DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Udio općih vremena, koja služe kao baza za određivanje dodatnog vremena na efektivno vrijeme, određuje se pomoću MTO ili studijem radnog dana. Podatke o vrstama i strukturi općih vremena nalazimo kod Aro-a (5), Hilf a (24), Schneidern (47). Kao baza za određivanje dodatka za odmor mogu djelomično služiti i rezultati fizioloških istraživanja o utrošku energije za pojedine radove. Većina dodatka za odmor određuje se u tome slučaju prema formuli Lehmanna (32), ali zbog djelovanja aktivnih odmora, Spitzer- Hettinger (50), Böhrs (14), kod sječe i izrade, ovakav način određivanja dodatnog vremena za odmor ne daje potpuno zadovoljavajuće rezultate. Utrošak energije kod radova na sječi i izradi tretiraju u svojim istraživanjima Gläser (17), Kaminsky (28), Leyendecker (33) i drugi autori. Rezultati studija rada i vremena kod sječe i izrade služe za izradu normi vremena, odnosno normi izrade. U Zapadnoj Njemačkoj su 1970. g. dovršene nove norme vremena i tarife za radove na sječi i izradi (Holzerntetarif — HET 70), Sagowski (44). Kod računskog izjednačenja rezultata studija vremena pomoću regresionih jednadžbi, izvjestan broj činilaca uzet je u obliku varijabli, a utjecaj ostalih činilaca u posebnim uvjetima rada iskazan je u obliku dodatka. Na sličan način su posebni uvjeti rada kod sječe i izrade tretirani i od drugih autora. Hischer (25) u svojim »tabelama normalnog učinka« (Normalleistungstafel) daje vremenskim normama sječe i izrade četinjača posebne dodatke zbog nagiba terena, stupnja prohodnosti, granatosti stabala, zimske sječe, deblje kore, gustoće stabala doznačenih za sječu. Kao podloga za izradu vremenskih normi (obično po m3 drvne mase) za stabla raznih debljina, odnosno sadržaja drvne mase, služi utrošak čistog (efektivnog) vremena, kod uvjeta rada bez otežavajućih okolnosti, a obzirom na svojstva stabala, terenske i klimatske prilike, Hilf (22). Kao što je već napomenuto, dodatkom čistom vremenu na račun općih vremena, računaju se norme vremena, koje u ovom slučaju važe za uvjete rada bez otežavajućih okolnosti. Za pojedine otežavajuće okolnosti i razne stupnjeve njihovog djelovanja moraju se dodati posebni dodaci, Hilf (23), slično kako je napomenuto za norme Hilschera. Norme vremena služe kao baza za obračun nagrade radnika po jedinici proizvoda. U Njemačkoj se tako sistematski obračunate baze za nagrade kod sječe i izrade zovu tarife, a izrađene su već 1944. g. (Einheitshauerlohntarif — EHT). Međutim, već 1958. g. ove norme, odnosno tarife, su zastarjele, iz razloga da je rad ručnim pilama napušten, Rehschuh (41). Stoga se 1966. g. prišlo izradi novih normi, odnosno tarifa, za rad na sječi i izradi, uz primjenu motornih pila. Te tarife su dovršene 1970. god. (Holzerntetarif — HET 70), Sagowski (44). U ovoj radnji postavljen je cilj istraživanja da se ispita mogućnost primjene MTO kod sječe i izrade jelovine. Nadalje, cilj je da se primjenom varijacione statistike (regresionih jednadžbi) ustanovi o kojim svojstvima stabala kao neovisnih varijabli ovisi utrošak vremena pojedinih zahvata, odnosno grupa zahvata. Napokon, željeli smo ustanoviti koliki je ukupan utrošak vremena po m3 drvne mase (norma vremena = čisto vrijeme rada + dodatak) kod stabala raznih debljina. Rezultati istraživanja trebali bi biti putokaz za detaljniju razradu metodike istraživanja na širem području, uz razne uvjete rada. |