DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Kako iznosi Rehschuh (43) u novije vrijeme izrada se sve više i više pomiče iz sječine van sastojine. Tako kod sječe i izrade imamo razne varijante: kompletna izrada sortimenata u sastojim; guljenje kore van sastojine; u sastojku se stabla samo obore, okrešu grane i prevrše. Raščlanjenje radnog procesa treba tako obaviti, da se ubacivanjem, odnosno izostavljanjem određenih zahvata ili grupa zahvata dobije ukupni utrošak vremena određene varijante. Uzimajući u obzir gore navedena mišljenja, radni proces smo detaljnije raščlanili, a kod izjednačenja smo izvjesne zahvate kumulirali, tako da smo kod stabala određenih debljina tretirali slijedeće zahvate, odnosno grupe zahvata: obaranje stabala; otpiljivanje čuperka (brade); kresanje grana; popravak kresanja grana; guljenje kore; prikrajanje; trupljenje; okretanje trupaca; slaganje grana. Iz grafičkih prikaza ustanovljeno je da postoji ovisnost (stohastička veza) između utroška vremena i određenih osobina stabala. Tako je primjenom određenih regresionih jednadžbi izračunata korelacija, kako će biti prikazano u poglavlju o rezultatima istraživanja. Obzirom da je studij proveden na užem području, s manjim brojem činilaca koji su djelovali na učinak, primijenjene su regresione jednadžbe jednostruke korelacije, a samo u jednom slučaju (trupljenje) došla je u obzir multipla korelacija. Utrošak vremena za kresanje grana promatran je za deblo kao cjelinu, a kasnije raspodijeljen na iskorišćenu drvnu masu bez kore, da bi se dobio utrošak vremena po m3 drvne mase. Kora je guljena samo na ukupnom dijelu debla koji predstavlja tehničke Sortimente, izuzev neka stabla debljinskog razreda od 35 cm, kod kojih je dio tehničke oblovine ostao neoguljen. Obzirom na propise JUS-a, da se za 2. i 3. klasu pilanskih trupaca uzima oblovina već od 20 cm /srednjeg promjera bez kore, gotovo cijelu tehničku dužinu debla predstavlja pilanska oblovina. Vršni dio debla (prostorno drvo) je ostao neoguljen. Stoga donja granica izrade (promjer od 7 cm), tj. minimalni promjer koji kod izrade još dolazi u obzir, a koji je kod utroška vremena važan činilac, — Rehschuh (42), Sagowski (44), Schneider (47), — nije ista kod rada na kresanju i guljenju kore, a nije ista niti za guljenje kore kod stabala svih debljinskih razreda. Procjena stupnja učinka kod studija vremena nije provedena. Udio općih vremena, kao baza za određivanje dodatnog vremena, određen je tako, da je studij vremena proveden tokom cijelog radnog dana, kako bi se mogla dobiti struktura radnog dana. Na kraju je, na osnovu dobivenih rezultata određen ukupan utrošak vremena (norma vremena) po stablu i po ms drvne mase bez kore, za stabla pojedinih debljinskih razreda. III. REZULTATI I DISKUSIJA O DOBIVENIM REZULTATIMA U tabeli 1 prikazana je struktura efektivnog vremena. Kako se vidi, najveći dio (cea 44%) efektivnog vremena otpada na guljenje kore, a zatim oko 1/3 na kresanje grana. Struktura efektivnog vremena kod sječe |