DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 33 <-- 33 --> PDF |
ODRŽAVANJE BUKVE NA PODRUČJU ZRINJSKE GORE* VASILJEVIĆ JANKO, dipl. ing. šum. — Dvor 1. UVOD 1.1. Za šumarstvo i drvnu industriju SFRJ bukva ima veliko značenje. Taj značaj proizlazi otud što je bukva u drvnom fondu SFRJ zastupana sa oko 44%, a po površini sa 56%. Za područje Zrinjske Gore bukva ima još veći značaj, jer je u drvnom fondu zastupana sa 60%, a po površini sa 55%. 1.2. Jedna od grešaka zbog kojih se bukovini znatno snižava kvalitet, a time i njena prodajna vrijednost jest srž. Srž kod bukovine smanjuje estetski efekat, naročito u proizvodnji furnira i namještaja, pa se i u standardima za drvo kao kriterij kvalitete uzima učešće srži. Dozvoljeno učešće srži obzirom na srednji promjer trupca za pojedine Sortimente je slijedeći: trupci za furnir 33%, trupci za ljuštenje 70%, trupci za kladarku 60%, trupci za pilenje I. kl. 70%, trupci za pilenje II. kl. 80%. Kod III. kl. koja je najmanje vrijedna nema ograničenja učešća srži. 1.3. Analiza dosadašnjih istraživanja Obzirom da se osržavanjem bukve bavilo više istraživača, to će biti riječi samo o onim za koje smatram da su važniji. U prvim istraživanjima osržavanja navodi se kao uzrok reakcija bukve na prodor gljiva. Prema tim autorima uzrok osržavanja je patološke prirode, a crveno srce kod bukve je izraziti nadražajni tip srži. Tu postavku zastupali su: R. Hartig, B. Hermann (1902), J. Tusson (1905), Münoh (1927). Prema njima bukva se brani od prodora gljiva stvaranjem tila. Tile popunjavaju sprovodne elemente, sprečavaju prodor gljivičnih hifa i stvaraju crvenu boju. Stvaranje crvene boje nije posljedica izlučivanja gljiva, već posljedica stvaranja tila. Jahn (1931) prema Kollmanu 1955 kao daljnji uzrok osržavanja navodi niske temperature. To je tzv. »mrazna srž«. Uslijed niskih temperatura u unutrašnjost debla probijaju oksidirajući i hidrolizirajući encimi koji pospješuju proces osržavanja. Uslijed niskih temperatura škrob živih stanica pretvara se u šećer. Prema John-u kod mrazne srži starost stabla nema utjecaja. H. Mayer - Wegelin i A. Berkel (1940) osržavanje povezuju sa starošću i navode da proces osržavanja kod F. orientalis počinje iznad 50. godina. * Ovaj rad je kraći prikaz magistarskog rada, prihvaćenog 1972. god. na Šumarskom fakultetu u Zagrebu po mentorima prof. dr. Ivi Horvatu i prof. dr. Roki Beniću. |
ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Prema Trendelenburg-u i Mayer-Wegelin-u (1955) pojava srži kod bukve uslovljena je odnosom vode i zraka u deblu. Ako sadržaj vode padne ispod 40% dolazi do procesa osržavanja. H. P. Brown, A. J. Panshin, C. C. Forsaith smatraju da oblik i volumen krošnje utječe na osržavanje. Odnosno da krošnja kontrolira proces osržavanja. H. H. Bosshard (1965) transformaciju bjeli u srž ili proces osržavanja smatra posljedicom ekoloških promjena. Tvrdi, da završetkom procesa rasta stanica počinje proces osržavanja. Smanjuje se protoplast, stanice gube sposobnost diobe i sve više poprimaju mehaničke osebine. W. E. Hillis (1975) navodi da je osržavanje posljedica odumiranja stanica parenhima. Osnovna razlika između bjeli i srži je u tome što srž ne sadrži žive stanice parenhima. Pored toga srž se razlikuje od bjeli što ima: 1. kod parenhima smanjeno jedro, 2. povećan sadržaj ekstrakta i 3. smanjena vlažnost. Prema C. M. Stewart (1965) proces osržavanja uslovljen je utjecajem više faktora: a) metabolizmom stanica dolazi do izlučivanja toksičnih tvari koje uzrokuju smanjenje vitalnosti živih stanica i postepeno umiranje parenhimskih stanica, b) nakon toga dolazi do stvaranja tila, c) smanjuje se sadržaj vlage, pridolazi zrak što pospješuje oksidaoione procese i time stvaranje srži. Zycha (1948) je postavio teoriju da stvaranje crvenog srca nije patološka već fiziološka pojava. Po njemu to je reakcija živog drva na prodor zraka sa normalnim sadržajem kisika. Prije odumiranja parenhimske stanice reagiraju stvaranjem tila. Tile se obrazuju kada sadržaj vode padne ispod 60% i to je tzv. »kritični sadržaj vode«. K. Knowling (1964) ispitivao je razlike između engleske normalno osržene bukve koja nema razlike u boji srži i bijeli i njemačke crveno osržene bukve. Utvrdio je da crvena boja srži kod njemačke bukve nije posljedica napada gljiva, već prisustva tila, (pored tila i nepropusnosti njemačka bukva nije otpornija na prodor gljiva). V. Necesany (1965) proučava proces osržavanja i dolazi do zaključka da je formiranje srži fiziološki proces starenja. Razlika između srži i bijeli uglavnom je slijedeća: u srži dolazi do nekroze stanica parenhima. Nemaju škroba, karakterizira ih prisustvo sržnih tvari i različitih kemijskih spojeva. Traheje srži sadrže tile i polifenole. Te razlike uvjetovane su različitim kemijskim sastavom, te različitim fiziološkim i mehaničkim svojstvima srži i bijeli. Osnovna razlika uvjetovana je prisustvom, odnosno odsustvom živih parenhimskih stanica, a sve ostale razlike uslovljene su ovom osnovom. Odatle zaključak, da je granica između srži i bijeli označava vitalnošću parenhimskih stanica. Umiranje (fiziološko starenje) stanica može biti uslovljeno vanjskim (patološkim) ili unutrašnjim (fiziološkim) faktorima. Tile nastaju iz više razloga: promjena sadržaja vlage, nadražaj uslijed prodora kisika, prisustvo gljiva, razlika u osmotskom pritisku između traheja i stanica parenhima, te ozljedama živih stanica. Stvaranjem sržnih tvari dolazi do diskoloracije (smeđenja) koje je uzrokovano oksidacionim procesima, otud tamnija boja srži. Do fiziološkog |
ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 35 <-- 35 --> PDF |
osržavanja uslijed starosti kod bukve dolazi iznad 60 godina, a uslijed patoloških razloga može nastati i ranije. Prema Nečesany-u (1969) utjecaji zbog kojih dolazi do osržavanja mogu se podijeliti na obavezne (obligatne) i neobavezne (fakultativne). Obavezno potrebno za stvaranje srži je prodor određene količine zraka u unutrašnjost stabla. Neobavezno su potrebni: 1. prirodno starenje stanica parenhima, 2. suviše velik prodor zraka, 3. jako hladno vrijeme, 4. prisustvo egzoencima gljiva razarača drva i gljiva koje mijenjaju boju drva. Postanak pojedinog dijela srži ne mora uvijek biti prouzrokovan od jednog utjecaja, već može biti uzrokom djelovanja dvaju utjecaja koji djeluju istovremeno. Opadanje vitalnosti u uskoj je vezi sa porastom osržavanja. Dalje po Nečesany-u osržavanje je prirodna (genetska) osobina svakog pojedinog stabla. U vezi s tim postavlja se pitanje da li poznati varijabilitet morfoloških karakteristika, u koliko su genetski uslovljeni mogu poslužiti kao pokazatelji prisustva srži. Ovi odnosi su malo istraživani iako bi bili od neposredne važnosti. Dalje navodi da na osržavanje utječe oblik i vitalnost krošnje, te vrijeme listanja i oblik kore. što se tiče vremena listanja postoje indicije da stabla sa kasnijim vremenom listanja manje osržavaju. Najzad bukova stabla sa izbrazdanom korom manje su sklona osržavanju. Od vanjskih faktora koji pospješuju osržavanje Necesany navodi: ekstremno niske temperature, deficit zračne vlage i povišeni sadržaj vapna u tlu, ti faktori smanjuju i vitalitet bukve. Navodi da šumsko uzgojnim zahvatima (čišćenje i prorede) treba omogućiti stvaranje optimalnih uvjeta za razvoj stabla: pravovremeno razmicanje stabala, formiranje pravilne i dobre krošnje, prevođenje panjača u visoki tip, odstranjivanje trulih i bolesnih stabala, te druge mjere koje pospješuju vitalitet sastojina. Održavanje bukve privuklo je pažnju i naših istraživača. Brinar (1956 i 1965) tvrdi da preborni tip gospodarenja bukvom pospješuje osržavanje. Navodi, da i oblik krošnje utječe na osržavanje, tako bukva sa većim kutem insercije grana (krošnje sa horizontalnim granama poput zastave) manje osržava od bukve koja ima mali kut insercije grana (krošnja poput metle.) Pejoski (1951 i 1965) tvrdi da Fagus Meosiaca (Maly) Domin (Sin. F. s. L. Subsp. Meoziaka Maly Czeoczott) osržava iznad 60 godina starosti, te da je osržavanje na sjevernoj strani najveće, a da je osrženost kod debljih trupaca veća nego kod tanjih. N. Radivojević (1966) navodi da bukva na dubljem tlu sa tanjim slojem listinca i u mješovitim sastojinama manje osržava. S. Tomaševski (1958) navodi da je učešće srži kod bukve sa Ravne Gore manje ako je rasla na dubljim tlima, boljim bonitetima i na sjevernijoj ekspoziciji. Smatra da bi trebalo istraživati utjecaj volumena krošnje na osržavanje. N. Lukić — Simonović (1964 i 1967) proučava mehanička svojstva srži i bijeli kod bukve i dolazi do zaključka da srž ima većinu povoljnijih mehaničkih svojstava od bijeli, te da je osržavanje greška boje koja smanjuje estetski efekat drveta. 507 |
ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 36 <-- 36 --> PDF |
2. ZADATAK ISTRAŽIVANJA Kako je vidljivo iz literature na proces osržavanja utječu unutrašnji (genetski) i vanjski faktori. Prema nekim autorima (Mayer — Wegelin, Pejoski, Necesany) osržavanje počinje iznad izvjesne starosti. Neki autori kao Brown, Panshin, Forsaith, Brinar i Necesany smatraju, da volumen i oblik krošnje utječu na osržavanje. Necesany smatra da na osržavanje utječe vitalnost stabla, pa prema tome i svi oni faktori koji utječu na vitalnost stabla. Na osnovu iznešenog vidljivo je da proces osržavanja nije potpuno razjašnjen. Nas je interesiralo prvo, da li postoji ovisnost između procesa održavanja s jedne strane i starosti, prosječnog debljinskog prirasta, volumena krošnje kao i vremena listanja s druge strane, drugo, ako ta ovisnost postoji da li se može uzgojnim zahvatima (mjerama) utjecati na proces osržavanja. 3. MATERIJAL ZA ISTRAŽIVANJE I METODA RADA 3.1. Opis područja Zrinjska Gora leži između 45° i 45° i 14 min. sjeverne širine i 16° i 6 min. i 16° i 30 min. istočne dužine od Greenwicha. Površina obrasla šumom iznosi oko 25 hiljada hektara. Najniža točka je na rijeci Uni kod Volinje i iznosi 115 m, a najviša je Prisjeka sa 615 m n. v. Prema tome Zrinjska Gora spada u nisko srednjogorje. Klima je srednje-evropska. Srednja godišnja temperatura iznosi plus 10,7° C. Prosječna visini oborina iznosi 1.019 m/m godišnje. Šume ovog područja nalaze se pretežno u »Castanetumu« i to u njegovom optimumu i hladnijem dijelu. Pojedine hladnije ekspozicije — sjeverne strane — spadaju u zonu toplijeg »Fagotuma«. Prema gornjem može se reći da se šume ovog područja nalaze na prelazu iz »Castanetuma« i »Fagetum«. Najveći dio šumskog tla ovog područja su pjeskovite ilovače na škriljcima. Ovo područje odlikuje se protezanjem silikatnog kamenja i njihovih trošina, dok je vapnenačko kamenje znatno slabije zastupano i pokriva manje i ograničene površine. To utječe na sastav vegetacije. Pretežni dio šuma sastavljen je od acidofilnih zajednica, dok je udio bazifilnih neznatan. Znatan utjecaj na pridolazak i rasprostranjenje šumskih vrsta na ovom području ima reljef, koji je ovdje veoma razveden. Stari platoi ispresjecani su dubokim dolinama pa tako dolazi do formiranja padina najrazličitijih ekspozicija. Hrast kitnjak pridolazi na južnim ekspozicijama i grebenima, dok bukva zauzima sve ostale položaje. U drvnom fondu zastupljenost je slijedeća: bukva 60%, hrast kitnjak 25°/o, kesten 14%, ostale vrste 1% (uređajni elaborat iz 1952. godine). 3.2. Postavljanje ploha i njihov opis Postavljanje ploha vršeno je kod utvrđivanja utjecaja: prirasta, volumena krošnje i vremena listanja na osržavanje. Kod utvrđivanja utjecaja starosti na osržavanje nije vršeno postavljanje pokusnih ploha. Kod tih izmje |
ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 37 <-- 37 --> PDF |
ra uzimana su stabla iz pojedinih sječina, koja su tada dolazila na red za sječu, izuzev trulih i prevršenih. Kod utvrđivanja utjecaja prirasta, volumena krošnje i vremena listanja na osržavanje postavljene su primjerne plohe. Kod izbora odjela za primjerne plohe rukovođeno je time da se plohama obuhvate mlađe, srednjodobne i stare sastojine, te različite ekspozicije i bonitet. Evo kratkog opisa odjela i ploha. Odjel 8 ekspozicija sjeverna, n. v. 250 m, inklinacija 10—15°, srednja starost 90 godina, srednja visina 25 m, bonitet drugi, obrast 0,6, bukva 1,0. Odjel 22: n. v. 320 m. Ekspozicija sjeverna, zapadna i istočna. Tlo srednje duboko, pjeskovita ilovača na škriljcima. Srednja starost 90 godina, srednja visina 23 m. Bonitet treći, bukva 1,0. Odjel 60: n. v. 370—470 m. Ekspozicija istočna i sjeverna. Tlo srednje duboko, pjeskovita ilovača na konglomeratima i pješčenjacima, bonitet prvi; srednja visini 22 m, srednja starost 50 godina, obrast 0,7, bukva 0,8, hrast 0,2, ostale listače pojedinačno. Odjel 13: Ekspozicija južna, srednja visina 26 m, srednja starost 75 godina, tlo pjeiskovita ilovača na škriljcima i pješčenjacima, bonitet treći: Bukva 0,3, hrast 0,3, kesten 0,2, ostale listače 0,2. Odjel 50: n. v. 510 m. Ekspozicija zapadna i istočna. Pjeskovita ilovača iznad crnih paleogenetskih škriljevaca, srednja visina 30 m, bonitet drugi, starost 130 godina, bukva 0,5, hrast 0,3, kesten 0,2. Odjel 57 n. v. 400—500 m. Ekspozicija jugozapadna i zapadna. Srednje duboka pjeskovita ilovača na pješčenjacima, srednja starost 85 godina, visina, 28 m, bonitet treći, bukva 0,6, hrast 0,3 kesten 0,1. Odjel 58 n. v. 500 m. Ekspozicija južna i jugozapadna. Inklinacija 10-30°. Pjeskovita ilovača na pješčenjacima, bonitet treći. Srednja starost 90 godina, srednja visina 22 m. Bukva 0,9, hrast 0,1. Odjel 59 n. v. 300—400 m. Ekspozicija zapadna i istočna. Inklinacija 15—40°. Srednje duboka pjeskovita ilovača na pješčenjacima. Bonitet četvrti. Srednja visina 26 m. Srednja starost 130 godina. Obrast 0,7, bukva 0,8, hrast 0,2. Odjel 48 n. v. 500 m. Ekspozicija južna. Inklinacija 10—20°. Pjeskovita ilovača iznad škriljevca, starost 140 godina, bonitet četvrti. Srednja visina 25 m, bukva 0,8, hrast 0,2. Odjel 69 n. v. 340 m. Ekspozicija istočna i sjeveroistočna. Inklinacija 5—20°. Svježe humozna ilovača na konglomeratima. Bonitet drugi. Srednja visina 33 m, srednja starost 115 godina. Bukva 1,0. 3.3. Izbor stabala Kod utvrđivanja utjecaja prirasta, volumena krošnje i vremena listanja na osržavanje, stabla su birana tako da se na svakoj plohi obilježilo po 5 stabala koja rano listaju, a u njihovoj neposrednoj blizini još po 5 stabala sa kasnim listanjem. Smatram da je bilo potrebno da se obilježe stabla sa ranim i kasnim listanjem neposredno jedna uz druga, tako da edafske i druge razlike, a time i njihov utjecaj bude što manji. |
ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 38 <-- 38 --> PDF |
3.4. Tehnika rada Na terenu nakon postavljanja ploha i izbora stabala su izvršene slijedeće izmjere: — Kod mjerenja utjecaja starosti i prirasta na osržavanje mjereni su: prsni promjer, starost, promjer presjeka, promjer srži na presjecima i visina stabla. Prsni promjer mjeren je u stojećem stanju, a sve ostale veličine nakon obaranja. Nakon obaranja i mjerenja dužine stabla izvršeno je sekcdoniranje stabla u dužinama 2 m ili 2,10 m, katkada i duže, a na tanjem D,= S+J D = I +-Z D1 + D? D^-L-2 ^+ D0,3 Dk = promjer krošnje l = ič + lk d = prsni promjer stabla [ = visina stabla lć = dužina čistog debla lk = duzina (visina) krošnje „_Pk -lk-TT SI. 1. Način izmjere stabla na terenu |
ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 39 <-- 39 --> PDF |
kraju sekcije su bile ponekad dugačke samo 1 m. Kod neosrženih stabala, također je izvršeno sekcioniranje, ali nisu vršene izmjere na presjecima. Nakon sekciondranja na presjecima su mjereni ukupan promjer presjeka i promjer srži. Izmjere su vršene do one visine (dužine) presjeka do koje je bilo osrženo stablo. Podaci izmjera svrstani su u tabele. — Kod utvrđivanja utjecaja volumena krošnje i vremena listanja na osržavanje mjereno je: vrijeme listanja, prsni promjer, visina stabla, starost stabla, projekcija krošnje, dužina krošnje, promjeri presjeka, broj godova na presjecima, promjer srži i broj godova srži na presjecima. Vrijeme listanja evidentirano je kroz četiri godine i to: 1967—1970, to je učinjeno prema preporuci prof. Anića, sa svrhom, da se pouzdano utvrdi da li pojedina stabla stalno listaju ranije u odnosu na druga. Evidencijom je utvrđeno da pojedina stabla bukve ranije listaju u odnosu na druga. Ta razlika iznosi od 9—11 dana. Prsni promjer, vrijeme listanja i promjeri (projekcija) kroš-nje mjereni su u stojećem stanju, a sve ostale veličine nakon obaranja stabla. Promjeri krošnje mjereni su u stojećem stanju tako da se pomoću viska i letve spuštala projekcija (okomica) sa ruba krošnje na tlo i odatle mjerila udaljenost do debla, najprije sa sjeverne strane, a zatim u produžetku sa južne strane, okomicom na ovaj pravac mjerena je projekcija krošnje sa istočne i zapadne strane, (vidi sliku 1). Zbir sjevernog i južnog dužine polumjera krošnje daje prvi promjer Di, a istočnog i zapadnog daje drugi promjer D2. Podaci ovih izmjera unašani su u tabele. U uredu, nakon razvrstavanja podataka izmjerenih na terenu, prišlo se računanju promjera krošnje po formuli: Di + D2 Dk = + d0s 2 gdje Dk znači promjer krošnje, d03 je promjer panja. Volumen krošnje (Vk) računat je po formuli: lk X Dk X Tt Vk = 6 gdje je lk dužina krošnje. Metoda izmjere i računanja volumena krošnje prikazana je na slici 1. Starost stabala računala je tako da se broju godova na panju dodavao broj 4. Zatim je računata temeljnica svakog presjeka i temeljnica osrženog djela presjeka. Na osnovu promjera presjeka i promjera srži, zatim temeljnice presjeka i temeljnice srži na presjeku, izračunat je postotak učešća srži u odnosu na promjer presjeka i u odnosu na temeljnicu presjeka. Najzad izračunat je prosječni debljinski prirast u cm/god. svakog presjeka. Nakon završenog rada na tabelama prišlo se izradi grafikona radi komparacije podataka. Grafikoni su konstruirani tako da se na koordinate nanašalo učešće srži, obzirom na presjek i visina presjeka iznad tla za pojedina stabla. Prosječni prirast, volumen krošnje ili vremena listanja zabilježeni su na grafikonu. 511 |
ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 40 <-- 40 --> PDF |
4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA Ovom radnjom obuhvaćeno je 10 odjela, 113 stabala. Rezultati su razvrstani u 60 tabela, 14 grafikona i jednu sliku. Radi prostora prikazujemo jednu tabelu, 6 grafikona, 1 sliku i sažet tekst. 4.1. Starost. Pošto mlada bukova stabla nemaju srži ili je učešće srži manje nego kod starijih stabala, to je valjalo utvrditi iznad koje starosti počinje osržavanje na ovom području. U odjelu 60 izvršeno je mjerenje 38 stabala. Promjer stabala kretao se od 16—36 cm, a u prosjeku 25 cm, starost 38—64 god. u prosjeku 58 godina. Pošto ni jedno stablo nije bilo osrženo, to se nameće zaključak da osržavanje nastupa u kasnijoj dobi. U tom odjelu bilo je posječeno proredom oko 4.500 m3 bukve. Niti na ostalim stablima nije bilo srži izuzev izvjesnog postotka ozlijeđenih i natrulih stabala. Kod tih stabala srž je obično bila zvjezdasta i natrula. Obzirom na natrulost, takva stabla nisu uzimana u obzir. 4.2. Starost i brzina rasta. U odjelu 58 i 57 (jedna ploha na granici odjela) posječeno je i analizirano 11 stabala, 3 stabla u odjelu 58 i 11 stabala u odjelu 57. U odjelu 58 sva tri stabla su osržena. Najveći postotak osrženosti ima stablo broj 39, staro 75 god., prosječnog debljinskog prirasta 0,45, maksimalno učešće srži je 68%, na visini od 6,3 m. To je ujedno najmlađe osrženo stablo od svih analiziranih stabala. Prema tome može se zaključiti, da na području Zrinjske Gore osržavanje počinje iznad 75 godina starosti. Najmanji postotak osrženja u ovom odjelu imalo je stablo broj 40, lstaro 96 godina, prosječnog debljinskog prirasta 0,66 cm/god. sa maksimalnim učešćem srži od 46% na visini presjeka 4,3 im. Srednju vrijednost osrženosti imalo je stablo broj 41, staro 88 godina, prosječnog debljinskog prirasta 0,56 cm/god. na visini presjeka od 2,3 m. Ostalih 8 stabala broj 52—-59 nisu bila osržena. Prosječni debljinski prirast iznosi od 0,52—0,80 cm/god., a starost 75—90 godina. Stablo broj 52 je neosrženo, prosječni debljinski prirast od 0,55 cm/god. sličan je kao kod osrženog stabla broj 41, gdje prirast iznosi 0,56 cm/god., ali se neosrženost može objasniti time što je stablo broj 52 mlađe (75 god.), a stablo broj 41 starije (88 god.). Iz gornjih podataka vidljivo je da je učešće srži manje kod stabla sa većim prosječnim debljinskim prirastom. Utjecaj brzine rasta na osržavanje analiziran je još na pokusnim plohama odjela 50, 13 i 59. U odjelu 50 analizirano je 10 stabala broj 42—51. Prsni promjer kretao se od 42—73 cm, prosječno 58 cm. Visina 24—39 m, prosječno 30 m, starost 85 do 120 god., prosječno 101 godina. Prosječni debljinski godišnji prirast 0,49—0,66 cm/god. u prosjeku 0,58 om/god. Maksimalno učešće srži po promjeru kretalo se od 27 do 64%, bez obzira na manja odstupanja i u ovom odjelu stabla sa većim prosječnim debljinskim prirastom imaju manje učešće srži (manje osržena). U odjelu 13 analizirana su 4 stabla broj 60—63. Ovdje su tne osržena stabla: broj 61 staro 70 god., prosječni debljinski prirast 0,60 cm/god. d stablo broj 63 staro 72 god., prosječni debljinski prirast 0,62 cm/god. Osržena stabla: broj 60 staro 76 god., prosječni debljinski prirast 0,55 cm/god. i stablo broj 62 staro 94 god., prosječnog debljinskog prirasta 0,52 cm/god. Ne osržena stabla doduše su mlađa od osrženih ali imaju i veći debljinski prirast. 512 |
ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 41 <-- 41 --> PDF |
s T3 O ea u i—i cn OJ o o CO *—I *-1 *—t O * NOcl * ro ro (N m r*l C \ OO O OO IO r|< N CNl o aOJ r*\ * rtro >N IZVJ o ro (N OO IO NO CNIr|O a-f-^ 0 c/> O ro o" sO OO OO *—I *—I DH ;sBJijd pjsuifiqsp uBoafsojj NO o" r— rto" o NO o" IOr fo~ o rto Cs| rto -O rto" ro oo io "* "*.."\ o~ o" o" cd ECUBISTJ 3 3lil9fUA m o CNI CM LO —*o as o *-< *— i *—1 *—1 (N i—i *—1 i—i 1—4 — i C O >—1 3fUSOJ>[ usiunjoyv 1 i I O °°, — H CO OO © oo" OO o sO~ I O *—< Os o sO CS] io " OO ON I O s CM io " O S o o i—t T—1 rs| EUISIA o co o co I C O Os r|LO C O N O o co O S (NI O C O co o co jgfiuoj đ IUSJJ as IO o OO Os < * I O rr ri l o O I O O s I O I O S O o NO OO i o PfPO ON I O I O as I O OO OO O s NO O s s O O s I O Os IO Os I O as I O as I O ON I O qi3js [aig |
ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 42 <-- 42 --> PDF |
U odjelu 59 analizirana su 2 stabla. Oba stabla su osržena, približno iste starosti 120 i 124 god. s malom razlikom u prosječnom debljinskom prirastu 0,73 i 0,67 cm/god. Stablo s nešto manjim prosječnim debljinskim prirastom imade nešto veći postotak srži. Podaci za neka analizirana stabla vidljivi su u tabeli i grafikonima 1 i 2. Uz krivulju grafikona napisan je prosječni debljinski prirast. Na osnovu gornjih analiza vidljivih u tabeli i grafikonima 1 i2, može se zaključiti da je učešće srži ovisno o starosti i intenzitetu prosječnog deb- Ijinskog prirasta. Stabla sa većim prosječnim debljinskim prirastom, u pravilu, imaju manje učešće srži. Na osnovu toga moglo bi se zaključiti, da bi uzgojnim mjerama, koje pospješuju debljinski prirast moglo se utjecati na smanjenje učešća srži kod bukve. 4.3. Volumen krošnje. Utjecaj volumena krošnje na osržavanje ispitivano je u odjelima 59 i 28. U odjelu 59 izvršena je analiza 11 probnih stabala, obzirom na volumen krošnje i prosječni debljinski prirast. Od 11 analiziranih stabala 10 je bilo osrženo, a 1 stablo ne osrženo. Kod 10 osrženih stabala prosječni debljinski prirast iznosio je 0,33 do 0,55 cm/god., u prosjeku 0,42 cm/god., volumen krošnje od 47,5 do 107,9 m3, u prosjeku 74,9 m3. Starost 100—157 god., prosječno 129 god. Maksimalno učešće srži po promjeru kretalo se od 11—61%, prosječno 36%. Što se tiče utjecaja volumena krošnje na osržavanje na osnovu ovih 11 stabala ne mogu se izvući sasvim sigurni zaključci, jer kod stabala sa većim volumenom krošnje i manjim osržavanjem obično je i prosječni debljinski prirast veći. Zbog toga teško je zaključiti da li je manje učešće srži posljedica većeg volumena krošnje ili većeg debljinskog prirasta ili ta dva utjecaja djeluju zajedno. |
ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 43 <-- 43 --> PDF |
GRAF BF. 2 ODJEL. 59 STABLO BR. 64^A^-=0,67 STAR. 120 GOD STABLO BR 65-^=0,73 STAR. 124 GOD. 7.SRZI 55 STABLO BR. 69 QQ^=0,34 STAR. 157 GOD. 50 45 40 35 ./ __—___JV \ °´3i 30 25 20 // \ \\ /V \ v \__ ___ 15 10 x\ ^ 0,73 5 0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 m IZNAD TU UTCLCA´J PL0S3LCA/C3{ DEbLJIUSKQGt Pfi/MST\ H* OSXZAYA/VC7L U odjelu 22 izvršena je analiza samo 6 stabala. Analiza je vršena za vrijeme dovršnog sijeka kada je posječeno oko 7.000 m3 bukovine. Pošto u odjelu 22 nije bilo pojave osržavanja, a stabla su sličnih dimenzija i uzrasta, to smatramo da nije bilo potrebno vršiti više izmjera. Stabla su ne osržena, stara 56—91. god., u prosjeku 84 god. Promjer se kretao 51—8 cm u pn> sjeku 60 cm, visina 17 do 26 m u prosjeku 23 m, prosječni debljinski prirast 0,68 do 0,91 cm/god., u prosjeku 0,85 cm/god., a volumen krošnje 96,4 do 150,4 m3 u prosjeku 120,0 m3, dužina (dubina) krošnje 14—19 m. Iz podataka je vidljivo da su debljinski prirast, volumen krošnje i dužina krošnje veliki. Dužitna debla bez grana je mala 3—12 m. To što su stabla u ovom odjelu ne osržena vjerojatno je posljedica velikog debljinskog prirasta i velikog volumena krošnje. I pored toga što su stabla ne osržena, zbog male dužine debla ovakav kvalitet stabala nebi mogao biti ciljem gospodarenja. Ovaj odjel ranije je bio pod upravom Imovinske općine, a ne državnih šuma. Do velikih krošanja vjerojatno je došlo zbog većeg prekida sklopa u mladosti sastojine. Na osnovu gornjih analiza moglo bi se zaključiti da stabla sa većim prirastom i većim volumenom krošnje u pravilu imaju manje učešće srži (grafikon 6). Zbog toga bi trebalo kod uzgojnih zahvata pospješiti brzinu rasta i pravilan razvoj krošnje. Razvoj krošnje nebi trebao ići previše na račun tehničke dužine debla kao u odjelu 22. 4.4. Vrijeme listanja. Pošto na području Zrinjske Gore postoji razlika u vremenu listanja između pojedinih bukovih stabala, to je valjalo utvrditi utjecaj vremena listanja na osržavanje. Za analizu su postavljene plohe u odjelima 8, 48, 69 i 59. U odjelu 8 bilo je obilježeno 5 stabala sa ranim i 5 stabala sa kasnim listanjem. Rano listanje počinje 13. 4, a kasno 24. 4. Izvršena je analiza 4 stabla ranog listanja (nakon obaranja jedno stablo imalo je trulu srž pa je 515 |
ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 44 <-- 44 --> PDF |
ispušteno iz analize). Sva četiri stabla ranog listanja bila su osržena, starost se kretala od 85 do 91 god., učešće srži 21 do 37%. Kod tih stabala učešće srži je manje kod većeg prosječnog debljdnskog prirasta i većeg volumena krošnje. Stabla sa kasnim listanjem bila su ne osržena, starosti 70—87 god. Prosječni debljinski prirast 0,51 do 0,62 cm/god. Volumen krošnje 75,23 do 118,10 m3. Iz gornjih podataka dolazimo do zaključka da proces osržavanja kod stabala sa kasnim listanjem počinje kasnije nego kod stabala sa ranim listanjem. U odjelu 48 rano listanje počinje 19. 4, a kasno 28. 4. Iz analiziranih podataka je vidljivo da stabla sa ranim listanjem imaju veće učešće srži nego stabla sa kasnim listanjem. Kod stabala sa ranim listanjem starost se kretala od 84 do 145 godina, a učešće srži od 60 do 62% u odnosu na promjer. Kod stabala sa kasnim listanjem starost se kretala od 99 do 169 god., U odjelu 69 analizirano je po 5 stabala ranog i kasnog listanja. Rano listanje počinje 15. 4, a kasno 24. 4. Kod stabala ranog listanja starost se kretala od 102 do 124 god., prosječni debljinski prirast 0,39 do 0,66 om/god., a osrženost od 17 do 49% u odnosu na promjer. Kod kasnog listanja starost se kretala od 103 do 121 god., od toga ne osržena su bila četiri stabla, a srž se pojavljuje samo kod jednog stabla (staro 119 god. prosječni debljinski prirast 0,45 cm/god. Osrženost maksimalna 27% počinje na 4,5 m, a završava na 8,7 m, što govori da je u začetku). Iako ovo stablo ima manji debljinski prirast od nekih stabala sa ranim listanjem ipak je učešće srži kod njega manje. U ovom odjelu stablo broj 98 sa kasnim listanjem staro je 114 god., ne osrženo sa prosječnim debljinskim prirastom od 0,54 cm/god. je najstarije ne osrženo stablo od svih analiziranih stabala. Iz analize u ovom odjelu vidljivo je da stabla sa kasnim listanjem kasnije osržavaju, te ako su osržena imaju manje učešće srži nego stabla sa ranim listanjem, bez obzira na prosječni debljinski prirast. STAaO BR 84. STAR. 90 GOD. W=88,70 m3 ~*^=0,4? LIST 13 i. RANO STABLO BR. 83 STAR. 91 GOD. VK-84,07 C.-´´— 0/B 2 4 6 8 10 12 20 m. IZNAD TLA UTJLCA3 VOLUHEH4 XßOSt/3L M CSAŽAVA.VC-´^ |
ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 45 <-- 45 --> PDF |
ODJEL 69 STABLO BR 104 STAR 120 GOD VK=126,70^p=O60 LIST. 15 4 RANO GRAF BK 4 STABLO BR 105 STAR 121 GOD VK=94.UP-^-045 LIST 24. 4. KASNO ;. SRŽI 60 55 50 45 40 r "\^ 35 / ^\ 30 / \. x RANO 25 N 20 / ~~"\ 15 S x ^ KASNO 10 5 ) 2 l 6 8 10 12 U. 16 18 20 m. IZNAD ´LA OT/CA7 VP.LMLH4 1/STAHC7A fM OSKZA VA JE GRAH Bf 5 0ZJA59 — - STABLO BR. 108-/J—=0,40 STAR 12G GOO L!S* RANO´ STABLO BR. 109^=0,42 s^AR. 140 GOD. LiST RANO /SRŽI STABLO BR.1I0 *]f-OM STAR. 142 L-´Sl KASNO. 60 STABLO BR. 111^=0.43 STAR W0 GOD LIST RANO 55 STABLO BR 112 D-^-=0.48 STAR. 122 GOD L!ST KAäNO 50 ^\ . STABLO BR. J13 ^rp=0,55 STAR. 13! GOO LIST KASNO 45 40 * ..—-^. ~ \ "~"~-\ // 35 30 ,—__ "\ V\ \ OHO RANO 25 x 20 7/ ^"-N \XN \ 15 / /y \ \ \ \ "^^0.42 RAID \ v \ \ \C43RANa. 10 X x x\ 5 Ü43 KASNO´N \ 0,46 KASNO 0,55 KASNO C 2 U 6 8 10 12 li 16 18 20 m. I:NAO "L A UT3EZA´J VPLMLNA /./STAVIM / P^OSf/CHOS öL&iJ/H´S*.OG PQ/Q´tS´´1 VA GGXZA VJ,//L7L U odjelu 59 rano listanje počinje 15. 4, a kasno 25. 4. Kod stabala sa ranim listanjem starost se kretala od 126 do 140 god., a učešće srži od 40—50%, a kod bukovih stabala sa kasnim listanjem starost se kretala od 105 do 142 god., učešće srži od 25 do 35%, jedno stablo bilo je ne osrženo (staro 105. god.). Unutar ove dvije grupe stabala (rano i kasno listanje) vidljivo je da je kod većeg prosječnog debljinskog prirasta i većeg volumena krošnji učešće srži manje. |
ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Iz podataka o učešću srži, obzirom na vrijeme listanja, proizlazi, da bukova stabla sa kasnim listanjem počinju kasnije osržavati, (obično iznad 100 godina) i imaju manji postotak srži u odnosu na stabla koja rano listaju. Stabla sa ranim listanjem počinju osržavati negdje iznad 75 godina starosti. Pošto vrijeme listanja kod bukovih stabala na području Zrinjske Gore bitno utječe na osržavanje, to bi kod analize utjecaja ostalih faktora na učešće srži trebalo iste vršiti odvojeno za stabla sa ranim od stabala sa kasnim listanjem. Kod uzgojnih zahvata trebalo bi forsirati stabla sa kasnim listanjem. Zbog toga bi takova stabla trebalo prethodno obilježiti da bi bila uočljiva za vrijeme doznake ili doznaku obavljati za vrijeme listanja. Što se tiče rasprostranjenosti srži unutar stabla iz tabele i grafikona vidi se da je srž maksimalno zastupljena na visini od 4—8 m, a odatle opada prema panju i krošnji. 5. ZAKLJUČCI Na osnovi prednjih analiza u vezi osržavanja bukve na području Zrinjske Gore mogu se izvući slijedeći zaključci: 5.1. Najveće učešće srži u stablu je na visini između 4 i 8 m, a otuda opada prema panju i krošnji. 5.2. Na osržavanje bukovih stabala utječe: a) starost b) brzina (veličina) prosječnog debljinskog prirasta c) vrijeme listanja d) volumen krošnje |
ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— Osržavanje na ovom području počinje iznad 75 godina starosti. Najstarije neosrženo stablo bilo je staro 11 god. i kasnog listanja. — Stabla koja kasnije listaju, kasnije počinju osržavati, negdje poslije 100 godina starosti i imaju manji postotak učešća srži, nego stabla s ranim listanjem. Kod analize osrženosti treba lučiti stabla s kasnijim i ranim listanjem, jer stabla s kasnijim listanjem često i s manjim prirastom i manjim volumenom krošnje manje su osržena od stabala s ranim listanjem. — Kod većeg prosječnog debljinskog prirasta učešće srži je manje. — Kod većih volumena krošnje osržavanje je manje, premda veličina volumena krošnje utječe i na veličinu prosječnog debljinskog prirasta, pa je ta dva utjecaja na osržavanje teško lučiti, ipak utjecaj prirasta je evidentniji. 5.3. Obzirom na gornje, moglo bi se preporučiti da se kod uzgojnih zahvata forsiraju stabla s kasnim listanjem. Proredama i čišćenjima treba omogućiti brži rast i pravilno formiranje krošnje, ali voditi računa i o tehničkoj dužini debla. Smatram, da bi se ovim uzgojnim radovima moglo utjecati na smanjenje učešća srži kod bukve. LITERATURA 1. R. Benić : Osržavanje bukve. Rukopis. Zagreb 1967. 2. H. H. Bosshard : Aspects of the Aging Process in Cambin and Xylem. — Holzforschung 3. Berlin 1965. 3. B r i n a r : Gozdarski Vestnik, Ljubljana 1965. 4. H.P.Brown, A. J. P e n s h i n, C. C. F o r s a i t h : Textbook of Wood technology, New York 1949. 5. A. Frey-Wyssling and Bosshard: Cytology of the Ray Cells in Sapwood and Heartwood, Berlin 1959. god. 6. W. E. H i 11 i S : Biological Aspects of Heartwood Formation, Melbourn 1965. 7. K. Knowling : A Comparative study of English beech heartwood and German »Red heart« beech with reference to structure, extractives Permeability and Durability, London 1964. 8. Kollman : Technologie des Holzes und der Holzwerkstoff, Berlin 1951. 9. J. Krpan : Sadržaj vode u sirovoj bukvi. Šumarski list 11—12/56, Zagreb 1956. 10. N. Lu kić-S i mono vic : Lažna srčevina i njena svojstva kod bukve. Šumarstvo 11—12/64, Beograd 1964. 11. J. Moschelles : Das Klima von Bosnien und Hercegovina. Sarajevo 1918. 12. V. Necesany : Heartwood formation as a Phisiogical Ageing process., UFRO Vol. I. 1965. 13. V. Necesany : Forstliche Aspekte bei der entstehung des falchkerns der Rotbucke, Holz Zentralblatt, 1969. 14. B. Pejoski : Pridones kon poznavaljeto na bukovinata vo SR Makedonija. Godišen Zbornik Univerziteta Skopje 1951. 15. S. Tomaševski : Učešće i raspored neprave srži kod bukovih stabala u g. j . Ravna Gora. Šumarski list 11—12/58, Zagreb 1958. 16. N. Radivojević : Prilog istraživanja uzroka pojave lažne srčike u bukve. Šumarstvo 9—10/66, Beograd 1966.god. 17. C. M. Stewart : Excretion and Heartwood Formation in Living Trees. IUFRO 1965. 519 |
ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 48 <-- 48 --> PDF |
SUMMARY Beech heartwood formation in the region of the Zrinj ska Gora Mountain (Croatia) On the basis of the foregoing analyses relative to Beech heartwood formation in the region of the Zrinjska Gora Mountain the following conclusions may be drawn: 1. The maximal proportion of heartwood in the stem occurs between 4 m and 8 m of height above ground, and from this zone the heartwood volume decreases towards both the stump and the crown. 2. Heartwood formation in Beech trees is influenced by the following factors: a) age, b) rate (magnitude) of the mean diameter increment, c) flushing time, and d) crown volume. Heartwood formation in the mentioned region starts after the age of 75. The oldest tree without heartwood was a late flusher 111 years old. Late flushers commence their heartwood formation later, somewhere after 110 years of age, possessing a lower percentage of heartwood formation than early flushers. When analyzing heartwood formation, it is necessary to distinguish between, late^ and early-flushing trees, for late flushers — even with a lower increment rate and a smaller crown volume — exhibit a lower heartwood formation than early flushers. The proportion of heartwood is lower in higher mean diameter increment. In larger crown volumes, heartwood formation is smaller, although the crown volume magnitude also influences the magnitude of the mean diameter increment, so that these two influences are difficult to distinguish from one another, but nevertheless the influence of increment is more evident. 3. In view of the obove expositions we would be in favur of promoting late flushers when performing silvicultural interventions. Through thinnings and clearings we ought to make a faster growth and formation of regular crowns possible, but we should not ignore the merchantable length of the bole either. Through these silvicultural measures it would be possible to influence diminution of Beech heartwood formation. |