DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 15 <-- 15 --> PDF |
II. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA 1 METODA RADA Istraživanja su vršena na području šumarije Z a I e s i n a, u šumsko gospodarskoj jedinici »Kupjački Vrh«, odjel III — 2f. To je planinsko područje; podloga je vapnenac; mjestimično iz tla izbija kamenje do 50 cm; nagib terena iznosi do 20%. To su visoke preborne sastojine; drvna masa u ovoj gospodarskoj jedinici u prosjeku po ha iznosi oko 300 m3 jele i smreke te bukve i ostalih vrsta preko 100 m3, Klepac (29). Stabla su zdrava; način gospodarenja je stablimična preborna sječa. Kod obaranja i izrade su uzeta u obzir samo jelova stabla. Struktura oborenih i izrađenih (ispitivanih) stabala prikazana je na slici 1 i, kako se vidi, distribucija tih stabala prema debljinama približava se normalnoj distribuciji. Tretirana su stabla od 31 cm do 78 cm prsnog promjera. Srednje kubno stablo imalo je 3,38 m3 drvne mase krupnog drva. Sječa i izrada vršena je u ljeto, u vrijeme mezgre. Radna grupa sastojala se od dva radnika, starosti 36 i 32 godine, :oba radnika su zdravi i uvježbani u radovima na sječi i izradi. Radnici su opremljeni jednom motornom pilom Stihl-070AV, dužine vodilice 50 cm, kojom je stalno radio isti radnik. Pored toga, svaki radnik je imao sjekiru težine cea 1,8 kg; kora je guljena drvenim guljačima i sjekirama. Prije obaranja stabla, pomoćni radnik je očistio okoliš stabla, zatim je motorista opsjekao žilište pilom i napravio zasjek. Prilikom obaranja stabla, pomoćni radnik je po potrebi zabijao klinove i može se reći da nije bio dovoljno iskorišten. Nakon obaranja, motorista je kresao grane motornom pilom i grubo i glatko, a pomoćni radnik sjekirom, u pravilu glatko, dok je ponekad sjekirom samo grubo otesao grane. Zatim je motornom pilom kresanje popravljeno na glatko. Trupljenje je motorista mahom obavljao sam, u pravilu na dužine od 4 m i 5 m, a po potrebi je pomoćni radnik zabijao klinove. Nakon toga su trupci okretani te s donje strane okresani i oguljena im je kora. Prostorno drvo nije izrađivano, nego je pri vrhu debala dio koji nije odgovarao za tehničke Sortimente ostavljen u jednom komadu, kako se ponekad postupa i u Finskoj, Ahonen (2). Kod studija vremena primijenjena je MTO. Obzirom na izneseno u uvodu, uzeti su ekvidistantni intervali opažanja od 25/100 min. Rad svakog radnika je evidentirao poseban opažač, a kasnije su utrošci vremena istog zahvata, odnosno grupe zahvata za svako stablo sumirani. Utrošak vremena je evidentiran posebno za svako stablo, po zahvatima ili grupama zahvata, odnosno prekidima, povremenim radovima, odmorima i slično. Studij vremena je vršen u toku cijelog radnog dana, kako bi se obuhvatila eventualna kolebanja učinka u toku dana, a da se ujedno dobije i struktura radnog dana i udio općih vremena. Landschütz (31) kaže da je radi studija vremena radni proces sječe i izrade potrebno raščlaniti toliko koliko je za sastav tabela učinka (normi) neophodno potrebno. Hilf (23) kaže da tabele utroška vremena treba da omoguće promjenu ukupnog vremena, ukoliko se neki zahvati preinače, odnosno eliminiraju, a ostali zahvati se ne mijenjaju. |