DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 32     <-- 32 -->        PDF

Considering the smaller share of time for felling stems in the structure of offective
time, the application of felling machines would not be reflected nearly
so favourably as the application of barking machines.


The obtained percentage of delay time in relation to the offective time (ca.
31°/o) can be considered real.


It was established that under conditions of teh stands of the same site
quality the stochastic interrelation between time consumption for individual operations
and the stem characteristics (diameter b. h.) can be smoothed numerically
bu means of regression equations for simple correlation — except the cross-cutting,
when the multiple correlation ought to be applied.


The obtained results of investigations demonstrate that the time for individual
operations, as well as the effective time, increase with the increasing of stem
diameter, except the time for turing logs.


The time consumption per one m´ of converted volume demonstrates a
decline with the stem diameter increasing in all the operations. Thus also the
effective time and the time standard per one m3 of converted volume of roundwood
(>7 cm) as well as of logs and pitprops decrease with the stem diameter
increasing. A comparison of the work performance in the stoutest and thinnest
stems dealt with shows a 1:2,5 ratio in favour of the stouter stems.




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 31     <-- 31 -->        PDF

38.
Platze r H. B.: Zur Problematik von Vorgabezeiten für Hauerlohntarife.
International Union of Ferestry Research Organisations, XIV JUFRO — Kongres,
München 1967, Papers VIII, Section 31—32.
39.
Polišču k A.: Valka lesa. Lesn. Promišlenost, Moskva, 1964.
40.
Re h schu h D.: Verleich zwischen zwei Formen des Hauerlohntarifs —
Einheitschauerlohntarif (EHT) und Sortentarif (ST). Forestarchiv, 4, 1965.


41.
Rehschu h D.: Problemstellung und Grundlagen für einen neuen Hauerlohntarif
im Staabswald der BDR. Forsttechn. Informationen, 7, 1968.
42.
Rehschu h D.: Aufteilung der Entastungs — und Entrindungszeit an Nedelbäumen.
Sektionsweise Auswertung von Zeitstudien. Forsttechn. Informationen,
6, 1970.
43.
Re h schu h D.: Ausgangstage für einen neuen Holzerntetarif. Forsttechn.
Informationen, 1, 1971.
44.
S ag o w sk i H.: Einführung eines neuen Holzerntetarifes in die Praxis. Forsttechn.
Informationen, 1, 1971.
45.
Samse t I.: Cuting Studies in Norwegian Spruce and Pine Forests. Saertrykk
av Meddelelser fra Det Norske Skogforsokresen, nr 95 Bind XXVI,
1969.
46.
Schaafsm a A. H.: When to trim with the power saw. Nederlands Bosbouw
tijdschrift, 9—10, 1972.
47.
Schneide r E.: Die Allgemeine Zeiten im neuen Holzerntetarif. Forsttechn.
Informationen, 1, 1972.
48.
Serda r V.: Udžbenik statistike, 5. izdanje, Zagreb 1961.
49.
S p e i d e 1 G.: Das Stückmassegesetz und seine Bedeutung für den internationalen
Leistungvsergleich. Diss. Hamburg 1952.
50.
Spitzer — Hettinger: Tafeln für den Kalorienumsatz bei körperlicher
Arbeit, REFA-Nachr., Sonderheft, 1959.
51.
Tabo r iša k D.: Studij rada. Izd. Tehnička knjiga, Zagreb, 1970.
52.
Timinge r J. u. Pechman n v. H.: Zeitstudien beim östererreichischen
Erntezug im Forsttamt Partenkirirchen/Obb. Forstwiss. Cbl., 1, 1971.
53.
T i p p e 11 L. H. C: A snap-reading method of making timestudies of machines
and operatives. Shirley Institute Memoirs, Vol. XIII, part. IV, S. 35—93,
Manchester 1934.
54.
Triši n V., Borodi n M.: Tehničeskoje normirovanije truda v lesnom
hozjajstve. Lesnaja promyslennost, Moskva, 1965.
55.
Ugrenovi ć A., Beni ć R.: Eksploatacija šuma. Zagreb, 1957.
Summary


Use of the work sampling method (WSM) in time studies on the felling and
primary conversion of Fir trees


In his work the author deals with the possibility of applyingg the work
sampling method for measuring time consumption in operations of felling and
primary conversion of Fir trees. The method proved to be of advantage. Observation
intervals can be equal, because the work elements are of varying duration.


From the structure of the effective time it is visible that the branch-trimming
accounts on an average for about 1/3, and the barking about 44% offective
time. Thus, through the machine barking in felling and primary conversion of Fir
stems great savings in time for conversion and in labour would be achieved.




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 30     <-- 30 -->        PDF

16.
Gläse r H.: Die Ernte des Holzes. Neuwied, 1954.
17.
Gläse r H.: Beitrage zur körperlichen Beanspruchung bei der Waldarbeit,
insbesondere bei Einschlagsarbeiten am Steilhang. International Union of
Forest Research Organisations, 11-ieme Congres, Rome 1953, Firenze 1954.
18.
Häberl e S.: Die deduktive Ermittlung von Richtzeiten für die Holzhauerei.
Schriftenreihe der Forstlichen Abteilung der Albert-Ludvigs-Universität,
Freiburg i. Br. B. 8.
19.
Häberl e S.: Die Multimomentaufnahme als Hilfsmittel für differenzierte
Zeitbedarfsmessungen. Forstarchiv, str. 73—75, 1961.


20.
Haller-Wedel , E.: Aus Theorie und Praxis des Multimoment-Zeitmessverfahrens.
Zeitschr. f. Führungskräfte im Arbeitsstudium ü. Industr. Engineering,
Beuth-Vertrieb GmbH, Berlin, Köln, Frankfurt/M. 1967.
21.
Henk e H.: Ist der Brusthöhendurchmesser eine geeignete Grundeingangsgrösse
für einen Hauerlohntarif? Der Forst- und Holzwirt, 9, 1974.
22.
Hil f H. H., u. Ecker t K. H.: Baum — und Festmeterzeittafel für die
Kiefer. Forstarchiv, str. 117—119, 1957.
23.
H i 1 f H. H., und Ecker t K. H.: Festmetterzeitafeln für Buche und Fichte
Forstarchiv, str. 109—112, 1956.
24.
Hil f H. H.: Begriffe, Masse und Methoden der Leistüngsuntersuchungen im
Hauungsbetrieb. International Union of Forest Researchorganisation, 11-ieme
Congres, Rome 1953, Firenze, 1954.
25.
H i 1 s c h e r A.: Die österreichische Normalleistungstafel. Mitt. Forstl.
Bundelvers. Anst. Mariabrunn, 50/1954.
26.
H o n c z e k W.: Aus der Praxis des HET. Allg. Forstzschrift, 6, 1973.
27.
Hoo l J. N., Busse l W. H. and oth.: Pulpwood production systems analysis
— a simulation approach. Yournal of Forestry, 4, 1972
28.
Kamin s ky G.: Der Enegieverbrauch bei der Arbeit mit Hand — und
Motorsägen. Forstarchiv, str. 202—205, 1956.
29.
KlepacD. : Jelove šume Gorskog Kotara, Zagreb, 1963.
29a. Kova č
J. i dr.: Ugotavljanje normativov za sečnjo in izdelavo sortimentov
iglavcev, Ljubljana, 1966.


30.
Landschüt z W.: Zur Frage der Erstellung von Leistungstafeln auf arbeitswissenschaftlicher
und mathematisch-statistischer Grundlage. Theoretische
Voraussetzungen und praktische Anwendung auf ein Untersuchungsbeispiel
beim Holzeinschlag, (Dissertation). Hamburg 1968, Selbstverlag.
31.
Landschüt z W.: Verfahren zur rationellen Aufstellung von Leitstungstafeln
beim Holzeinschlag mit der Motorsäge. Allg. Forstzschrift, 23, 1970.
32.
LehmannC : Praktische Arbeitsphysiologie, Stuttgart 1962.
33.
Leyendecke r H.: Untersuchungen über die körperliche Beanspruchung
bei der Waldarbeit im Rahmen einer forstlichen Arbeitsbewegung, Schriftenr.
Forstl. Fak. Univ. Göttingen, Band VI/1953.
34.
Makkone n O.: The Principle of Comparative Time Studies in Forest
Work. Acta Forestalia Fennica, 61, Helsinki, 1954.
35.
Mattsso n M. L.: The fundamental Background of the Swedish job study
technique in forestry according to the SDA (1) Proceedings of the 11th congress
of JUFRO, Rome 1953.
36.
Nisul a P.: Ein Verleich zwischen der Stoppuhr-Methode und der Multimomentaufnahme.
Silva Fenn. 112, Helsinki 1962.
37.
Pickar d D.: Mobile delimber processes over 1000 trees a day Canadian
Forest Industries, November, 1972.


ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 29     <-- 29 -->        PDF

4. Ustanovljeno je da se u prilikama sastojina istog boniteta stohastička
veza između utroška vremena pojedinih zahvata i obilježja stabala
(prsnog promjera) može računski izjednačiti pomoću regresionih jednadžbi
jednostruke korelacije, izuzev trupljenja gdje je bilo potrebno primijeniti
multiplu korelaciju.
5. Dobiveni rezultati istraživanja pokazuju da vrijeme pojedinih zahvata,
a tako i efektivno vrijeme, raste s povećanjem debljine stabala,
izuzev kod okretanja (prepiljenih komada oblovine).
Utrošak vremena po m3 izrađene drvne mase pokazuje pad s povećanjem
debljine stabala kod svih radnih zahvata. Stoga se i efektivno vrijeme
kao i norma vremena po m3 izrađene drvne mase krupnog drva, a tako
isto i tehničkog drva, s povećanjem debljine stabla smanjuje. Usporedbom
učinka kod najdebljih i najtanjih tretiranih stabala pokazuje se omjer
1:2,5 u korist debljih stabala.


LITERATURA


1.
Adam s T. C: Production Rates in Commercial Thinning of young-growth
Douglas-fir. Pacific Northwest Forest and range experiment Station U. S.
Department of Agriculture U. S. Forest service Research Paper PNW41, 1967.
2.
Ahone n M.: Rough — limbing and ocular marking for crosscutting in
the preparation of sawlogs of pine. Comm. Inst. For. Fenmiae 73, Helsinki,
1972.
3.
Anonymus : Allgemeine Anweisung für Arbeitsstudien (Arbeitsablauf-und
Zeitstudien) bei der Waldarbeit. 6. Auflage. KFW, Frankfurt/Main, 1964.
4.
Anonymus : Können Holzerntemaschinen die Aufgaben der Motorsägen
übernehmen? Die Stellung der Motorsäge in der Forstwirtschaft der BRD.
Izd. »St´ihl«, Waiblingen.
5.
Aro P.: Vorschlag zur Vereinheitlichung der Zeitverteilung in den forstlichen
Zeitstudien, International Union of Forest Research Organisation, 11-ieme
Congres Rome 1953, Firenze 1954.
6.
Aro P., Marn L., Wibstad K., Janlöv C: Forest work study nomenclature
in Denmark, Finland, Norway and Sweden. The Nordic Forest Work
Study Council. Bulletin No 1, 1963.
7.
BarnesR. : Motion and Time Study, New York 1958.
8.
BarnesR.: Work Sampling, New York 2 ed. 1957.
9.
B e n i ć R.: Utvrđivanje normalnog učinka rada kod obaranja i izrade jelovine
u ljetnoj sječi. Šum. List, 11/12, 1958.
10.
Bettle r G.: Zeitmessen bei kurzen Teilzeiten, REFA-Nachr. 1/1961.
11.
Bojani n S.: Određivanje vremena izrade metodom trenutačnih zapažanja.
Nar. Šumar, 5—6, 1963.
12.
Bojani n S.: Elementi za određivanje utroška vremena kod trupljenja
jelovih debala (broj prepiljivanja po 1 m3 drvne mase te prosječni promjeri
prepiljivanja za pojedine Sortimente). Šum. List, 9—10, 1968,
13.
Böhr s H.: Problem der Vorgabezeit. Carl Hanser Verlag, München 1950.
14.
Böhr s H.: Normalleistung und Erholungszuschlag in der Vorgabezeit, München
1959.
15.
Ezekie l M.: Methods of Correlation and Regression Analysis, Linear and
Cürvelinear. John Wiley and Sons Inc., New York 1959.


ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 28     <-- 28 -->        PDF

vremena za guljenje kore i trupljenje (prepiljivanje) ne uzme u obzir. Međutim,
obzirom na neznatan udio prostornog drva, kao i to da ono nije do
kraja izrađeno, norma vremena za prostorno drvo nije određena.


min /
50 T


60


18


46


M


12 30


10


s


6


4 |.


2.
AS SS 65 ?S 4!T SS «y ?s
pr, promjer cm pr.


premjer


SI. 5 Dnevni učinak po radniku, u m3 teh- SI. 7 Ukupni utrošak efektivnog vremena
ničke oblovine na dan, kod obaranja i i norma vremena po m3 drvne mase tehizrade
jelovine. ničke oblovine bez kore, kod obaranja i
izrade jelovine: A. ukupni utrošak efek


tivnog vremena; B. norma vremena.


Ovi utrošci vremena, odnosno učinci odnose se samo za uvjete rada
pod kojima su provedena istraživanja. Cilj rada nije određivanje normi,
nego da se dade prilog razradi metodike za studij rada i vremena kod
sječe i izrade.


Na osnovu dobivenih rezultata istraživanja mogu se donijeti slijedeći


IV ZAKLJUČCI


1. Pokazalo se da se MTO može primijeniti kod studija vremena radova
na sječi i izradi i to da intervali opažanja mogu biti jednaki.
2. Iz strukture efektivnog vremena vidi se da na kresanje grana u
prosjeku otpada oko 1/3, a na guljenje kore oko 44% efektivnog vremena.
Guljenjem kore pomoću strojeva postigla bi se prema tome kod obaranja
i izrade jelovih stabala velika ušteda u vremenu izrade i radnoj
snazi. Obzirom na manji udio vremena za obaranje stabala, primjena strojpVa
za obaranje ne bi se ni približno povoljno odrazila kao primjena
strojeva za guljenje kore.
3. Dobiveni postotak općih vremena u odnosu na efektivno vrijeme
(cea 31%) može se smatrati realnim
500




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 27     <-- 27 -->        PDF

konitost je obrađena od više autora, a posebnu pažnju joj je obratio Speidel
(49). Na osnovu podataka u ovoj tabeli može se odrediti ukupan utrošak
vremena po m3 drvne mase tehničkih sortimenata, a isto tako i prostornog
drva. Zbrajanjem utrošaka vremena po m3 svih radnja pod red.
br. od 1 do 9 u tabeli 6, budući da dolaze u obzir kod izrade tehničkih sortimenata,
određeno je efektivno (čisto) vrijeme rada, a uvećanjem istog pomoću
koeficijenta dodatnog vremena određena je norma vremena po m3
drvne mase tehničke oblovine bez kore i to po debljinskim razredima stabala,
kako se u tabeli 6 i na slici 7 vidi. Utrošak vremena slaganja grana
po m3 izrađene drvne mase nije obuhvaćen u ukupnom utrošku vremena,
nego je prikazan posebno pri dnu tabele. U grupi tehničkih sort|menata
pilanski trupci učestvuju u prosjeku s cea 98%, a rudničko drvo s 2%. Isto
tako može se odrediti i norma vremena po m3, odnosno prm drvne mase
prostornog drva tako, da se obzirom na način provedenog rada utrošak


i-, 1 . ,. ,i r—p.


ZS *S SS (S 7S cm


pr.promjer


SI. 6. — Čisti utrošak vremena po m3 izrađene drvne mase bez kore za slijedeće
radne zahvate, odn. grupe radnih zahvata: 1. obaranje stabala; 2. otpiljivanje
čuperka; 3. kresanje grana; 4. guljenje kore; 5. prikrajanje; 6. trupljenje; 7. popravak
kresanja grana motornom pilom; 8. okretanje trupaca; 9. prijelaz od
stabla do stabla.




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 26     <-- 26 -->        PDF

ostao neoguljen. Kod radnje trupljenja uzeta je stvarno trupljena drvna
masa stabla, koja se uglavnom poklapa s drvnom masom tehničkih sortimenata.
To znači da prostorno drvo nije prepiljivano. Rezultati su prikazani
u tabeli 6 i na si. 6.


Kako se u ovoj tabeli i na slici vidi, kod svih radnih zahvata utrošak
vremena po m3 drvne mase opada s povećanjem debljine stabala. Ta za


ČISTI UTROŠAK VREHENA RADNIH ZAHVATA, ODNOSNO
GRUPA RADNIH ZAHVATA I EFEKTIVNO VRIJEME TE
NORMA VREMENA PO v? IZRAĐENE DRVNE MASE TEHNIČKE
OBLOVINE B.K., KOD OBARANJA I IZRADE JE


LOVINE, PO DEBUINSKIM RAZREDIMA STABALA


Tabela br. 6
Debljinski razredi stabala
pr. pr. cm


Redni Radni zahvat, eđ45
55 65 75


br«j nesn» grupa zahvata 55
Utrošak vremena
min/stablu
1 Prijelaz od stabla do stabla 0,92 0,57 0,52 0,25 0,14
2 Obaranje stabala 5,60 5,59 2,58 2,06 1,55
5 Otpiljivanje čuperka (brade) 0,45 0,55 0,24 0,22 0,17
4 Kresanje grana 15,05 12,74 9,79 9,21 7,25
Popravak kresanja, motornom
5 1,86 1,88 1,47 1,54 0,95
pilom
6 Guljenje kore 25,72 21,02 16,46 13,55 8,46
7 Frikrajanje 1.71 1,51 1,15 0,95 0,62
8 Trupijenje 2,05 1,90 1,68 1,54 1,23
9 Okretanje 2,82 1,75 1,00 0,71 0,45
Ukupno efektivn« vrijeme p«


5 52,16 45,29 54,67 29,59 20,58
m drvne mase tehničkog drva
Norma vremena po m drvne
68,07 59,10 45,24 58,61 26,86
mase tehničkog drva


10 Slaganje grana: min/stablu 0,71 1,25 1,15 1,14 0,92




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 25     <-- 25 -->        PDF

blu, za pojedine radne zahvate i ukupno za stabla raznih debljina, odnosno
kubnog sadržaja, a zatim po m3 drvne mase. Samset (45) određuje normu
vremena po stablu.


Iz dobivenih rezultata istraživanja, u našem slučaju, određen je učinak,
odnosno utrošak vremena, kao što će dalje biti prikazano.


Izjednačeni podaci utroška vremena pojedinih zahvata, odnosno grupa
zahvata koji čine efektivno (čisto) vrijeme rada zbrojeni su za srednja stabla
obuhvaćenih debljinskih razreda, da bi se dobilo ukupno efektivno vrijeme
po stablu (tabela 4). Množenjem faktorom dodatnog vremena (1,305)
na račun općih vremena dobiveni su ukupni utrošci (norme) vremena »Nv«
u minutama za obaranje i izradu krupnog drva po stablu, za pojedine debljinske
razrede. Diobom vremena trajanja radnog dana (450 min) normom
vremena (450/Nv) dobivena je norma izrade stabal a na dan. Obzirom
na kubni sadržaj krupnog drva po stablu određen je dnevni učinak u m3
drvne mase krupnog drva na dan. Nadalje, u istoj tabeli prikazan je po
debljinskim razredima u dnevnom učinku udio tehničkog (slika 5) i prostornog
drva. Ovaj omjer učinka važi samo uz isti odnos ovih dviju grupa
sortimenata kao u navedenom primjeru, za stabla raznih debljinskih razreda.


Prilikom uvođenja u upotrebu motornih pila vršene su usporedbe učinka
ručnih i motornih pila. Tako kod Ugrenovića i Benića (55) kaže se da
se učinak kod obaranja i izrade jelovine uz primjenu motornih pila povećava
oko dva puta u odnosu na učinak kod rada ručnim pilama. Komparaciju
bi se moralo provesti uz iste uvjete rada. Izvršena je usporedba dobivenih
rezultata u našem primjeru s rezultatima Benića (9), također ljetna
sječa i izrada jelovine. Odnos učinka je oko 1:2,5 u korist motorne pile.


U tabeli 4 dnevni učinak (m3/đan) veći je kod stabala debljinskog razreda
od 35 cm prsnog promjera nego kod stabala od 45 cm. Razlog je u tome
što je kod nekih stabala debljinskog razreda od 35 cm gornji dio debala
ostao neoguljen, iako pripada tehničkim sortimentima. Kada se uzme u obzir
vrijeme potrebno za guljenje ukupne tehničke oblovine za stablo prsnog
promjera 35 cm, dnevni učinak iznosi 6,32 m3 drvne mase krupnog drva
bez kore, kao što je u tabeli 4 dalje prikazano.


Obzirom da grane nisu slagane kod svih stabala, ova radnja nije uzeta
u obzir kod obračunavanja učinka, nego je utrošak vremena po stablu za
slaganje grana posebno prikazan na dnu tabele 4. Ukoliko bi bilo potrebno,
utrošak vremena po stablu se može uvećati i utroškom vremena ove radnje.


Nadalje, utrošci vremena pojedinih zahvata po stablu iz tabele 4 podijeljeni
su odgovarajućom iskorištenom drvnom masom stabla, da bi se
dobio utrošak vremena po m3 drvne mase odgovarajućeg radnog zahvata,
odnosno grupe zahvata. Pri tome nije kod svih zahvata uzeta ista drvna
masa stabla. Sličan postupak se vidi kod Gläsera (16). Tako, kod radova
u tabeli 4 pod red. br. 1, 2, 3, 4, 5, 7, 9, u obzir je uzeta izrađena drvna
masa krupnog drva po stablu bez kore, jer ove su radnje obavljene radi
navedene drvne mase. Kod obračunavanja utroška vremena guljenja kore
po m3 drvne mase uzeta je u obzir oguljena drvna masa po stablu, tj. drvna
masa tehničkih sortimenata. Granica guljenja poklapa se s granicom tehničkih
sortimenata kod svih debljinskih razreda stabala ,izuzev stabla od
35 cm prsnog promjera, gdje je dio drvne mase tehničkih sortimenata


497




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 24     <-- 24 -->        PDF

je prsni promjer stabla. Koeficijent korelacije od 0,50 (tabela 3), prema
Chaddock-u, pokazuje da je korelaciona veza značajna i da se rezultati
istraživanja mogu praktički upotrijebiti.


"Ahonen (2) je kod izjednačenja utroška vremena prikrajanja kao neovisne
varijable uzeo broj prepiljivanja, dužinu debla i prsni promjer, a
Samset (45) je uzeo prsni promjer i relativnu visinu stabla.


U našem slučaju, obzirom da se radi o stablima iz sastojine određenog
boniteta, uzeli smo jednonstruku korelaciju s prsnim promjerom kao neovisnom
varijablom. Inače, mišljenja sam da bi kod izjednačenja, ako se
uzmu stabla raznih boniteta, trebalo primijeniti multiplu korelaciju, a kao
neovisne varijable trebalo bi uzeti pored prsnog promjera visinu debla i
eventualno punodrvnost debla.


Da bi se dobio uvid u utrošak vremena trup ljenja, potrebno je
osvrnuti se na podatke u tabeli 5. Prema debljini debala na mjestu vršnog
prereza, vidi se da istrupljeni dio, obzirom na promjere, odgovara uvjetima
za tehničke Sortimente. Vršni dio debla, zapravo prostorno drvo, nije prepiljivan,
tako da se može govoriti o trupljenju u Sortimente tehničkog drva
(pilanske trupce s nešto rudničkog drva).


U gornjoj tabeli prikazan je i broj trupljenja (rezova) za stabla pojedinih
debljinskih razreda i vidi se da se taj broj s debljinom (u stvari i
s visinom debala) povećava. Trupci se izrađivani po dužini na cijele metre,
uglavnom na 4 i 5 metara.


Kod analize podataka pokazalo se da je za izjednačenje podataka o
utrošku vremena potrebno primijeniti jednadžbu regresijske krivulje multiple
korelacije, koja je prikazana u tabeli 3.


Kao neovisne varijable uzete su: x-> = prsni promjer stabla; xg = broj
prepiljivanja po deblu. Indeks korelacije od 0,852 pokazuje usku vezu.


Utrošak vremena za okretanj e (trupaca i rudničkog drva) pokazao
je neznatnu ovisnost o prsnom promjeru stabala. Stoga smo kao utrošak
vremena po stablu uzeli aritmetičku sredinu utroška vremena svih
stabala, Mx = 2,71 ± 0,41 minuta, a računsko izjednačenje (si. 3) nije se
moglo uzeti u obzir.


Slaganj e gran a radnici su obavili kod 80% stabala. Utrošak vremena
izjednačen je pomoću regresione jednadžbe pravca, a kao neovisna
varijabla uzet je prsni promjer stabla. Koeficijent korelacije od 0,587 pokazuje
da rezultat izjednačenja zadovoljava. Rezultati izjednačenja su u
tabeli 4 i na slici 3.


Utrošak vremena prijelaza od stabla do stabla izračunat
je iz ukupnog vremena prijelaza i broja oborenih i izrađenih stabala
kao prosječna vrijednost i iznosi 0,88 minuta za stablo.


Rezultati studija vremena služe pored ostalog i kao baza za određivanje
učinka.


Prema Gläsern (16), kod sječe i izrade vremenska norma se odredi po
jedinici proizvoda, najčešće po m3 ili prm drvne mase s korom ili bez kore,
pomoću stablovnog i sortimentnog vremena, kome se kao osnovi doda dodatak
na račun općih vremena. Hilf (22) određuje utrošak vremena po sta


496




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 23     <-- 23 -->        PDF

~—


aaCuioad


exqs P tflofTP ž?ouapxa^


aj


^i fUgaA *upo (nuxpx n? & u 8S SSOUpO Xp9vli?BZ


Cj


n T^soupap XJ.A i mo SL po j*PxQ 9P pOJl A9Z


E


ti. e


-nzf ´eiqsp stop xp 3ousC Xfdajd iaou*cpxnPo
as adcx^l 0^ 8IQ d P »tsfTP aoueOXn^ ouiCxna


+


c--«* r-t CO fir\
ffl r-o O C"H
OJ pf>


tr* »* *


0",


00 VO rH c<~\ cn vo
+J LC\


i. \o |C\ cc VX)
g OJ
OJ
u
13
(U CV IT\ t-i K> O
ti ti ITS


cg p. U> IT\ to, t~* VJJ
01 «* rH


CM OJ
ti


ti


H p. H O CTv o \o


iTs
w «J* O fS OJ to, -^r
t: OJ iH OJ


o + +
i-(


X) t-r-«* O t-o
0)


s\
^
tf\ c\ o r-i rH ^r


P
OJ


rH H


CO
ti 1
ti H tt


0) t> 0
"T3 1) H CJ


a 0 H


51 ti


01
ti


P, 1
ti
Ai O


3 P 4-* C3
C0 03 *-* CD f-3 O


<0 0) o ti ´Ht
r-4 ^ rg ti ti, H
J3 3 Ö 3 M ´O


ffl 0» rH o CS
rH Ö J3 CO U O ti b0 P
-P ft ti ti O -H O rH
Q) CO -P r-3 /3


M
ti ^


<0 rH CG CC H 0) OJ OJ
0) v S N p 4-> ti ´O


<1> "~3 O ti OJ a> -o X0 ^t
H A O "O ti -H > o*-; >s ti ti o p.
r-t T3 1
N (0 03 bO O rH
ti eo +* W +J cu -^ AJ J3 to CS


a. O 03 CP -a co C/i cu 1-3
P ti ti L> C ti ti H ´O ti
H 0) Cl ti T-3 OJ +
13 "-J H «J w a) -o «1 «0
2


H


H -H H ti B ti ti H >


O
U H-> L> «3 >J o H -H


C
C
,r3


3 ti a>ti 1"3 -r-j H
´C ti o O ti -O P, rH rH ^> W


o 4-> CO o ti 3 fK P.
S


(U


cfl > e -a T3


3


OJ J3 ti -H a» cd o r-i ti


(1) ti -H ^ *o c ti .O co cd P,
r* H ^d ^ i-l >H rH t-CC ti ti
#] "~3 K> H «-t > ti, >o f~i



rH -T-* X3 P, O iH O 02 3 0) O
f & P ti 0) Q) rH 3 TJ ti


-


rH O .0 ´Ü ti JQ a »— O p to J3


H CD ti. O ti. o
.P eO +J OJ co a> «5 ti H
O ti ti 60 « ti ti ti ti. ti
>o OJ KJ -> XL)
*,~3 >o a) r> ti> a>


cy


""3 -H ^» ti «H *T3 O HD »"3 (0 rs
rt *o 09 *» ti CO r-i co H Cfl
C H o a .c O ,Q ta) o ^ u


ti ti ti ti Q> ti ti< Tj ti* M +J ti, ´O ti ti, T3 til


H
C T"3
TI o rH OJ K> * in


35 .o


ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Počevši od donjeg dijela, deblo je guljeno do određenog promjera, koji
je kod svih stabala bio veći od 7 cm bez kore. Granica guljenja kore poklapa
se s granicom trupljenja na deblu. Gornji dio debla, koji po kvaliteti
nije odgovarao kao tehničko drvo, nije guljen. Stoga je donja granica guljenja
i trupljenja viša nego što je ona kod kresanja grana (tabela 5). Guljeni
dio debla tretiran je kao cjelina; nije promatran po debljinskim sekcijama.


U tabeli 5 prikazano je po debljinskim razredima stabala: dužina deblovine
(debljina iznad 7 cm); dužina oguljenog i trupijenog te neoguljenog i
neprepiljenog dijela debla, kao i promjer na tanjem kraju oguljenog, odnosno
trupljenog dijela debla.


Vrijednosti u tabeli 5 predstavljaju prosjeke za stabla pojedinih debljinskih
razreda.


Kod izjednačenja utroška vremena guljenja kore po stablu primijenjena
je regresiona jednadžba parabole drugog stupnja. Indeks korelacije od 0,833
pokazuje da između utroška vremena i prsnog promjera postoji uska veza.


Samset (45) je kod izjednačenja utroška vremena guljenja kore kao
neovisnu varijablu uzeo i relativnu visinu stabla. Budući da se u našem
slučaju radilo o stablima istog boniteta, dovoljno je bilo uzeti samo prsni
promjer stabla.


Utrošak vremena guljenja kore po stablu prikazan je u tabeli 4 i na
slici 4.


min.


So


\o


3o


SO


o ...
45 SS 3S 45 «5 7S e


zS ts pr. pr»0«r


SI. 3 Čisti utrošak vremena po stablu za SI. 4 Cisti utrošak vremena po stablu za
radne zahvate, odn. grupe zahvata: 1. oba- radne zahvate, odn. grupe zahvata: A.
ranje stabala; 2. otpiljivanje čuperka; 3. guljenje kore; B. kresanje grana,
prikrajanje; 4. popravak kresanja grana
motornom pilom; 5. okretanje trupaca;


6. irupljenje; 7. slaganje grana.
Rad na prikrajanj u (krojenje, ajnlegovanje) sastojao se u mjerenju
dužina, eventualno debljina, ocjeni kvaliteta pojedinih trupaca, odnosno
dijela debla. Utrošak vremena po stablu izjednačen je pomoću regresione
jednadžbe parabole trećeg stupnja, a kao neovisna varijabla uzet


494




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 21     <-- 21 -->        PDF

UTROŠAK VREMENA POJEDINIH ZAHVATA, ODN. GRUPA ZAHVATA I EFEKTIVNOG VREMENA TE
NORMA VREMENA PO STABLU; DNEVNI UČINAK (NORMA IZRADE) IZRAŽEN BROJEM STABALA;
m´ DRVNE MASE KRUPNOG DRVA B. K., TEHNIČKOG TE PROSTORNOG DRVA, KOD SJEČE I IZRADE
JELOVINE, PO DEBLJINSKIM RAZREDIMA STASALA (IZJEDNAČENI PODACI)


Tabela br. 4
Debl,jinsV:i razredi stabala
pr. pr. em


«ednl


EađnJ. zahvat, ađn. grupa zahvata 35 45 55 65 75 »´


UtraSak vremena


rain/stablu
1
z
3
4
Prijelaz «d stabla do stabla
Obaranja stobsla
Otpiljivanje čuperka (brade)
Kreaanje grana
0,88
3,46
0,43
14,45
0,88
5,56
0,52
19,75
0,88
6,98
0,65
26,52
0,88
7,82
0,83
35,00
0,88
8,06
1,03
43,84
hitili
5 Papravak kresanja,roatsrnem pilem 1,79 2,91 3,99 5,08 5,74
6
7
Guljenje kare
Prikrajanje
13,57
1,64
32,16
2,34
44,12
3,06
50,26
3,61
50,74
3,77 Ul i 8
9
Trupljenje
Okretanje
1,93
2,71
2,91
2,71
4,52
2,71
5,79
2,71
7,40
2,71 lif t
Ukupna efektivna vrijeme pa stablu 40,86 69,74 93,43 111,98 124,17 52,29
Narma vremena pa stablu 53,32 91,01 121,93 146,13 162,04 68,24
M C Stabala na dan Stabala
m o
8,44 4,94 3,69 3,08 2,78 6,59
s s-Krupna drva b. ]c.
8,10 7,66
a /dan
10,00 11,70 16,84 6,32
i i Tehnička drva 8,02 7,56 9,89 11,61 16,68 6,26
V Praetarna drva 0,08 0,10 0,11 0,09 0,16 0,06
10
c c
0,68 1,90
min/stablu
3,12 4,34 5,56 J


Utrošci vremena kresanja grana po stablu prikazani su u tabeli 4 i na
slici 4.
Kresanje grana je obavljeno na cijeloj dužini debla, do granice deblovine,
tj. do 7 om debljine.


Radnici su kresanje izvršili, kao što je rečeno, tako da je motorista
nakon kresanja grana motornom pilom glatko okresao zaostale donje dijelove
grana.


Prilikom izjednačenja, utrošak vremena za popravak kresanja motornom
pilom mogli smo pripojiti zahvatu kresanja grana, obzirom da sve
skupa čini rad na kresanju. Radi detaljnijeg prikaza, izjednačenje smo za
ovu radnju izvršili posebno pomoću regresione jednadžbe pravca.


Utrošak vremena po stablu prikazan je u tabeli 4 i na si. 3.


Guljenj e kor e obavlja se sjekirama i drvenim guljačima, kojima
se za vrijeme mezgre postižu zadovoljavajući rezultati. Donji dio debla oguljen
je prije obaranja stabla, sjekirom.




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 20     <-- 20 -->        PDF

"~


C 1


§ 3


D,
U


CO +>
J3 aj co
«J C N


o 3 e (\J CM§ -s * K H


St.* U U
CJi rj


a» N 3


n» -H o
+


+


CO (U CJ


C -o B K X H


H *> --0)) .0 .o xi
ci -o ^


z t * + +


A (0 CJ
W0)

3
t?1


b *


y


*"


>, >
>> th
to


01 -,*i «

IP.
L -M % -H CD


-3 « CO « "^
CO


ej> in
co v H a -o 00 H H o


c c o ci


o


Ä -O rH Ü
ill) -H 0) O


o


o


cy o c U tn


fn -H <Ü O «M
Ü

H
*-> to
C M ®


rH a>


w


rs -aC -H wO iP. (M
H OID
U -H CO C t-vo IP. CO
iH ^13


C « « O O o


l> a t<


» -O O


S4 O J4 fc


a vo 1 1
o CO c?>
VO
IP.


o


(M «4D
IH p o


o o


*
O a o
o a o
*"


1 + +


ll>


o c*
rH CM rH


e
T


ty> t> PX!
i-IP.
CO [-


ce o


O


o


O


u Q


+ 1
aCJ
M


___~


PH CO a: IP.


lf\


CO
at tO CO CFv
CM


o


cc
t-* o


VD CT.


o
+ +


J
AI


U


CD


P.
CD ""3 r-t 3
e


"--P R


O KJ JO c
.* CO


f-
CO L CO C


e


w


ä a> CM to


H T3 CO
>0 N -ri
C >


H CO


PH CO
> to CC


a. a
P.
.a


u


o o


te


H
C -o


H C»j K"i
Q) c
CG X3


a o
ru


K


u


H
x<
H


B


ta


O


1T>
O


O


tft


t^
CC


a


i


TT


t^


o


G


O





o


H


ir>
to
U3


+


t-
O
IP.


CJ
rj
VC


O
CD


1


V
U
m


U


6
e


rH
D
O


K>
M


to
J3


to +


H


D CM OJ
H


1


CM CNJ


.a


H


u +


c\
X


+


H M


&
CM
L> J3


+ + +


e


m
*H


H
h M >3


."


CM CO


t-


H rH
K´. CO


r-


H O


o


O O


c


CM LP0-.
IP


co


"9 CO
t-


O


O o


t-o
Q 1T\


1
O to
O to


O


VD


o O
1 +


-3\
o -V*


X VD
O


1


o o


O o
a o
+ +


lO o IP.
0»! to IO


\D rH
jf> CM O
H


o


o o


o
O o o
1 + +


o o o


K\ to
H X


o


r-


vLl
O cn


H


to
rH ipi


CM rH rH


f t 1


B


« -H


f-3 (J,
a


co a


CO o


a> e


«J tn (H


U M


-H
JU «
c
) aj a


C" >CH (0 CO
J4 v-C


o.
(X K


3


f-t FH c.


P4 00


P. E-«
LP VO I>



K


Đ
+
a


»"


>,


rH
rH
to


rH


O


t~


co


IP.


o


1


H
CO


PJ
CM


o


-4


H


O


o


V0


to


a


c


(0


t.
«


o*.´


c


Ü


rH
CO


CO




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 19     <-- 19 -->        PDF

nje grana; popravak kresanja; guljenje kore; prikrajanje; trupljenje; okretanje
trupaca; slaganje grana.


Za izjednačenje utroška vremena po stablu su uzete regresione jednadžbe
za koje smo smatrali da najbolje odgovaraju. Jednadžbe, izračunati
parametri, koeficijenti, odnosno indeksi korelacije i njihove greške prikazani
su u tabeli 3, a grafički prikaz se nalazi na slikama, kako će dalje biti
izloženo.


U´ tabeli 3, y = utrošak vremena u minutama po stablu za određeni
radni zahvat, odnosno grupu zahvata; x = prsni promjer u cm. Jedino pod
red. br. 6 Xj = utrošak vremena; x-> = prsni promjer; x» = broj prep^ljivanja
(trupljenja) po stablu.


Obzirom na sastojinske prilike te da je kod izrade primijenjena sortimentna
metoda, tj. sortimenti su izrađeni u šumi, nije vršeno usmjereno
obaranje stabala.


U vremenu obaran ja stabala obuhvaćeno je sve vrijeme od
čišćenja okoliša do uključivo pada stabla. Takav postupak vidimo kod
Adamsa (1), Timingera i dr. (52), dok Hilf (22 i 23), posebno tretira pojedine
zahvate (određivanje smjera pada, čišćenje okoliša stabla itd.). Samset


(45) kod izjednačenja dijeli rad na obaranju u dvije grupe zahvata, glavne
i pomoćne.
Kao neovisnu varijablu uzeo sam prsni promjer, obzirom da o njemu
ovisi promjer panja, Poliščuk (39), Samset (45), Bojanin (12).
Izjednačenje je izvršeno pomoću regresione jednadžbe parabole drugog
stupnja.
Indeks korelacije od 0,661, prema Chaddock-ai, (Serdar 48) pokazuje
značajnu vezu, koja ima praktičnu važnost.
U tabeli 4 i na slici 3 prikazani su utrošci vremena obaranja po stablu,
za stabla pojedinih dcbljinskih razreda.
Utrošak vremena otpiljivanja čuperka (brade), tj. iščupanih
vlakanaca na prelomnici prilikom obaranja stabala, izjednačen je pomoću
regresione jednadžbe parabole drugog stupnja. Indeks korelacije od
0,559 pokazuje da se podaci izjednačenja praktički mogu upotrijebiti.


Utrošci vremena po stablu prikazani su u tabeli 4 i na slici 3. Hilf (22),
također tretira ovaj zahvat posebno, dok je kod nekih autora dodan drugim
zahvatima, odnosno grupi zahvata.


Kod izjednačenja utroška vremena kresanj a gran a po stablu zajedno
je tretirano utrošeno vrijeme motornom pilom i sjekirom. O međusobnom
učešću vremena za dva načina kresanja već je naprijed bilo riječi.
Izjednačenje je izvršeno pomoću regresione jednadžbe parabole drugog
stupnja; kao neovisna varijabla uzet je prsni promjer stabla. U prethodnom
poglavlju je navedeno da su određeni autori primijenili kod izjednačenja
multiplu korelaciju. Međutim, u ovom slučaju, koji se odnosi na sastojinu
istog boniteta, s prosječnom dužinom krošnje za određeni debljinski razred
stabala, mogli smo računanjem jednostruke korelacije dobiti zadovoljavajući
rezultat, obzirom da indeks korelacije iznosi 0,822.


Samset (45) navodi da širina krošnje ima mali utjecaj na dimenzije
grane i da je dužina krošnje dovoljan indikator učinka kod kresanja grana.




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 18     <-- 18 -->        PDF

Struktura ukupnog vremena te postotak općih vremena u odnosu na
efektivno vrijeme kod obaranja i izrade jelovih stabala


Tabela br. 2


%


Redni Vrsta vremena odnosno


u odnosu na ukupno u odnosu na


broj prekida


utrošeno vrijeme efektivno vrijeme


1 Efektivno vrijeme 70,9 100,0
2 Povremeni rad 4,5 6,4
3 Opravdani prekidi 2,6 3,7
4 Organizacioni prekidi 3,4 4,8
5 Osobne potrebe 0,6 0,9
6 Odmori 6,4 8,8
7 Objed 8,4 11,8
8 Neopravdani prekidi 3,2 4,5
Ukupno utrošeno vrijeme 100,0


%
40


%


70


30


60


50


20


<<0


30


20


40


-to


35" 45 SS €5 75 c m SI. 2 Struktura ukupnog vremena kod


pr. promjer obaranja i izrade jelovih stabala: 1. efektivno
vrijeme; 2. organizacioni i opravdani
prekidi; 2. povremeni rad; 4. ne-


Sl. 1 Postotno učešće oborenih i izrađenih opravdani prekidi; 5. osobne potrebe; 6.
jelovih stabala, po debljinskim razredima. objed; 7. odmor.


U nastavku su prikazani rezultati računskog izjednačenja pomoću regresionih
jednadžbi utroška vremena za pojedine radne zahvate, odnosno
grupe zahvata i to: obaranje stabala; otpiljivanje čuperka (brade); kresa


490




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 17     <-- 17 -->        PDF

i izrade smreke u Norveškoj, prema Samsetu (45), jako je slična prikazanoj
strukturi. U Norveškoj kod kresanja grana sjekirom, kresanje vremenski
učestvuje s 35%, a guljenje kore s 49´%; kod kresanja motornom pilom prvi
postotak je 28%, a drugi 55%. Prema Samsetu, glatko kresanje grana motornom
pilom iznosi 74—80% vremena kresanja sjekirom. U našem slučaju,
od ukupnog vremena kresanja 70´% otpada na kresanje sjekirom, a
30% na kresanje motornom pilom. Obzirom na gore rečeno, ako bi se kod
kresanja primijenila isključivo motorna pila, postotni udio kresanja u efektivnom
vremenu bi se smanjio za cea 4,5 do 5,5%. Prema podacima Ahonena
(2) udio kresanja grana borovih stabala u ukupnom vremenu, ali bez
guljenja kore, kreće se od 26 do 45%.


Iz navedenog prikaza se vidi, obzirom na visoki udio vremena guljenja
kore, koliko bi se rad na obaranju i izradi jelovine skratio, ako se guljenje
kore obavi strojevima na stovarištu ili u pilani.


U tabeli 2 na slici 2 prikazana je struktura ukupnog vremena -te postotak
općih vremena u odnosu na efektivno vrijeme kao osnovu, a koji
iznosi (bez neopravdanih prekida) 36,4%. Problem je u kojoj se mjeri može
vrijeme objeda tretirati kao odmor. Lehmann (32) smatra da se 50% vremena
objeda može uzeti kao odmor. Ako vrijeme objeda isključimo iz
strukture vremena, a odmor povećamo za iznos od 50% vremena objeda,
postotak općih vremena u odnosu na efektivno vrijeme iznosi zaokruženo
31%. Kod njemačkih normi-tarifa sječe i izrade (EHT) dodatak općih vremena
je iznosio 30%, Hilf (22). Samset (45) prema pojedinim metodama
rada uzima dodatak od 24 do 31%), a Schneider (47) kod sječe i izrade smrekovine
navodi dodatak od 28 do 35%.


Prema tome udio općih vremena u našem slučaju može se smatrati
realnim.


Struktura efektivnog vremena kod obaranja i izrade jelovih stabala


Tabela br. 1


Redni
broj
Radni zahvat odnosno grupa zahvata prema efektivnom
vremenu
1 Prijelaz od stabla do stabla 1,0
2 Obaranje stabala 8,3
3 Otpiljivanje čuperka 0,3
4 Kresanje grana i popravak kresanja 32,1
5 Guljenje kore 44,3
6 Prikrajanje 3,2
7 Trupi jen je 4,7
8 Okretanje trupaca 3,3
9 Slaganje grana 2,8
Ukupno efektivno vrijeme 100,0%




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Kako iznosi Rehschuh (43) u novije vrijeme izrada se sve više i više
pomiče iz sječine van sastojine. Tako kod sječe i izrade imamo razne varijante:
kompletna izrada sortimenata u sastojim; guljenje kore van sastojine;
u sastojku se stabla samo obore, okrešu grane i prevrše. Raščlanjenje
radnog procesa treba tako obaviti, da se ubacivanjem, odnosno izostavljanjem
određenih zahvata ili grupa zahvata dobije ukupni utrošak vremena
određene varijante.


Uzimajući u obzir gore navedena mišljenja, radni proces smo detaljnije
raščlanili, a kod izjednačenja smo izvjesne zahvate kumulirali, tako da smo
kod stabala određenih debljina tretirali slijedeće zahvate, odnosno grupe
zahvata: obaranje stabala; otpiljivanje čuperka (brade); kresanje grana;
popravak kresanja grana; guljenje kore; prikrajanje; trupljenje; okretanje
trupaca; slaganje grana.


Iz grafičkih prikaza ustanovljeno je da postoji ovisnost (stohastička
veza) između utroška vremena i određenih osobina stabala. Tako je primjenom
određenih regresionih jednadžbi izračunata korelacija, kako će biti
prikazano u poglavlju o rezultatima istraživanja.


Obzirom da je studij proveden na užem području, s manjim brojem
činilaca koji su djelovali na učinak, primijenjene su regresione jednadžbe
jednostruke korelacije, a samo u jednom slučaju (trupljenje) došla je u
obzir multipla korelacija.


Utrošak vremena za kresanje grana promatran je za deblo kao cjelinu,
a kasnije raspodijeljen na iskorišćenu drvnu masu bez kore, da bi se dobio
utrošak vremena po m3 drvne mase.


Kora je guljena samo na ukupnom dijelu debla koji predstavlja tehničke
Sortimente, izuzev neka stabla debljinskog razreda od 35 cm, kod
kojih je dio tehničke oblovine ostao neoguljen. Obzirom na propise JUS-a,
da se za 2. i 3. klasu pilanskih trupaca uzima oblovina već od 20 cm /srednjeg
promjera bez kore, gotovo cijelu tehničku dužinu debla predstavlja
pilanska oblovina. Vršni dio debla (prostorno drvo) je ostao neoguljen.


Stoga donja granica izrade (promjer od 7 cm), tj. minimalni promjer
koji kod izrade još dolazi u obzir, a koji je kod utroška vremena važan
činilac, — Rehschuh (42), Sagowski (44), Schneider (47), — nije ista kod
rada na kresanju i guljenju kore, a nije ista niti za guljenje kore kod stabala
svih debljinskih razreda.


Procjena stupnja učinka kod studija vremena nije provedena.
Udio općih vremena, kao baza za određivanje dodatnog vremena, određen
je tako, da je studij vremena proveden tokom cijelog radnog dana,
kako bi se mogla dobiti struktura radnog dana.
Na kraju je, na osnovu dobivenih rezultata određen ukupan utrošak
vremena (norma vremena) po stablu i po ms drvne mase bez kore, za stabla
pojedinih debljinskih razreda.


III. REZULTATI I DISKUSIJA O DOBIVENIM REZULTATIMA
U tabeli 1 prikazana je struktura efektivnog vremena. Kako se vidi,
najveći dio (cea 44%) efektivnog vremena otpada na guljenje kore, a zatim
oko 1/3 na kresanje grana. Struktura efektivnog vremena kod sječe




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 15     <-- 15 -->        PDF

II. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA 1 METODA RADA
Istraživanja su vršena na području šumarije Z a I e s i n a, u šumsko
gospodarskoj jedinici »Kupjački Vrh«, odjel III — 2f.


To je planinsko područje; podloga je vapnenac; mjestimično iz tla izbija
kamenje do 50 cm; nagib terena iznosi do 20%. To su visoke preborne
sastojine; drvna masa u ovoj gospodarskoj jedinici u prosjeku po ha iznosi
oko 300 m3 jele i smreke te bukve i ostalih vrsta preko 100 m3, Klepac (29).
Stabla su zdrava; način gospodarenja je stablimična preborna sječa.


Kod obaranja i izrade su uzeta u obzir samo jelova stabla. Struktura
oborenih i izrađenih (ispitivanih) stabala prikazana je na slici 1 i, kako se
vidi, distribucija tih stabala prema debljinama približava se normalnoj distribuciji.
Tretirana su stabla od 31 cm do 78 cm prsnog promjera. Srednje
kubno stablo imalo je 3,38 m3 drvne mase krupnog drva. Sječa i izrada
vršena je u ljeto, u vrijeme mezgre.


Radna grupa sastojala se od dva radnika, starosti 36 i 32 godine, :oba
radnika su zdravi i uvježbani u radovima na sječi i izradi. Radnici su opremljeni
jednom motornom pilom Stihl-070AV, dužine vodilice 50 cm, kojom
je stalno radio isti radnik. Pored toga, svaki radnik je imao sjekiru težine
cea 1,8 kg; kora je guljena drvenim guljačima i sjekirama.


Prije obaranja stabla, pomoćni radnik je očistio okoliš stabla, zatim
je motorista opsjekao žilište pilom i napravio zasjek. Prilikom obaranja
stabla, pomoćni radnik je po potrebi zabijao klinove i može se reći da nije
bio dovoljno iskorišten.


Nakon obaranja, motorista je kresao grane motornom pilom i grubo i
glatko, a pomoćni radnik sjekirom, u pravilu glatko, dok je ponekad sjekirom
samo grubo otesao grane. Zatim je motornom pilom kresanje popravljeno
na glatko.


Trupljenje je motorista mahom obavljao sam, u pravilu na dužine od
4 m i 5 m, a po potrebi je pomoćni radnik zabijao klinove. Nakon toga
su trupci okretani te s donje strane okresani i oguljena im je kora.


Prostorno drvo nije izrađivano, nego je pri vrhu debala dio koji nije
odgovarao za tehničke Sortimente ostavljen u jednom komadu, kako se
ponekad postupa i u Finskoj, Ahonen (2).


Kod studija vremena primijenjena je MTO. Obzirom na izneseno u
uvodu, uzeti su ekvidistantni intervali opažanja od 25/100 min. Rad svakog
radnika je evidentirao poseban opažač, a kasnije su utrošci vremena istog
zahvata, odnosno grupe zahvata za svako stablo sumirani. Utrošak vremena
je evidentiran posebno za svako stablo, po zahvatima ili grupama zahvata,
odnosno prekidima, povremenim radovima, odmorima i slično.


Studij vremena je vršen u toku cijelog radnog dana, kako bi se obuhvatila
eventualna kolebanja učinka u toku dana, a da se ujedno dobije i
struktura radnog dana i udio općih vremena.


Landschütz (31) kaže da je radi studija vremena radni proces sječe i
izrade potrebno raščlaniti toliko koliko je za sastav tabela učinka (normi)
neophodno potrebno. Hilf (23) kaže da tabele utroška vremena treba da
omoguće promjenu ukupnog vremena, ukoliko se neki zahvati preinače,
odnosno eliminiraju, a ostali zahvati se ne mijenjaju.




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Udio općih vremena, koja služe kao baza za određivanje dodatnog vremena
na efektivno vrijeme, određuje se pomoću MTO ili studijem radnog
dana. Podatke o vrstama i strukturi općih vremena nalazimo kod Aro-a (5),
Hilf a (24), Schneidern (47). Kao baza za određivanje dodatka za odmor mogu
djelomično služiti i rezultati fizioloških istraživanja o utrošku energije
za pojedine radove. Većina dodatka za odmor određuje se u tome slučaju
prema formuli Lehmanna (32), ali zbog djelovanja aktivnih odmora, Spitzer-
Hettinger (50), Böhrs (14), kod sječe i izrade, ovakav način određivanja
dodatnog vremena za odmor ne daje potpuno zadovoljavajuće rezultate.
Utrošak energije kod radova na sječi i izradi tretiraju u svojim istraživanjima
Gläser (17), Kaminsky (28), Leyendecker (33) i drugi autori.


Rezultati studija rada i vremena kod sječe i izrade služe za izradu normi
vremena, odnosno normi izrade.
U Zapadnoj Njemačkoj su 1970. g. dovršene nove norme vremena i
tarife za radove na sječi i izradi (Holzerntetarif — HET 70), Sagowski (44).


Kod računskog izjednačenja rezultata studija vremena pomoću regresionih
jednadžbi, izvjestan broj činilaca uzet je u obliku varijabli, a utjecaj
ostalih činilaca u posebnim uvjetima rada iskazan je u obliku dodatka.


Na sličan način su posebni uvjeti rada kod sječe i izrade tretirani i od
drugih autora. Hischer (25) u svojim »tabelama normalnog učinka« (Normalleistungstafel)
daje vremenskim normama sječe i izrade četinjača posebne
dodatke zbog nagiba terena, stupnja prohodnosti, granatosti stabala,
zimske sječe, deblje kore, gustoće stabala doznačenih za sječu.


Kao podloga za izradu vremenskih normi (obično po m3 drvne mase)
za stabla raznih debljina, odnosno sadržaja drvne mase, služi utrošak čistog
(efektivnog) vremena, kod uvjeta rada bez otežavajućih okolnosti, a
obzirom na svojstva stabala, terenske i klimatske prilike, Hilf (22). Kao
što je već napomenuto, dodatkom čistom vremenu na račun općih vremena,
računaju se norme vremena, koje u ovom slučaju važe za uvjete rada bez
otežavajućih okolnosti. Za pojedine otežavajuće okolnosti i razne stupnjeve
njihovog djelovanja moraju se dodati posebni dodaci, Hilf (23), slično kako
je napomenuto za norme Hilschera.


Norme vremena služe kao baza za obračun nagrade radnika po jedinici
proizvoda. U Njemačkoj se tako sistematski obračunate baze za nagrade
kod sječe i izrade zovu tarife, a izrađene su već 1944. g. (Einheitshauerlohntarif
— EHT). Međutim, već 1958. g. ove norme, odnosno tarife, su zastarjele,
iz razloga da je rad ručnim pilama napušten, Rehschuh (41). Stoga se
1966. g. prišlo izradi novih normi, odnosno tarifa, za rad na sječi i izradi,
uz primjenu motornih pila. Te tarife su dovršene 1970. god. (Holzerntetarif



HET 70), Sagowski (44).
U ovoj radnji postavljen je cilj istraživanja da se ispita mogućnost primjene
MTO kod sječe i izrade jelovine. Nadalje, cilj je da se primjenom varijacione
statistike (regresionih jednadžbi) ustanovi o kojim svojstvima stabala
kao neovisnih varijabli ovisi utrošak vremena pojedinih zahvata, odnosno
grupa zahvata. Napokon, željeli smo ustanoviti koliki je ukupan utrošak
vremena po m3 drvne mase (norma vremena = čisto vrijeme rada +
dodatak) kod stabala raznih debljina. Rezultati istraživanja trebali bi biti
putokaz za detaljniju razradu metodike istraživanja na širem području,
uz razne uvjete rada.




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Kod studija vremena radova u eksploataciji šuma MTO se, također, u
novije vrijeme upotrebljava za određivanje utroška vremena umjesto kronometraže.
Häberle (19) smatra ovu metodu posebno pogodnom ako se kod
sječe i izrade utrošak vremena određenih zahvata određuje po sekcijama.
Ova je metoda primijenjena i kod rada na normama sječe i izrade u državnim
šumama u BRD, Rehschuh (41).


Komparaciju rezultata studija vremena kronometražom vidimo od Nisule


(36) i Bojanina (11).
Barnes (8) preporučuje da se intervali opažanja MTO odrede po principu
slučajnosti; pomoću tabele slučajnih brojeva. Ovaj zahtjev odgovara
prilikama u industriji, gdje su razni zahvati često približno istog trajanja.
Međutim, kod sječe i izrade dužina trajanja zahvata jako varira i ne postoji
strogi periodicitet njihovog ponavljanja. Stoga intervali opažanja mogu
biti ekvidistantni, a iznos 10/100 min, Häberle (19); 25/100 min, Rehschuh
(41).


Obračun podataka istraživanja vremena vrši se pomoću matematičke
statistike. Kod računanja aritmetičkih sredina prihvaćeno je kod studija
vremena da koeficijent rizika ne prelazi ±5%, uz vjerojatnost od 95%,
Barnes (7).


Ukoliko se pokaže povezanost između utroška vremena određenog zahvata
i nekog obilježja stabla, pomoću regresionih jednadžbi računa se njihova
korelaciona veza, Adams (1), Landschütz (30) i drugi autori.


Kao neovisnu varijablu Timinger i Pechmann (52) uzimaju na primjer
za utrošak vremena radova na obaranju i kresanju grana drvnu masu stabla,
a za neke radove uzima je i Landschütz (30), dok Samset (45) kao neovisnu
varijablu kod određivanja utroška vremena kod obaranja stabala
uzima prsni promjer stabla.


U novije vrijeme za određivanje korelacione veze između utroška vremena
određenog zahvata, odnosno radne operacije i dva ili više obilježja
stabala primjenjuju se regresiome jednadžbe multiple korelacije. U obzir
dolaze razne kombinacije neovisnih varijabli što ovisi o vrsti rada i svojstvima
stabala. Tako na primjer prema Samsetu (45) utrošak vremena kresanja
grana borovih stabala ovisi o prsnom promjeru, relativnoj visini stabla
i duljini krošnje, debljini snijega, a prema Ahonenu (2) u kombinaciju
neovisnih varijabli kod ovog rada ulazi prsni promjer, jedrina debla, dužina
dijela debla bez grana, broj trupaca i ukupna dužina pilanskih trupaca
na deblu. Ovdje se radi, naime, o kresanju dijela debla od kojeg se izrađuju
pilanski trupci.


Kod trupljenja je Samset (45) uzeo slijedeću kombinaciju neovisnih
varijabli: prsni promjer i relativna visina stabla, a Adams (1) je ustanovio
da zajednički utrošak vremena kresanja i trupljenja ovisi o prsnom promjeru
stabla i broju prepiljivanja.


Landschütz (31) smatra da izjednačenje pomoću kompliciranih jednadžbi
multiple regresije treba izbjegavati, obzirom da se jednadžbama jednostruke
regresije mogu dobiti zadovoljavajući rezultati. Znači da bi se utjecaj
ostalih činilaca, osim najhitnijeg, odredio tako da se korelaciona veza
računa uz razne intenzitete utjecaja ostalih činilaca.




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 12     <-- 12 -->        PDF

vremena pretvaraju u normaln e učinke pomoću procjene učinka radnika
ili, kako se još kaže, procjenom zalaganja, Taboršak (51) (das Schätzen
des Leistungsgrades, performance rating), gdje se normalni učinak označava
indeksom 100. Ovakav način određivanja utroška vremena usvojen je
uglavnom svuda u industriji, Barnes (7), Böhrs (13).


Po ugledu na studij rada i vremena u industriji, pojam normalnog vremena
i procjene stupnja učinka prihvaćen je i od strane većine njemačkih
stručnjaka, tako da se ovaj način određivanja učinka primjenjuje u Institutu
za nauku o radu u šumarstvu (Iffa) u Reinbeku, Hilf (24), Platzer (38),
a isto tako ovog se principa drži i njemačko udruženje KFW, Anonymus (3).


Međutim, stručnjaci za proučavanje rada u šumarstvu u Skandinaviji
napominju da okolnosti pod kojima se obavljaju radovi u šumarstvu, mnogo
odstupaju od prilika u industriji, da jako variraju. Oni smatraju da je
procjena učinka neprimjenjiva kod studija vremena u šumarstvu. Umjesto
normalnog tamo je uveden pojam prosječnog učinka izvjesnog broja radnika
u određenim prilikama, Mattson (35), Makkonen (34), Aro i dr. (6). U
Njemačkoj, Häberle, (18) također, umjesto normalnog prihvaća prosječni
učinak.


Kod studija vremena primjenjuje se analitička metoda, tako da se radni
proces dijeli na sastavne dijelove. Vremensko trajanje se mjeri pojedinim
radnim zahvatima ili grupi zahvata zajedno, na primjer rad obaranja stabala
može se tretirati zajedno ili se trajanje pojedinih radnji mjeri odvojeno
(određivanje smjera pada, opsijecanje žilišta, pravljenje zasjeka, potpiljivanje),
Hilf (22), Timinger i Pechmann (52).


Kod mjerenja utroška vremena radova na sječi i izradi dugo vremena
primjenjivana je gotovo isključivo metoda kronometraže. Za snimanja se
upotrebljavaju u najvećem broju slučajeva kronometri s podjelom minute
na sto dijelova, a najmanje očitanje je 1/100 min, Anonymus (3). Ovi kronometri
se upotrebljavaju najviše i kod studija vremena u industriji, Barnes
(7). Iz sovjetske literature vidimo da kao vremenske jedinice mjerenja
služe minute i sekunde, Trišin i Borodin (54). Kao najkraće vremensko trajanje
zahvata kod studija vremena preporučuje se u industriji 0,04 min.


U novije vrijeme kod studija vremena radova na sječi i izradi primjenjuje
se i metoda trenutačnih opažanja (MTO).


1934. g. Tippet (53) je opisao primjenu ove metode u tekstilnoj industriji
u Engleskoj za određivanje vremena rada i prekida, radnika i strojeva.
Metodu je nazvao »snap-reading method«, dok je današnji naziv na
engleskom jeziku »Work sampling«, Barnes (8).


Ovom metodom dobij a se relativno učešće pojedinih vremena, a prvobitno
je metoda korišćena da se pomoću nje odredi struktura vremena u
postotku te udio općih vremena, kao baza za određivanje dodatnog vremena.


Kasnije je ispitana pouzdanost, valjanost i mogućnost primjene ove metode,
kod čega je primijenjena matematička statistika, Barnes (8).


Pored određivanja postotnog učešća pojedinih vremena, MTO služi u
novije vrijeme i za određivanje trajanja pojedinih radnji u apsolutnom
iznosu. Za industrijska istraživanja nalazimo za to primjere kod Barnesa
(8), Haller-Wedela (20) i drugih autora.




ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 11     <-- 11 -->        PDF

PRIMJENA METODE TRENUTAČNIH OPAŽANJA (MTO)
ZA STUDIJ VREMENA KOD OBARANJA I IZRADE JELOVIH
STABALA*


Prof. dr STEVAN BOJANIN, Zagreb


I. UVOD I PROBLEMATIKA
Proučavanje rada i vremena, radi određivanja učinka kod radova u
šumarstvu, pojavilo se kao prijeka potreba prvenstveno na području eksploatacije
šuma i to kod radova obaranja izrade, kako bi se uz razne uvjete
rada mogla radnicima osigurati ista zarada.


Odavno se došlo do zaključka da nije probitačno radnike na sječi i izradi
plaćati po vremenu i stoga je uvedeno plaćanje po učinku. Pored čistog
plaćanja po učinku može se dodati još i određena premija, Rehschuh
(43).


Učinak se obično određuje tako da se ustanovi utrošak vremena po jedinici
proizvoda. Ovaj način je uobičajen kod studija vremena u industriji,
Barnes (7), a u najvećem broju slučajeva i u eksploataciji šuma, kako navodi
Hilf (23), a zatim i brojni drugi autori.


Kao baza za raščlanjivanje radnog vremena sječe i izrade, radi studija
vremena, u Njemačkoj služi shema podjele vremena prema REFA, Anonymus
(3). U Skandinaviji, podjela vremena je slična, ali se u nekim varijantama
razlikuje od prethodne sheme, Aro i dr. (6).


U Njemačkoj se kod sječe i izrade ukupno vrijeme rada po jedinici
proizvoda (norma vremena) sastoji, uzimajući u obzir naprijed navedenu
podjelu prema »REFA«, iz stablovnog i sortimentnog vremena te dodatka
na račun općih vremena, Gläser (16).


Ovdje se tretira vrijeme raad radnika. Shema je, naime, načinjena dok
su kod sječe i izrade u upotrebi bile ručne pile. Čisto vrijeme rada ´vslužK
kao osnova kojoj se u obliku postotka dodaje dodatak tzv. »općih vremena«
(raznih povremenih radova, prekida i odmora).


Obzirom da neki povremeni radovi, prekidi, kao i odmor, u određenim
granicama ovise o vremenu rada motorne pile, to se kod novijih istraživanja
rada vrijeme rada radnika određuje posebno od vremena rada motorne
pile, Schneider (47).


Učinak se uzima kao normalan ili prosječan učinak. Poznato
je, naime, da utrošak vremena radnika za izvršenje nekog rada koleba,
ne samo alko određeni rad obavljaju razni radnici, nego ako taj rad
obavlja i isti radnik. U industriji se individualni učinci, odnosno utrošci


* Terenska istraživanja za ovu radnju financirao je NŠPO Šumar, fakulteta
Zalesina. Upravitelju i kolektivu objekta najljepše zahvaljujem.