 13 analizirana su 4 stabla broj 60—63. Ovdje su tne osržena stabla:
broj 61 staro 70 god., prosječni debljinski prirast 0,60 cm/god. d stablo
broj 63 staro 72 god., prosječni debljinski prirast 0,62 cm/god. Osržena stabla:
broj 60 staro 76 god., prosječni debljinski prirast 0,55 cm/god. i stablo
broj 62 staro 94 god., prosječnog debljinskog prirasta 0,52 cm/god. Ne osržena
stabla doduše su mlađa od osrženih ali imaju i veći debljinski prirast.


512




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 41     <-- 41 -->        PDF

s T3
O
ea
u
i—i
cn
OJ
o o CO *—I *-1 *—t
O *
NOcl
*
ro ro (N m
r*l C \ OO
O OO IO
r|<
N CNl
o
aOJ
r*\
* rtro
>N
IZVJ
o ro
(N
OO IO NO CNIr|O
M
a-f-^
0
c/>
O
ro
o"
sO OO OO *—I *—I
DH ;sBJijd
pjsuifiqsp
uBoafsojj
NO
o"
r—
rto"
o
NO
o"
IOr fo~
o
rto
Cs|
rto
-O
rto"
ro oo io "* "*.."\
o~ o" o"
cd ECUBISTJ
3 3lil9fUA
m
o
CNI CM LO —*o
as o o rto
*-<
*— i *—1 *—1 (N
i—i
*—1 i—i 1—4 — i C O
>—1
3fUSOJ>[
usiunjoyv 1 i I O
°°,
— H
CO OO
©
oo"
OO
o
sO~
I O
*—<
Os
o
sO
CS]
io "
OO
ON
I O
s
CM
io "
O S
o
o
i—t
T—1
rs|
EUISIA o
co
o
co
I C
O
Os
r|LO
C O
N O o
co O S
(NI
O
C O co o
co
jgfiuoj đ
IUSJJ as
IO
o
OO Os < *
I O
rr ri l
o
O
I O
O s
I O
I O
S O
o
NO
OO
i o
PfPO ON
I O I O
as
I O
OO OO O s
NO
O s
s O
O s
I O
Os
IO
Os
I O
as
I O
as
I O
ON
I O


qi3js [aig


ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 42     <-- 42 -->        PDF

U odjelu 59 analizirana su 2 stabla. Oba stabla su osržena, približno iste
starosti 120 i 124 god. s malom razlikom u prosječnom debljinskom prirastu
0,73 i 0,67 cm/god. Stablo s nešto manjim prosječnim debljinskim prirastom
imade nešto veći postotak srži.


Podaci za neka analizirana stabla vidljivi su u tabeli i grafikonima 1 i


2. Uz krivulju grafikona napisan je prosječni debljinski prirast.
Na osnovu gornjih analiza vidljivih u tabeli i grafikonima 1 i2, može
se zaključiti da je učešće srži ovisno o starosti i intenzitetu prosječnog deb-
Ijinskog prirasta. Stabla sa većim prosječnim debljinskim prirastom, u pravilu,
imaju manje učešće srži. Na osnovu toga moglo bi se zaključiti, da bi
uzgojnim mjerama, koje pospješuju debljinski prirast moglo se utjecati na
smanjenje učešća srži kod bukve.


4.3. Volumen krošnje. Utjecaj volumena krošnje na osržavanje ispitivano
je u odjelima 59 i 28. U odjelu 59 izvršena je analiza 11 probnih stabala,
obzirom na volumen krošnje i prosječni debljinski prirast. Od 11 analiziranih
stabala 10 je bilo osrženo, a 1 stablo ne osrženo. Kod 10 osrženih stabala
prosječni debljinski prirast iznosio je 0,33 do 0,55 cm/god., u prosjeku
0,42 cm/god., volumen krošnje od 47,5 do 107,9 m3, u prosjeku 74,9 m3. Starost
100—157 god., prosječno 129 god. Maksimalno učešće srži po promjeru
kretalo se od 11—61%, prosječno 36%.
Što se tiče utjecaja volumena krošnje na osržavanje na osnovu ovih 11
stabala ne mogu se izvući sasvim sigurni zaključci, jer kod stabala sa većim
volumenom krošnje i manjim osržavanjem obično je i prosječni debljinski
prirast veći. Zbog toga teško je zaključiti da li je manje učešće srži
posljedica većeg volumena krošnje ili većeg debljinskog prirasta ili ta dva
utjecaja djeluju zajedno.




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 43     <-- 43 -->        PDF

GRAF BF. 2 ODJEL. 59


STABLO BR. 64^A^-=0,67 STAR. 120 GOD


STABLO BR 65-^=0,73 STAR. 124 GOD.
7.SRZI


55 STABLO BR. 69 QQ^=0,34 STAR. 157 GOD.


50


45


40


35 ./ __—___JV \ °´3i


30


25


20 // \ \\


/V \ v \__ ___
15


10 x\


^ 0,73


5


0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 m IZNAD TU


UTCLCA´J PL0S3LCA/C3{ DEbLJIUSKQGt Pfi/MST\ H* OSXZAYA/VC7L


U odjelu 22 izvršena je analiza samo 6 stabala. Analiza je vršena za vrijeme
dovršnog sijeka kada je posječeno oko 7.000 m3 bukovine. Pošto u
odjelu 22 nije bilo pojave osržavanja, a stabla su sličnih dimenzija i uzrasta,
to smatramo da nije bilo potrebno vršiti više izmjera. Stabla su ne osržena,
stara 56—91. god., u prosjeku 84 god. Promjer se kretao 51—8 cm u pn>
sjeku 60 cm, visina 17 do 26 m u prosjeku 23 m, prosječni debljinski prirast
0,68 do 0,91 cm/god., u prosjeku 0,85 cm/god., a volumen krošnje 96,4 do
150,4 m3 u prosjeku 120,0 m3, dužina (dubina) krošnje 14—19 m. Iz podataka
je vidljivo da su debljinski prirast, volumen krošnje i dužina krošnje
veliki. Dužitna debla bez grana je mala 3—12 m. To što su stabla u ovom
odjelu ne osržena vjerojatno je posljedica velikog debljinskog prirasta i
velikog volumena krošnje. I pored toga što su stabla ne osržena, zbog male
dužine debla ovakav kvalitet stabala nebi mogao biti ciljem gospodarenja.
Ovaj odjel ranije je bio pod upravom Imovinske općine, a ne državnih šuma.
Do velikih krošanja vjerojatno je došlo zbog većeg prekida sklopa u
mladosti sastojine.


Na osnovu gornjih analiza moglo bi se zaključiti da stabla sa većim
prirastom i većim volumenom krošnje u pravilu imaju manje učešće srži
(grafikon 6). Zbog toga bi trebalo kod uzgojnih zahvata pospješiti brzinu
rasta i pravilan razvoj krošnje. Razvoj krošnje nebi trebao ići previše na
račun tehničke dužine debla kao u odjelu 22.


4.4. Vrijeme listanja. Pošto na području Zrinjske Gore postoji razlika
u vremenu listanja između pojedinih bukovih stabala, to je valjalo utvrditi
utjecaj vremena listanja na osržavanje. Za analizu su postavljene plohe u
odjelima 8, 48, 69 i 59.
U odjelu 8 bilo je obilježeno 5 stabala sa ranim i 5 stabala sa kasnim
listanjem. Rano listanje počinje 13. 4, a kasno 24. 4. Izvršena je analiza 4 stabla
ranog listanja (nakon obaranja jedno stablo imalo je trulu srž pa je


515




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 44     <-- 44 -->        PDF

ispušteno iz analize). Sva četiri stabla ranog listanja bila su osržena, starost
se kretala od 85 do 91 god., učešće srži 21 do 37%. Kod tih stabala
učešće srži je manje kod većeg prosječnog debljdnskog prirasta i većeg volumena
krošnje. Stabla sa kasnim listanjem bila su ne osržena, starosti
70—87 god. Prosječni debljinski prirast 0,51 do 0,62 cm/god. Volumen krošnje
75,23 do 118,10 m3. Iz gornjih podataka dolazimo do zaključka da proces
osržavanja kod stabala sa kasnim listanjem počinje kasnije nego kod
stabala sa ranim listanjem.


U odjelu 48 rano listanje počinje 19. 4, a kasno 28. 4. Iz analiziranih
podataka je vidljivo da stabla sa ranim listanjem imaju veće učešće srži
nego stabla sa kasnim listanjem. Kod stabala sa ranim listanjem starost se
kretala od 84 do 145 godina, a učešće srži od 60 do 62% u odnosu na promjer.
Kod stabala sa kasnim listanjem starost se kretala od 99 do 169 god.,


U odjelu 69 analizirano je po 5 stabala ranog i kasnog listanja. Rano
listanje počinje 15. 4, a kasno 24. 4. Kod stabala ranog listanja starost se
kretala od 102 do 124 god., prosječni debljinski prirast 0,39 do 0,66 om/god.,
a osrženost od 17 do 49% u odnosu na promjer. Kod kasnog listanja starost
se kretala od 103 do 121 god., od toga ne osržena su bila četiri stabla, a srž
se pojavljuje samo kod jednog stabla (staro 119 god. prosječni debljinski
prirast 0,45 cm/god. Osrženost maksimalna 27% počinje na 4,5 m, a završava
na 8,7 m, što govori da je u začetku). Iako ovo stablo ima manji debljinski
prirast od nekih stabala sa ranim listanjem ipak je učešće srži kod
njega manje. U ovom odjelu stablo broj 98 sa kasnim listanjem staro je 114
god., ne osrženo sa prosječnim debljinskim prirastom od 0,54 cm/god. je
najstarije ne osrženo stablo od svih analiziranih stabala. Iz analize u ovom
odjelu vidljivo je da stabla sa kasnim listanjem kasnije osržavaju, te ako
su osržena imaju manje učešće srži nego stabla sa ranim listanjem, bez
obzira na prosječni debljinski prirast.


STAaO BR 84. STAR. 90 GOD. W=88,70 m3 ~*^=0,4? LIST 13 i. RANO


STABLO BR. 83 STAR. 91 GOD. VK-84,07 C.-´´— 0/B


2 4 6 8 10 12 20 m. IZNAD TLA


UTJLCA3 VOLUHEH4 XßOSt/3L M CSAŽAVA.VC-´^




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 45     <-- 45 -->        PDF

ODJEL 69
STABLO BR 104 STAR 120 GOD VK=126,70^p=O60 LIST. 15 4 RANO


GRAF BK 4


STABLO BR 105 STAR 121 GOD VK=94.UP-^-045 LIST 24. 4. KASNO


;. SRŽI
60
55
50
45
40


r "\^


35 / ^\
30 / \.


x RANO


25


N


20 / ~~"\
15 S x ^ KASNO
10
5


) 2 l 6 8 10 12 U. 16 18 20 m. IZNAD ´LA


OT/CA7 VP.LMLH4 1/STAHC7A fM OSKZA VA JE


GRAH Bf 5 0ZJA59


— - STABLO BR. 108-/J—=0,40 STAR 12G GOO L!S* RANO´


STABLO BR. 109^=0,42 s^AR. 140 GOD. LiST RANO


/SRŽI STABLO BR.1I0 *]f-OM STAR. 142 L-´Sl KASNO.
60


STABLO BR. 111^=0.43 STAR W0 GOD LIST RANO


55


STABLO BR 112 D-^-=0.48 STAR. 122 GOD L!ST KAäNO


50


^\ . STABLO BR. J13 ^rp=0,55 STAR. 13! GOO LIST KASNO


45


40 * ..—-^. ~ \ "~"~-\


//


35
30


,—__ "\ V\ \ OHO RANO
25


x


20 7/ ^"-N \XN \
15 / /y


\ \ \ \ "^^0.42 RAID \
v \ \ \C43RANa.


10


X x x\


5 Ü43 KASNO´N


\ 0,46 KASNO
0,55 KASNO


C 2 U 6 8 10 12 li 16 18 20 m. I:NAO "L A


UT3EZA´J VPLMLNA /./STAVIM / P^OSf/CHOS öL&iJ/H´S*.OG PQ/Q´tS´´1


VA GGXZA VJ,//L7L


U odjelu 59 rano listanje počinje 15. 4, a kasno 25. 4. Kod stabala sa
ranim listanjem starost se kretala od 126 do 140 god., a učešće srži od
40—50%, a kod bukovih stabala sa kasnim listanjem starost se kretala od
105 do 142 god., učešće srži od 25 do 35%, jedno stablo bilo je ne osrženo
(staro 105. god.). Unutar ove dvije grupe stabala (rano i kasno listanje) vidljivo
je da je kod većeg prosječnog debljinskog prirasta i većeg volumena
krošnji učešće srži manje.




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Iz podataka o učešću srži, obzirom na vrijeme listanja, proizlazi, da
bukova stabla sa kasnim listanjem počinju kasnije osržavati, (obično iznad
100 godina) i imaju manji postotak srži u odnosu na stabla koja rano listaju.
Stabla sa ranim listanjem počinju osržavati negdje iznad 75 godina
starosti. Pošto vrijeme listanja kod bukovih stabala na području Zrinjske
Gore bitno utječe na osržavanje, to bi kod analize utjecaja ostalih faktora
na učešće srži trebalo iste vršiti odvojeno za stabla sa ranim od stabala sa
kasnim listanjem. Kod uzgojnih zahvata trebalo bi forsirati stabla sa kasnim
listanjem. Zbog toga bi takova stabla trebalo prethodno obilježiti da
bi bila uočljiva za vrijeme doznake ili doznaku obavljati za vrijeme listanja.


Što se tiče rasprostranjenosti srži unutar stabla iz tabele i grafikona
vidi se da je srž maksimalno zastupljena na visini od 4—8 m, a odatle opada
prema panju i krošnji.


5. ZAKLJUČCI
Na osnovi prednjih analiza u vezi osržavanja bukve na području Zrinjske
Gore mogu se izvući slijedeći zaključci:


5.1. Najveće učešće srži u stablu je na visini između 4 i 8 m, a otuda
opada prema panju i krošnji.
5.2. Na osržavanje bukovih stabala utječe:
a) starost
b) brzina (veličina) prosječnog debljinskog prirasta
c) vrijeme listanja
d) volumen krošnje


ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 47     <-- 47 -->        PDF


Osržavanje na ovom području počinje iznad 75 godina starosti. Najstarije
neosrženo stablo bilo je staro 11 god. i kasnog listanja.

Stabla koja kasnije listaju, kasnije počinju osržavati, negdje poslije
100 godina starosti i imaju manji postotak učešća srži, nego stabla
s ranim listanjem. Kod analize osrženosti treba lučiti stabla s kasnijim
i ranim listanjem, jer stabla s kasnijim listanjem često i s
manjim prirastom i manjim volumenom krošnje manje su osržena
od stabala s ranim listanjem.

Kod većeg prosječnog debljinskog prirasta učešće srži je manje.

Kod većih volumena krošnje osržavanje je manje, premda veličina
volumena krošnje utječe i na veličinu prosječnog debljinskog prirasta,
pa je ta dva utjecaja na osržavanje teško lučiti, ipak utjecaj
prirasta je evidentniji.
5.3. Obzirom na gornje, moglo bi se preporučiti da se kod uzgojnih zahvata
forsiraju stabla s kasnim listanjem. Proredama i čišćenjima treba
omogućiti brži rast i pravilno formiranje krošnje, ali voditi računa i o tehničkoj
dužini debla. Smatram, da bi se ovim uzgojnim radovima moglo
utjecati na smanjenje učešća srži kod bukve.
LITERATURA


1.
R. Benić : Osržavanje bukve. Rukopis. Zagreb 1967.
2.
H. H. Bosshard : Aspects of the Aging Process in Cambin and Xylem.
— Holzforschung 3. Berlin 1965.
3.
B r i n a r : Gozdarski Vestnik, Ljubljana 1965.
4.
H.P.Brown, A. J. P e n s h i n, C. C. F o r s a i t h : Textbook of Wood technology,
New York 1949.
5.
A. Frey-Wyssling and Bosshard: Cytology of the Ray Cells in
Sapwood and Heartwood, Berlin 1959. god.
6.
W. E. H i 11 i S : Biological Aspects of Heartwood Formation, Melbourn 1965.
7.
K. Knowling : A Comparative study of English beech heartwood and
German »Red heart« beech with reference to structure, extractives Permeability
and Durability, London 1964.
8.
Kollman : Technologie des Holzes und der Holzwerkstoff, Berlin 1951.
9.
J. Krpan : Sadržaj vode u sirovoj bukvi. Šumarski list 11—12/56, Zagreb
1956.
10.
N. Lu kić-S i mono vic : Lažna srčevina i njena svojstva kod bukve. Šumarstvo
11—12/64, Beograd 1964.
11.
J. Moschelles : Das Klima von Bosnien und Hercegovina. Sarajevo 1918.
12.
V. Necesany : Heartwood formation as a Phisiogical Ageing process.,
UFRO Vol. I. 1965.
13.
V. Necesany : Forstliche Aspekte bei der entstehung des falchkerns der
Rotbucke, Holz Zentralblatt, 1969.
14.
B. Pejoski : Pridones kon poznavaljeto na bukovinata vo SR Makedonija.
Godišen Zbornik Univerziteta Skopje 1951.
15.
S. Tomaševski : Učešće i raspored neprave srži kod bukovih stabala u
g.
j . Ravna Gora. Šumarski list 11—12/58, Zagreb 1958.
16.
N. Radivojević : Prilog istraživanja uzroka pojave lažne srčike u bukve.
Šumarstvo 9—10/66, Beograd 1966.god.
17.
C. M. Stewart : Excretion and Heartwood Formation in Living Trees.
IUFRO 1965.
519




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 48     <-- 48 -->        PDF

SUMMARY


Beech heartwood formation in the region of the Zrinj ska Gora Mountain (Croatia)


On the basis of the foregoing analyses relative to Beech heartwood formation
in the region of the Zrinjska Gora Mountain the following conclusions may be
drawn:


1. The maximal proportion of heartwood in the stem occurs between 4 m
and 8 m of height above ground, and from this zone the heartwood volume decreases
towards both the stump and the crown.
2. Heartwood formation in Beech trees is influenced by the following factors:
a) age, b) rate (magnitude) of the mean diameter increment, c) flushing time, and
d) crown volume.
Heartwood formation in the mentioned region starts after the age of 75.
The oldest tree without heartwood was a late flusher 111 years old.


Late flushers commence their heartwood formation later, somewhere after 110
years of age, possessing a lower percentage of heartwood formation than early
flushers. When analyzing heartwood formation, it is necessary to distinguish
between, late^ and early-flushing trees, for late flushers — even with a lower
increment rate and a smaller crown volume — exhibit a lower heartwood formation
than early flushers. The proportion of heartwood is lower in higher mean
diameter increment.


In larger crown volumes, heartwood formation is smaller, although the crown
volume magnitude also influences the magnitude of the mean diameter increment,
so that these two influences are difficult to distinguish from one another, but
nevertheless the influence of increment is more evident.


3. In view of the obove expositions we would be in favur of promoting late
flushers when performing silvicultural interventions. Through thinnings and clearings
we ought to make a faster growth and formation of regular crowns possible,
but we should not ignore the merchantable length of the bole either. Through
these silvicultural measures it would be possible to influence diminution of Beech
heartwood formation.