DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Kod studija vremena radova u eksploataciji šuma MTO se, također, u novije vrijeme upotrebljava za određivanje utroška vremena umjesto kronometraže. Häberle (19) smatra ovu metodu posebno pogodnom ako se kod sječe i izrade utrošak vremena određenih zahvata određuje po sekcijama. Ova je metoda primijenjena i kod rada na normama sječe i izrade u državnim šumama u BRD, Rehschuh (41). Komparaciju rezultata studija vremena kronometražom vidimo od Nisule (36) i Bojanina (11). Barnes (8) preporučuje da se intervali opažanja MTO odrede po principu slučajnosti; pomoću tabele slučajnih brojeva. Ovaj zahtjev odgovara prilikama u industriji, gdje su razni zahvati često približno istog trajanja. Međutim, kod sječe i izrade dužina trajanja zahvata jako varira i ne postoji strogi periodicitet njihovog ponavljanja. Stoga intervali opažanja mogu biti ekvidistantni, a iznos 10/100 min, Häberle (19); 25/100 min, Rehschuh (41). Obračun podataka istraživanja vremena vrši se pomoću matematičke statistike. Kod računanja aritmetičkih sredina prihvaćeno je kod studija vremena da koeficijent rizika ne prelazi ±5%, uz vjerojatnost od 95%, Barnes (7). Ukoliko se pokaže povezanost između utroška vremena određenog zahvata i nekog obilježja stabla, pomoću regresionih jednadžbi računa se njihova korelaciona veza, Adams (1), Landschütz (30) i drugi autori. Kao neovisnu varijablu Timinger i Pechmann (52) uzimaju na primjer za utrošak vremena radova na obaranju i kresanju grana drvnu masu stabla, a za neke radove uzima je i Landschütz (30), dok Samset (45) kao neovisnu varijablu kod određivanja utroška vremena kod obaranja stabala uzima prsni promjer stabla. U novije vrijeme za određivanje korelacione veze između utroška vremena određenog zahvata, odnosno radne operacije i dva ili više obilježja stabala primjenjuju se regresiome jednadžbe multiple korelacije. U obzir dolaze razne kombinacije neovisnih varijabli što ovisi o vrsti rada i svojstvima stabala. Tako na primjer prema Samsetu (45) utrošak vremena kresanja grana borovih stabala ovisi o prsnom promjeru, relativnoj visini stabla i duljini krošnje, debljini snijega, a prema Ahonenu (2) u kombinaciju neovisnih varijabli kod ovog rada ulazi prsni promjer, jedrina debla, dužina dijela debla bez grana, broj trupaca i ukupna dužina pilanskih trupaca na deblu. Ovdje se radi, naime, o kresanju dijela debla od kojeg se izrađuju pilanski trupci. Kod trupljenja je Samset (45) uzeo slijedeću kombinaciju neovisnih varijabli: prsni promjer i relativna visina stabla, a Adams (1) je ustanovio da zajednički utrošak vremena kresanja i trupljenja ovisi o prsnom promjeru stabla i broju prepiljivanja. Landschütz (31) smatra da izjednačenje pomoću kompliciranih jednadžbi multiple regresije treba izbjegavati, obzirom da se jednadžbama jednostruke regresije mogu dobiti zadovoljavajući rezultati. Znači da bi se utjecaj ostalih činilaca, osim najhitnijeg, odredio tako da se korelaciona veza računa uz razne intenzitete utjecaja ostalih činilaca. |