DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTV A I DRVNE INDUSTRIJ E HRVATSKE GODIŠTE 98 PROSINAC GODINA 1974. PROBLEMATIKA PRIKLADNOSTI I EKONOMIČNOSTI SNIMANJA MULTIMOMENTNOM METODOM U ŠUMARSTVU* Prof. dr. ing. BRANKO KRALJIĆ, Katedra za organizaciju proizvodnje u šumarstvu, Šumarski fakultet — Zagreb UVOD U ovome radu ne želimo opisivati iprimjenu multimomentne metode (metode trenutačnih opažanja ,/MTO/) uopće, pa ni posebno u šumarstvu. O tome postoji iscrpna literatura (npr. 3, 2, 4, 14, 1, 12, 7, 10, 9). Ne želimo opisivati — s istog razloga — opće poznate prednosti i mane primjene te metode studije vremena uopće, pa ni posebno u šumarstvu. U tom radu želimo obraditi samo posebnu problematiku snimanja tom metodom i— npr. pri isjeći i izradi drva u iskorišćivanju šuma. To stoga, što se u literaturi i za (taj rad navade neke prednosti snimanja multimomentnom metodom, koje u potpunosti vrijede za npr. industriju — ali ne vrijede za uvjete šumskog rada. Ukratko, lako je opaziti da se primjena multimomentne metode snimanja vremena isplati — kada je moguće u razmjerno kratko vrijeme obići mnogo radnih strojeva i radnika te kada nas zanimaju relativno veći dijelovi, t j. postoci, ukupnog vremena radne smjene. Isto je tako lako opaziti, da jedinica radnog vremena analitičara rada (normirca) jednako košta — da li on snima vrijeme kronometrijskim metodama ili m u 1 tim omen t n o m metodom. Polazeći od te dvije istine — u ovom radu ćemo obraditi problematiku prikladnosti i ekonomičnosti snimanja imultimomentnom metodom u studiji vremena pri sječi i izradi drva u iskorišćivanju šuma — u šumarstvu... * Referat o tom radu održao je autor na Međunarodnoj znanstvenoj konfeferenciji o kompleksnoj racionalizaciji šumskog gospodarstva i prerade drva u Zvolenu (CSSR) od 12. do 14. IX 1972. godine. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 4 <-- 4 --> PDF |
OBRADA A. Pri obradi ćemo najprije uporediti snimanje vremena kronometrijskim metodama i multimomentnom metodom, držeći se ovih dviju postavki: 1) H. H. Hilf (7) traži da se npr. samostalne tehničke radne norme za konkretno radilište, na kojem se vrši sječa i izrada drva u iskorišćivanju šuma, utvrđuju na temelju kronometrijskog snimanja (kronografije) u toku tri radna dana (smjene). To je potrebno stoga da se izbjegnu zakonitosti dinamike radnog učinka žive radne snage u toku radne smjene i radnog tjedna. (Uporedi: 6). Uzet ćemo da se takvim istraživanjem osigurava 95% vjerojatnost i ±5% točnost. To je potpuno vjerodostojno, budući da se kronometrijskim snimanjima u toku tri radne smjene (jedna je prva ili posljednja u radnom tjednu a dvije predstavljaju ostale u radnom tjednu) teorijski postiže vjerojatnost vrlo bliza 100% i točnost vrlo bliza 0%. 2) Za multimomentnu metodu snimanja traži se to veći broj opažanja, što se npr. uz 95% vjerojatnost i ±5% točnost želi odvojiti manji dio, tj. postotak, ukupnog radnog vremena kao potrebni detalj opažanja. O tome se pružaju razne formule ´(npr. 3, 2, 14, 7); mi ćemo se poslužiti u tu svrhu sastavljenim nomogramom (14). U svijetu tih dviju postavki — navodimo slijedeće: a) S obzirom na to što u šumarstvu općenito, pa i pri sječi i izradi drva u iskorišćivanju šuma — predmeti rada su relativno znatn o različiti , a ´isto tako i uvjeti rada, tu ne postoji velika opasnost da će se bilo kakav vremenski razmak obilazaka (opažanja) podudarati ili biti višekratnik nekog vremenskog elementa koji želimo multimomentnom metodom odvojeno utvrditi. Zbog toga ovdje i ne treba ukazivati na inače naročite prednosti upotrebe varijabilnih vremenskih razmaka za obilaske (opažanja) — prema tablici slučajnih brojeva (npr. 12). b) Kao manu multimomentne metode često se navodi to, da radnici mogu s i m u 1 i r a t i — čim opaze snimaoca koji radi tom metodom (npr. 12). Taj prigovor potpuno otpada, kada snimalac neprestano prati rad vršeći opažanja npr. svake 0,5 minute (kako je to u šumarstvu uvriježeno — da bi se čestim opažanjima barem djelomično parirala neprestana mijena predmeta i uvjeta rada). Ostaje prigovor nehotičnog utjecaja na radnik e — jednako kao i pri kronometrijskim metodama (npr. 16). c) Ukoliko, koristeći multimomentnu metodu, snimalac ne snima uvijek čitavu radnu smjenu — postoji ne samo mogućnost da do konca primjene te metode ne uspije ostvariti snimanje jednolično kroz radnu smjenu i radni tjedan već i da mnogo više (plaćenog) radnog vremena utroši za samo dolaženje do mjesta sn im an ja i odlaženje s mjesta snimanja, što može znatno poskupiti primjenu te metode. d) Najveću manu u primjeni te metode predstavlja neprovjerava nj e potrebnog broja opažanja. Ono je u praksi gotovo redovito. Ono dovodi i do vrlo velikih postotaka točnosti (grešaka), tj .do vrlo male vjerojatnosti, rezultata. 476 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 5 <-- 5 --> PDF |
e) Multimomentna metoda je naročito prikladna i ekonomična kada se treba proučiti grub o (u velikim vremenskim elementima) struktur a vremena mnogo istovrsnih strojeva ili radnika koji obrađuju istovrsne predmete rada u jednakim radnim uvjetima a do njih je lako prići i u relativno kratko vrijeme izvršiti potrebna opažanja. Tada, npr. u industriji, u jednom obilasku pogona isnimi se veliki broj opažanja. Tipični primjer za to je upravo tekstilna industrija, u kojoj je ita metoda prvi put i upotrebljena (Tippett u 1934. god. /li/). Kako -se npr. pri sječi i izradi drva u iskorišćivanju šuma ne radi u većim radnim grupama (optimalna grupa od dva sjekača ili samo jedan sjekač) a one rade podaleko jedna od druge (zbog tehničkozaštitnih propisa) — da bi se radno vrijeme snimaoca bolje iskoristilo i prilagodilo raspoloživom vremenu trajanja obrade sječnog stabla stanovite vrste, dimenzija, granatosti i asortimentacije te radnih uvjeta — u nas je uobičajeno vrše nje opažanja svake 0,5 minute (uporedi npr. 5, 8). Takvo snimanje nije ekonomično ako nas interesira fino proučavanje (kraćih vremenskih elemenata, npr. prelaza, izrade zasjeka, prepiljivanja i uklinjavanja, pojedinih sortimentnih vremena, i si.). U tom slučaju, naime, t a meto da traži mnogo više vremena snimanja nego snimanje kronometrijskim metodama. A to vrijem snimanja treba platiti snimaocu — po jedinici vremena jednako, iako se ono vrši obično nešto lakše nego li kronometrijskim metodama . . . Koristeći navedeno pod postavkama 1) i 2) — to vidimo iz ovih navoda: a) Kronometrijske metode daju rezultate — kako smo već naveli — najmanje 95´% vjerojatnosti i ±5% točnosti. One npr. pri kronografiji metodom kontiranja (7, 9) pri sječi i izradi drva u iskorišćivanju šuma (to je za snimanje — najkompliciraniji rad u šumarstvu!) — traže jednog snimaoca za radnu ekipu od jednog, dva, pa i tri radnika (sjekača). Taj snimalac u pravilu treba snimati tri kompletne smjene, npr. po 7 radnih sati, tj. svega oko 2 1 sat. Da bi se polučila ista relativna točnost ±5% uz 95% vjerojatnosti — treba za najmanji vremenski element koji treba odvojiti a iznosi npr. čak p = 20%, prema već navedenom nomogramu (14), oko 6.700 opažanja. Pri vršenju opažanja ekvidistantno svake npr. 0,5 minute — to znači: pri jednom sjekača — treba snimati 3.350 minuta, tj. oko 56 sat i snimanja multimomentnom metodom; pri ekipi od dva sjekača — treba snimati 1.675 minuta, tj. oko 2 8 sat i snimanja multimomentnom metodom; pri ekipi od tri sjekača — treba snimati 1.117 minuta, tj. oko 18 sat i snimanja multimomentnom metodom. Iz navedenog proizlazi, da je uz p = 20% ekonomičnija upotreba multimomentne metode snimanja tek ako se njome snima radna ekipa od tri ili više (potonja pogotovo, jer pri kronametriranju traži čak dva snimaoca!) sjekača. Naprotiv, snimanje radne ekipe od dva sjekača ili snimanje samo jednog sjekača ekonomičnije je izvršiti kronografijom, tj. kronometrijskim metodama! 477 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Uostalom, zbog mijenjanja objektivnih uvjeta, predmeta rada (sječnog stabla čak iste vrste drveća i stepena drvne mase, ali razne punodrvnosti, granatosti, asortimentacije i si.), oruđa za rad (stupnja naoštrenosti lanca motorne pile i si.) i radnika (tempo rada i si.) — u svrhe utvrđivanja rad nih normi treba se i multimomentno snimanje ekipe od tri sjekača (pa i više sjekača!) protegnuti na barem tri radne smjene, tj. oko 21 sat snima nja (uporedi: Hilf ,/7/). Prema tome, snimanje mult im omen tno m metodom faktično i nije ekonomičnije niti pri ekipi od tri sjekača — nego li snimanje kronometrijskim metodama! Pri tom snimanje multimomentnom metodom je lakš e ali nij e jeftinij e (jer snimačko vrijeme treba jednako platiti!), a obrada poda taka i obračun — kada se ne vrše mehanografijom već ručno — lakš i su i jeftiniji. No, kronometrijske metode u isto vrijeme mogu dati s podjednakom točnošću i vjerojatnošću i podatke za vremenske elemente koji obuhvaćaju i mnogo manje dijelove ukupnog radnog vremena nego p = 20%! Budući da postaje sve očitije, da .se sječa i izrada drva uz pomoć motorne pile — najracionalnije, tj. najekonomičnije, vrši putem jednog (ili izuzetno dva) sjekača — postaje očito i to, da nema nikakvih poteškoća da takav rad snima i kronometrijskim metodama samo jedan snimalac. Ako se snimanje multimomentnom metodom vrši ekvidistantnim opažanjima u obilascima svake 0,5 minute, snimalac je jednako vezan za pojedino sječno stablo — kao i snimalac kronometrijskim metodama. Odatle se vidi da se obim metodama u isto vrijeme snimanja može snimiti jednaki broj sječnih stabala . Ali vidi se i to da snimalac multimomentnom melodom troši mnog o viš e ukupnog vremena u vezi sa snimanjem, jer prekida snimanja i troši više vremena za hodanje na mjesto snimanja i natrag. Iz tog što smo naveli u ovoj stavci — vidi se, da ovdje ne stoji tvrdnja (koja inače važi za npr. industriju!) da se snimanjem pomoću multimomentne metode obuhvaća veća količina predmeta rada! (Uporedi npr.: 5, 8). ß) Kada u ekipi rade tr i sjekača , navedenim oblikom rnultimometne metode snimanja uz relativnu točnost ±5% i 95% vjerojatnost (14) — potrebno je svega 2 1 sa t snimanja pri p = 18%. Kada u efcipi rade dv a sjekača , navedenim oblikom multimomentne metode snimanja uz relativnu točnost ±5% i 95´% vjerojatnost (14) — potrebno je svega oko 2 1 sa t snimanja pri p = 25´% (orijentaciono). Kada pak radi samo jeda n sjekač , navedenim oblikom multimomentne metode snimanja uz relatvnu točnost ±5% i 95% vjerojatnost (14) — potrebno je svega oko 2 1 sa t snimanja pri p = 40% (orijentaoiono). Prema navedenom u prethodnim trima stavkama — proizlazi da je pra g ekonomičnost i upotrebe snimanja multimomentnom metodom, u uporedbi sa snimanjem kronometrijskim metodama, kada se snima samo jednog sjekača (ili samo jedan stroj pri p = 40%, kada se snima rad ekipe od dva sjekača (ili dva stroja) pri p = 25´%, a kada se snima rad ekipe od tri sjekača (ili tri stroja) pri p = 18%. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Na temelju toga što smo naveli — vidimo, da je navedeni oblik multimomentne metode snimanja ekonomski opravdan ukoliko ne tražimo utvrđivanje vremenskih elemenata koji obuhvaćaju manje od 18% do 40% ukupnog radnog vremen a (prema broju sjekača u radnoj ekipi). Prema tome, multimomentna metoda snimanja pri sječi i izradi drva uz pomoć motorne pile — ne će biti ekonomična ako želimo utvrđivati normalna sorti mentna vremena pojedinog drvnog Sortiment a. To stoga jer će njihova sortimentna vremena u pravilu obuhvaćati manj e od 18% do 40% Ukupnog radnog vremena (prema broju sjekača u radnoj ekipi). Još manje će biti ekonomična ako njome želimo utvrditi trajanje pojedinih operacija i zahvata (uporedi: 5, 8). Na temelju toga što smo naveli u prethodnoj stavci — zaključujemo, da snimanje multimomentnom metodom nij e prikladn o pri utvrđivanju zemaljskog odnosno regionalnog sistema diferenciranih tehničkih normi. Takav sistem treba biti razrađen analitičk i (putem regresijskih jednadžbi pojedinih operacija pa i zahvata) — da bi se mogao temeljiti na dovoljnom broju parametara i razmjerno lako ispravljati prilikom promjene oruđa za rad, metode rada, i si. Ukoliko se pak želi utvrditi u ukupnom vremenu snimanja sam o grupa čistog vremena, i to tzv. stabalno vrijeme (njem. Baumzeit) te sortimentno vrijeme (njem. Sortenzeit) ukupne oblovine (uporedi: 5), odnosno i sortimentno vrijeme prostornog drva (uporedi: 8), odnosno i sortimentno vrijeme rudničkog drva (uporedi: 9) — za utvrđivanje potrebnog broja opažanja bit će mjerodavna ona grupa vremena koja obuhvaća naj manj i postota k ukupnog radnog vremena (konkretno npr. postotak učešća sortimentnog vremena ukupne oblovine). Ta j ne smij e izno siti manje od 18% do 4 0% (prema broju sjekača u radnoj ekipi) pa da se isplati primjena multimomentne metode snimanja. Prema onome što smo naveli lako je shvatiti, da također nij e ekonomičn o upotrebiti multimomentnu metodu snimanja pri sječi i izradi drva uz pomoć motorne pile — ako se želi istodobno utvrditi tr i radn e norme : onu za samu sječu i izradu drva, onu za prelaz od sječnog stabla do slijedećeg sječnog stabla te onu za pripremu za slaganje i slaganje prostornog drva (uporedi: 9). A ipak radne norme za samu sječu i izradu drva — pomoću tri odvojene navedene radne norme — moći će se mnogo lakše i uz manji broj snimanih sječnih stabala izravnati u odnosnu krivulju ovisno o stupnju drvne mase (odnosno prsnog promjera) sječnih stabala! Još bi manje bilo ekonomično upotrebiti multimomentnu metodu snimanja, kad bi se željelo uz to odvojeno utvrditi i vrijeme za »oslobađanje zapelog stabla« — u cilju uključivanja njegova alikvotnog dijela u radne norme po pojedinim stupnjevima drvne mase (odnosno prsnog promjera) (uporedi: 9). Uostalom, pri snimanju radnih normi samo za grupe sortimenata »ukupna oblovina«, »radničko drvo« i »prostorno drvo« uz istodobno odvajanje podataka za navedene tri radne norme i za vrijeme za »oslobađanje zape 479 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 8 <-- 8 --> PDF |
log stabla« — metodom kronografije tipa kontiranja po B. Kraljiću (9), jedan snimalac može dapače i sa znatno manje napora kronometrijski snimati dva pa i više sjekača — nego li multimomentnom metodom snimanja! Pri utvrđivanju radnih normi s obzirom na ukupno normaln o vrijem e za pojedine drvne Sortimente, pa i grupe drvnih sortimenata — može se postići relativno visoka točnost i vjerojatnost na temelju multimomentne metode snimanja! To stoga što sortimentn a vremena redovito obuhvaćaju razmjerno mal i postotak vremenske radne norme — a stabalna i opća vremena obuhvaćaju ve like postotke ukupnog vremena snimanja (raspodjeljuju se na Sortimente i pri kronometrijskim metodama i pri multimomentnoj metodi snimanja — pomoću jednakih kalkulacionih ključeva njihove raspodjele na pojedine drvne Sortimente). Navedeno u prethodnoj stavci — moglo bi se znatno promijeniti u slučaju kada bi se radne operacije »kresanje grana« i »kora n j e« iz uzele iz stabalnih vremena i prebacile u odnosna sortimentna vremena. To je lako moguće postići i znatno usavršuje odnosno tehničko normiranje (uporedi: 9). B. Zatim ćemo se posebno osvrnuti na rad Tomanića (15). On je izvršio konkretnu kronografiju sječe i izrade bukovine uz pomoć motorne pile putem ekipe od tri radnika u toku tri osamsatne radne smjene. Zatim je na temelju podataka iz obrazaca tih snimanja u uredu imitirao podatke kao da su snimani multimomentnom metodom: svake 0,5 minute, svake 1 minute i po tabeli slučajnih brojeva. Na toj zanimljivoj osnovi utvrdio je za ekipu od tri radnika na temelju tri radne osamsatne smjene s ukupno 24 radna sata uz primjenu intervala opažanja od 0,5 minute (varijanta multimomentne metode koja od primijenjenih daje najtočnije rezultate) — ovo: — da se vremenske norme po jedinicama drvnih sortimenata razlikuju od onih utvrđenih kronografijom najviše jedva za + 3,06 % u z čak 95,99 % vjerojatnosti; — da se sortimentna vremena razlikuju od onih kronografiranih najviše za + 10,00% uz jedva 85,58% vjerojatnosti, i to ondje gdje ona obuhvaćaju jedv a 1,65% ukupno kronografiranog vremena; — da se vremenski elementi koji se odnose na radne zahvate kojih bi vrijeme posebno normirao u obliku regresijske jednadžbe npr. I. Samset (13) u svrhu sastavljanja regionalnog sistema diferenciranih odnosnih tehničkih normi — razlikuju od onih kronografiranih za + 0,57 d o čak + 10,00 % uz vjerojatnosti jedva 0,00 d o 85,58 %, budući da obuhvaćaju jedv a 0,19 d o 2,12% ukupno kronografiranog vremena. Na temelju navedenog — zaključujemo: 1) Iako se ovdje radilo samo o jednom slučaju rada snimanog po trima varijantama imitirane multimomentne metode (što pri nekim podacima još ni približno ne dokazuje navedene točnosti uz 95% vjerojatnosti!) — ipak nas takvi rezultati upućuju na to da predložimo da se za navedeni šumski rad i navedenu ekvi 480 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 9 <-- 9 --> PDF |
distantnu (s 0,5 minute) multimomentnu metodu snimanja potrebni broj opažanja utvrđuje po korigiranoj općoj statističkomatematskoj formuli. Potonju treb a jo š utvrditi , vjerojatno analogno poznatoj formuli De Jonga (koja sadrži faktor »c« /za šumarstvo navodno c = 1,5; uporedi II). To stoga što je taj rad toliko raznolikog trajanja te ekvidistantna multimomentna metoda toliko različna od one tipične (koja se temelji na tablici slučajnih brojeva i općoj statističkomatematskoj formuli o potrebnom broju opažanja) a bliza kronometrijskim metodama* — da se s manji m brojem (tj. uz c < 1) opažanja vjerojatno postižu točniji rezultati od onih prema opće poznatim formulama ... 2) Sve dotle dok se ne iznađe adekvatna formula, koju smo spomenuli pod 1) — treba naše izvode, koje smo naveli pod Ao) i P), smatrati samo privremenima! 3) Pošto se iznađe adekvatna formula o kojoj je riječ pod 2) i 3) — treba sastaviti po odnosnom nomogramu nove izvode, analogne onim našima pod A«) i ß). Tek oni će sačinjavati konačne zaključke ovog našeg rada! LITERATURA 1. Barne s M. R.: »Studij pokreta i vremena«, preveo s engleskog D. Čulić, Zagreb 1964. 2. Barne s M. R.: »Work Sampling«, New York 1957. 3. D e Jon g J. R.: »Multimomentaumahmen«, Arbeitswissenschaftlicher Auslandsdienst, 3, Darmstadt 1954. 4. Delfoss e M.: »Comment pratiquer la methode des observations instantanees «, BTE, No 502/01, Paris. 5. Kova č J. i dr.: »Ugotavljanje normativov za sečnjo in izdelavo sortimentov iglavcev«, Ljubljana 1966. 6. Hilf H. H.: »Arbeitswissenschaft«, München 1957. 7. ***; Institut für forstliche Arbeitswissenschaft (Reinbek bei Hamburg): »Allgemaie Anweisung für Leistungsuntersüchungen (Arbeitsablauf- und Zeitstudien) bei der Waldarbeit«, uredio H. H. Hilf, Reinbek 1959. 8. Kova č J., W i n k 1 e r I.: »Normiranje rada u šumskoprivrednim organizacijama «, Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija Zagreb, Zagreb 1968. 9. Kralji ć B.: »Znanstvena organizacija rada u šumarstvu«, skripta, Zagreb 1965, 700 str. 10. Re h schu h D.: »Ein Beispiel zur Anwendung der Multimomentaufnahme im Forstbetrieb«, Forst, und Holzwirt, 1958, str. 224. 11. Renau d J., Rolle t J. E.: »La preparation du travail«, Paris 1956. 12. Salitreži ć T.: »Studij rada«, Ekonomski institut Osijek, Osijek 1968. 13. Samse t L, Strgmme s R., Vik T.: »Hogstundersekelser i norsk granog furuskog (Cutting Studies i Norwegian Spruce and Pine Forests)«, Vollebekk 1969. 14. Tabo r ša k D.: »Metoda trenutačnih zapažanja — Mjerenje iskorišćenja kapaciteta radnih mjesta i strojeva, dodatnih vremena i vremena izrade«, Centar za proizvodnost Zagreb, Birotehnički izdavački zavod Zagreb, Zagreb 1961, 63 str. (umnoženo ciklostilom). * Trajanje od npr. 2 minute, uz 0,5 minute razmaka između opažanja, mjer i s e putem 5 opažanja potpuno točno, ili putem 4 opažanja mjeri se tek djelomičn o pa stoga netočno maksimalno za 29,9 sekundi. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 10 <-- 10 --> PDF |
15. T o m a n i ć S.: »A Comparative Time Study in the Felling and Primary Conversion by the Stop-Watch Time Study and Work Sampling Method«, Zagreb 1972. referat, odnosno na hrvatskom jeziku Šum. list, 1974, str. 16. Zehnde r J., Soo m E., Aue r Ch.: »Untersuchungen über Holzhauerei im Gebirge«, Mitteilungen der Schweizerischen Anstalt für das forstliche Versuchswesen, Zürich 1951, str. 76—246. Zusammenfassung DIE PROBLEMATIK DER ZWECKMÄSSIGKEIT UND WIRTSCHAFTLICHKEIT DER AUFNAHME MITTELS MULTIMOMENTMETHODE IN DER FORSTWIRTSCHAFT Der Verfasser stellt in kürzen Zügen die Multimomentaufnahme dar, ihre Vor- und Nachteile im Hinblick auf die Arbeit im allgemeine und im besonderen auf die Arbeit in der Forstwirtschaft, namentlich auf das Fällen und die Ausformung der Holzsortimente am Fällort bei der Rohholzbereitstellung. Die Aufnahme dieser Arbeitsvorgänge mit Hilfe der Multimomentmethode wird in der Regel leichter ausgeführt — besonders bei den Gruppen von mehreren Arbeitern — als mit der Chronographie, ist aber in der Regel nicht auch billiger! Das ist hauptsächlich darin begründet, dass beim Multimomentverfahren der Zeitnehmer solche Arbeit von nur 1—2 Arbeitern aufnehmen kann (dagegen wird in der Industrie in der Regel die Arbeit vieler gleichartiger Maschinen bzw. Arbeiter aufgenommen). Dabei will man in der Regel auch kleinere Gruppen von Teilzeiten ausscheiden, welche den kleinsten Prozent »p« der Gesamtzeit enthalten (einzelne Teilvorgänge oder Arbeitsvorgänge oder Gruppen von Arbeitsvor gangen bei einzelnen Holzsortimenten oder Sortimentsgruppen — aus Stämmen einzelner Stärkestufen bestimmter Holzart), was eine länngere Arbeit des Zeitnehmers erfordert! Z. B. bei 95´Vo Wahrscheinlichkeil und bei ±5,:)/o Genauigkeit der Resultate weist die Aufnahme mit Multimomentverfahren während der ganzen Arbeitsschichten in Zeitabständen von 0,5 Minute — verglichen mit der Chronographie während der drei ganzen Arbeitsschichten — folgende Schwelle der Wirtschaftlichkeit auf: bei der Arbeitsaufnahme von nur einem Arbeiter bei p = 40%, bei der Arbeitsaufnahme einer Gruppe von 2 Arbeitern bei p = 25°/o, und bei der Arbeitsaufnahme einer Gruppe von 3 Arbeitern bei p = 18%>. Bei niedrigeren Beträgen von »p« ist die Multimomentaufnahme im Hauungsbetrieb weniger wirtschaftlich als die Chronographie im Laufe der drei ganzen Arbeitsschichten. |