DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 24 <-- 24 --> PDF |
je prsni promjer stabla. Koeficijent korelacije od 0,50 (tabela 3), prema Chaddock-u, pokazuje da je korelaciona veza značajna i da se rezultati istraživanja mogu praktički upotrijebiti. "Ahonen (2) je kod izjednačenja utroška vremena prikrajanja kao neovisne varijable uzeo broj prepiljivanja, dužinu debla i prsni promjer, a Samset (45) je uzeo prsni promjer i relativnu visinu stabla. U našem slučaju, obzirom da se radi o stablima iz sastojine određenog boniteta, uzeli smo jednonstruku korelaciju s prsnim promjerom kao neovisnom varijablom. Inače, mišljenja sam da bi kod izjednačenja, ako se uzmu stabla raznih boniteta, trebalo primijeniti multiplu korelaciju, a kao neovisne varijable trebalo bi uzeti pored prsnog promjera visinu debla i eventualno punodrvnost debla. Da bi se dobio uvid u utrošak vremena trup ljenja, potrebno je osvrnuti se na podatke u tabeli 5. Prema debljini debala na mjestu vršnog prereza, vidi se da istrupljeni dio, obzirom na promjere, odgovara uvjetima za tehničke Sortimente. Vršni dio debla, zapravo prostorno drvo, nije prepiljivan, tako da se može govoriti o trupljenju u Sortimente tehničkog drva (pilanske trupce s nešto rudničkog drva). U gornjoj tabeli prikazan je i broj trupljenja (rezova) za stabla pojedinih debljinskih razreda i vidi se da se taj broj s debljinom (u stvari i s visinom debala) povećava. Trupci se izrađivani po dužini na cijele metre, uglavnom na 4 i 5 metara. Kod analize podataka pokazalo se da je za izjednačenje podataka o utrošku vremena potrebno primijeniti jednadžbu regresijske krivulje multiple korelacije, koja je prikazana u tabeli 3. Kao neovisne varijable uzete su: x-> = prsni promjer stabla; xg = broj prepiljivanja po deblu. Indeks korelacije od 0,852 pokazuje usku vezu. Utrošak vremena za okretanj e (trupaca i rudničkog drva) pokazao je neznatnu ovisnost o prsnom promjeru stabala. Stoga smo kao utrošak vremena po stablu uzeli aritmetičku sredinu utroška vremena svih stabala, Mx = 2,71 ± 0,41 minuta, a računsko izjednačenje (si. 3) nije se moglo uzeti u obzir. Slaganj e gran a radnici su obavili kod 80% stabala. Utrošak vremena izjednačen je pomoću regresione jednadžbe pravca, a kao neovisna varijabla uzet je prsni promjer stabla. Koeficijent korelacije od 0,587 pokazuje da rezultat izjednačenja zadovoljava. Rezultati izjednačenja su u tabeli 4 i na slici 3. Utrošak vremena prijelaza od stabla do stabla izračunat je iz ukupnog vremena prijelaza i broja oborenih i izrađenih stabala kao prosječna vrijednost i iznosi 0,88 minuta za stablo. Rezultati studija vremena služe pored ostalog i kao baza za određivanje učinka. Prema Gläsern (16), kod sječe i izrade vremenska norma se odredi po jedinici proizvoda, najčešće po m3 ili prm drvne mase s korom ili bez kore, pomoću stablovnog i sortimentnog vremena, kome se kao osnovi doda dodatak na račun općih vremena. Hilf (22) određuje utrošak vremena po sta 496 |