DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Udio općih vremena, koja služe kao baza za određivanje dodatnog vremena na efektivno vrijeme, određuje se pomoću MTO ili studijem radnog dana. Podatke o vrstama i strukturi općih vremena nalazimo kod Aro-a (5), Hilf a (24), Schneidern (47). Kao baza za određivanje dodatka za odmor mogu djelomično služiti i rezultati fizioloških istraživanja o utrošku energije za pojedine radove. Većina dodatka za odmor određuje se u tome slučaju prema formuli Lehmanna (32), ali zbog djelovanja aktivnih odmora, Spitzer- Hettinger (50), Böhrs (14), kod sječe i izrade, ovakav način određivanja dodatnog vremena za odmor ne daje potpuno zadovoljavajuće rezultate. Utrošak energije kod radova na sječi i izradi tretiraju u svojim istraživanjima Gläser (17), Kaminsky (28), Leyendecker (33) i drugi autori. Rezultati studija rada i vremena kod sječe i izrade služe za izradu normi vremena, odnosno normi izrade. U Zapadnoj Njemačkoj su 1970. g. dovršene nove norme vremena i tarife za radove na sječi i izradi (Holzerntetarif — HET 70), Sagowski (44). Kod računskog izjednačenja rezultata studija vremena pomoću regresionih jednadžbi, izvjestan broj činilaca uzet je u obliku varijabli, a utjecaj ostalih činilaca u posebnim uvjetima rada iskazan je u obliku dodatka. Na sličan način su posebni uvjeti rada kod sječe i izrade tretirani i od drugih autora. Hischer (25) u svojim »tabelama normalnog učinka« (Normalleistungstafel) daje vremenskim normama sječe i izrade četinjača posebne dodatke zbog nagiba terena, stupnja prohodnosti, granatosti stabala, zimske sječe, deblje kore, gustoće stabala doznačenih za sječu. Kao podloga za izradu vremenskih normi (obično po m3 drvne mase) za stabla raznih debljina, odnosno sadržaja drvne mase, služi utrošak čistog (efektivnog) vremena, kod uvjeta rada bez otežavajućih okolnosti, a obzirom na svojstva stabala, terenske i klimatske prilike, Hilf (22). Kao što je već napomenuto, dodatkom čistom vremenu na račun općih vremena, računaju se norme vremena, koje u ovom slučaju važe za uvjete rada bez otežavajućih okolnosti. Za pojedine otežavajuće okolnosti i razne stupnjeve njihovog djelovanja moraju se dodati posebni dodaci, Hilf (23), slično kako je napomenuto za norme Hilschera. Norme vremena služe kao baza za obračun nagrade radnika po jedinici proizvoda. U Njemačkoj se tako sistematski obračunate baze za nagrade kod sječe i izrade zovu tarife, a izrađene su već 1944. g. (Einheitshauerlohntarif — EHT). Međutim, već 1958. g. ove norme, odnosno tarife, su zastarjele, iz razloga da je rad ručnim pilama napušten, Rehschuh (41). Stoga se 1966. g. prišlo izradi novih normi, odnosno tarifa, za rad na sječi i izradi, uz primjenu motornih pila. Te tarife su dovršene 1970. god. (Holzerntetarif — HET 70), Sagowski (44). U ovoj radnji postavljen je cilj istraživanja da se ispita mogućnost primjene MTO kod sječe i izrade jelovine. Nadalje, cilj je da se primjenom varijacione statistike (regresionih jednadžbi) ustanovi o kojim svojstvima stabala kao neovisnih varijabli ovisi utrošak vremena pojedinih zahvata, odnosno grupa zahvata. Napokon, željeli smo ustanoviti koliki je ukupan utrošak vremena po m3 drvne mase (norma vremena = čisto vrijeme rada + dodatak) kod stabala raznih debljina. Rezultati istraživanja trebali bi biti putokaz za detaljniju razradu metodike istraživanja na širem području, uz razne uvjete rada. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 15 <-- 15 --> PDF |
II. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA 1 METODA RADA Istraživanja su vršena na području šumarije Z a I e s i n a, u šumsko gospodarskoj jedinici »Kupjački Vrh«, odjel III — 2f. To je planinsko područje; podloga je vapnenac; mjestimično iz tla izbija kamenje do 50 cm; nagib terena iznosi do 20%. To su visoke preborne sastojine; drvna masa u ovoj gospodarskoj jedinici u prosjeku po ha iznosi oko 300 m3 jele i smreke te bukve i ostalih vrsta preko 100 m3, Klepac (29). Stabla su zdrava; način gospodarenja je stablimična preborna sječa. Kod obaranja i izrade su uzeta u obzir samo jelova stabla. Struktura oborenih i izrađenih (ispitivanih) stabala prikazana je na slici 1 i, kako se vidi, distribucija tih stabala prema debljinama približava se normalnoj distribuciji. Tretirana su stabla od 31 cm do 78 cm prsnog promjera. Srednje kubno stablo imalo je 3,38 m3 drvne mase krupnog drva. Sječa i izrada vršena je u ljeto, u vrijeme mezgre. Radna grupa sastojala se od dva radnika, starosti 36 i 32 godine, :oba radnika su zdravi i uvježbani u radovima na sječi i izradi. Radnici su opremljeni jednom motornom pilom Stihl-070AV, dužine vodilice 50 cm, kojom je stalno radio isti radnik. Pored toga, svaki radnik je imao sjekiru težine cea 1,8 kg; kora je guljena drvenim guljačima i sjekirama. Prije obaranja stabla, pomoćni radnik je očistio okoliš stabla, zatim je motorista opsjekao žilište pilom i napravio zasjek. Prilikom obaranja stabla, pomoćni radnik je po potrebi zabijao klinove i može se reći da nije bio dovoljno iskorišten. Nakon obaranja, motorista je kresao grane motornom pilom i grubo i glatko, a pomoćni radnik sjekirom, u pravilu glatko, dok je ponekad sjekirom samo grubo otesao grane. Zatim je motornom pilom kresanje popravljeno na glatko. Trupljenje je motorista mahom obavljao sam, u pravilu na dužine od 4 m i 5 m, a po potrebi je pomoćni radnik zabijao klinove. Nakon toga su trupci okretani te s donje strane okresani i oguljena im je kora. Prostorno drvo nije izrađivano, nego je pri vrhu debala dio koji nije odgovarao za tehničke Sortimente ostavljen u jednom komadu, kako se ponekad postupa i u Finskoj, Ahonen (2). Kod studija vremena primijenjena je MTO. Obzirom na izneseno u uvodu, uzeti su ekvidistantni intervali opažanja od 25/100 min. Rad svakog radnika je evidentirao poseban opažač, a kasnije su utrošci vremena istog zahvata, odnosno grupe zahvata za svako stablo sumirani. Utrošak vremena je evidentiran posebno za svako stablo, po zahvatima ili grupama zahvata, odnosno prekidima, povremenim radovima, odmorima i slično. Studij vremena je vršen u toku cijelog radnog dana, kako bi se obuhvatila eventualna kolebanja učinka u toku dana, a da se ujedno dobije i struktura radnog dana i udio općih vremena. Landschütz (31) kaže da je radi studija vremena radni proces sječe i izrade potrebno raščlaniti toliko koliko je za sastav tabela učinka (normi) neophodno potrebno. Hilf (23) kaže da tabele utroška vremena treba da omoguće promjenu ukupnog vremena, ukoliko se neki zahvati preinače, odnosno eliminiraju, a ostali zahvati se ne mijenjaju. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 28 <-- 28 --> PDF |
vremena za guljenje kore i trupljenje (prepiljivanje) ne uzme u obzir. Međutim, obzirom na neznatan udio prostornog drva, kao i to da ono nije do kraja izrađeno, norma vremena za prostorno drvo nije određena. min / 50 T 60 18 46 M 12 30 10 s 6 4 |. 2. AS SS 65 ?S 4!T SS «y ?s pr, promjer cm pr. premjer SI. 5 Dnevni učinak po radniku, u m3 teh- SI. 7 Ukupni utrošak efektivnog vremena ničke oblovine na dan, kod obaranja i i norma vremena po m3 drvne mase tehizrade jelovine. ničke oblovine bez kore, kod obaranja i izrade jelovine: A. ukupni utrošak efek tivnog vremena; B. norma vremena. Ovi utrošci vremena, odnosno učinci odnose se samo za uvjete rada pod kojima su provedena istraživanja. Cilj rada nije određivanje normi, nego da se dade prilog razradi metodike za studij rada i vremena kod sječe i izrade. Na osnovu dobivenih rezultata istraživanja mogu se donijeti slijedeći IV ZAKLJUČCI 1. Pokazalo se da se MTO može primijeniti kod studija vremena radova na sječi i izradi i to da intervali opažanja mogu biti jednaki. 2. Iz strukture efektivnog vremena vidi se da na kresanje grana u prosjeku otpada oko 1/3, a na guljenje kore oko 44% efektivnog vremena. Guljenjem kore pomoću strojeva postigla bi se prema tome kod obaranja i izrade jelovih stabala velika ušteda u vremenu izrade i radnoj snazi. Obzirom na manji udio vremena za obaranje stabala, primjena strojpVa za obaranje ne bi se ni približno povoljno odrazila kao primjena strojeva za guljenje kore. 3. Dobiveni postotak općih vremena u odnosu na efektivno vrijeme (cea 31%) može se smatrati realnim 500 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 29 <-- 29 --> PDF |
4. Ustanovljeno je da se u prilikama sastojina istog boniteta stohastička veza između utroška vremena pojedinih zahvata i obilježja stabala (prsnog promjera) može računski izjednačiti pomoću regresionih jednadžbi jednostruke korelacije, izuzev trupljenja gdje je bilo potrebno primijeniti multiplu korelaciju. 5. Dobiveni rezultati istraživanja pokazuju da vrijeme pojedinih zahvata, a tako i efektivno vrijeme, raste s povećanjem debljine stabala, izuzev kod okretanja (prepiljenih komada oblovine). Utrošak vremena po m3 izrađene drvne mase pokazuje pad s povećanjem debljine stabala kod svih radnih zahvata. Stoga se i efektivno vrijeme kao i norma vremena po m3 izrađene drvne mase krupnog drva, a tako isto i tehničkog drva, s povećanjem debljine stabla smanjuje. Usporedbom učinka kod najdebljih i najtanjih tretiranih stabala pokazuje se omjer 1:2,5 u korist debljih stabala. LITERATURA 1. Adam s T. C: Production Rates in Commercial Thinning of young-growth Douglas-fir. Pacific Northwest Forest and range experiment Station U. S. Department of Agriculture U. S. Forest service Research Paper PNW41, 1967. 2. Ahone n M.: Rough — limbing and ocular marking for crosscutting in the preparation of sawlogs of pine. Comm. Inst. For. Fenmiae 73, Helsinki, 1972. 3. Anonymus : Allgemeine Anweisung für Arbeitsstudien (Arbeitsablauf-und Zeitstudien) bei der Waldarbeit. 6. Auflage. KFW, Frankfurt/Main, 1964. 4. Anonymus : Können Holzerntemaschinen die Aufgaben der Motorsägen übernehmen? Die Stellung der Motorsäge in der Forstwirtschaft der BRD. Izd. »St´ihl«, Waiblingen. 5. Aro P.: Vorschlag zur Vereinheitlichung der Zeitverteilung in den forstlichen Zeitstudien, International Union of Forest Research Organisation, 11-ieme Congres Rome 1953, Firenze 1954. 6. Aro P., Marn L., Wibstad K., Janlöv C: Forest work study nomenclature in Denmark, Finland, Norway and Sweden. The Nordic Forest Work Study Council. Bulletin No 1, 1963. 7. BarnesR. : Motion and Time Study, New York 1958. 8. BarnesR.: Work Sampling, New York 2 ed. 1957. 9. B e n i ć R.: Utvrđivanje normalnog učinka rada kod obaranja i izrade jelovine u ljetnoj sječi. Šum. List, 11/12, 1958. 10. Bettle r G.: Zeitmessen bei kurzen Teilzeiten, REFA-Nachr. 1/1961. 11. Bojani n S.: Određivanje vremena izrade metodom trenutačnih zapažanja. Nar. Šumar, 5—6, 1963. 12. Bojani n S.: Elementi za određivanje utroška vremena kod trupljenja jelovih debala (broj prepiljivanja po 1 m3 drvne mase te prosječni promjeri prepiljivanja za pojedine Sortimente). Šum. List, 9—10, 1968, 13. Böhr s H.: Problem der Vorgabezeit. Carl Hanser Verlag, München 1950. 14. Böhr s H.: Normalleistung und Erholungszuschlag in der Vorgabezeit, München 1959. 15. Ezekie l M.: Methods of Correlation and Regression Analysis, Linear and Cürvelinear. John Wiley and Sons Inc., New York 1959. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Considering the smaller share of time for felling stems in the structure of offective time, the application of felling machines would not be reflected nearly so favourably as the application of barking machines. The obtained percentage of delay time in relation to the offective time (ca. 31°/o) can be considered real. It was established that under conditions of teh stands of the same site quality the stochastic interrelation between time consumption for individual operations and the stem characteristics (diameter b. h.) can be smoothed numerically bu means of regression equations for simple correlation — except the cross-cutting, when the multiple correlation ought to be applied. The obtained results of investigations demonstrate that the time for individual operations, as well as the effective time, increase with the increasing of stem diameter, except the time for turing logs. The time consumption per one m´ of converted volume demonstrates a decline with the stem diameter increasing in all the operations. Thus also the effective time and the time standard per one m3 of converted volume of roundwood (>7 cm) as well as of logs and pitprops decrease with the stem diameter increasing. A comparison of the work performance in the stoutest and thinnest stems dealt with shows a 1:2,5 ratio in favour of the stouter stems. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 20 <-- 20 --> PDF |
"~ C 1 § 3 D, U CO +> J3 aj co «J C N o 3 e (\J CM§ -s * K H St.* U U CJi rj a» N 3 n» -H o + + CO (U CJ C -o B K X H H *> --0)) .0 .o xi ci -o ^ z t * + + A (0 CJ W0) -Ü 3 t?1 b * y *" >, > >> th to 01 -,*i « IP. L -M % -H CD -3 « CO « "^ CO ej> in co v H a -o 00 H H o c c o ci o Ä -O rH Ü ill) -H 0) O o o cy o c U tn fn -H <Ü O «M Ü H *-> to C M ® w rs -aC -H wO iP. (M H OID U -H CO C t-vo IP. CO iH ^13 C « « O O o l> a t< » -O O S4 O J4 fc a vo 1 1 o CO c?> VO IP. o (M «4D IH p o o o * O a o o a o *" 1 + + ll> o c* rH CM rH e T ty> t> PX! i-IP. CO [- ce o O o O u Q + 1 aCJ M ___~ PH CO a: IP. lf\ CO at tO CO CFv CM o cc t-* o VD CT. o + + J AI U CD P. CD ""3 r-t 3 e "--P R O KJ JO c .* CO f- CO L CO C e w ä a> CM to H T3 CO >0 N -ri C > H CO PH CO > to CC a. a P. .a u o o te H C -o H C»j K"i Q) c CG X3 a o ru K u H x< H B ta O 1T> O O tft t^ CC a i TT t^ o G O C» o H ir> to U3 + t- O IP. CJ rj VC O CD 1 V U m U 6 e rH D O K> M to J3 to + H D CM OJ H 1 CM CNJ .a H u + c\ X + H M & CM L> J3 + + + e m *H H h M >3 ." CM CO t- H rH K´. CO r- H O o O O c CM LP0-. IP co "9 CO t- O O o t-o Q 1T\ 1 O to O to O VD o O 1 + -3\ o -V* X VD O 1 o o O o a o + + lO o IP. 0»! to IO \D rH jf> CM O H o o o o O o o 1 + + o o o K\ to H X o r- vLl O cn H to rH ipi CM rH rH f t 1 B « -H f-3 (J, a co a CO o a> e «J tn (H U M -H JU « c ) aj a C" >CH (0 CO J4 v-C o. (X K 3 f-t FH c. P4 00 P. E-« LP VO I> K Đ + a »" >, rH rH to rH O t~ co IP. o 1 H CO PJ CM o -4 H O o V0 to a c (0 t. « o*.´ c Ü rH CO CO |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 19 <-- 19 --> PDF |
nje grana; popravak kresanja; guljenje kore; prikrajanje; trupljenje; okretanje trupaca; slaganje grana. Za izjednačenje utroška vremena po stablu su uzete regresione jednadžbe za koje smo smatrali da najbolje odgovaraju. Jednadžbe, izračunati parametri, koeficijenti, odnosno indeksi korelacije i njihove greške prikazani su u tabeli 3, a grafički prikaz se nalazi na slikama, kako će dalje biti izloženo. U´ tabeli 3, y = utrošak vremena u minutama po stablu za određeni radni zahvat, odnosno grupu zahvata; x = prsni promjer u cm. Jedino pod red. br. 6 Xj = utrošak vremena; x-> = prsni promjer; x» = broj prep^ljivanja (trupljenja) po stablu. Obzirom na sastojinske prilike te da je kod izrade primijenjena sortimentna metoda, tj. sortimenti su izrađeni u šumi, nije vršeno usmjereno obaranje stabala. U vremenu obaran ja stabala obuhvaćeno je sve vrijeme od čišćenja okoliša do uključivo pada stabla. Takav postupak vidimo kod Adamsa (1), Timingera i dr. (52), dok Hilf (22 i 23), posebno tretira pojedine zahvate (određivanje smjera pada, čišćenje okoliša stabla itd.). Samset (45) kod izjednačenja dijeli rad na obaranju u dvije grupe zahvata, glavne i pomoćne. Kao neovisnu varijablu uzeo sam prsni promjer, obzirom da o njemu ovisi promjer panja, Poliščuk (39), Samset (45), Bojanin (12). Izjednačenje je izvršeno pomoću regresione jednadžbe parabole drugog stupnja. Indeks korelacije od 0,661, prema Chaddock-ai, (Serdar 48) pokazuje značajnu vezu, koja ima praktičnu važnost. U tabeli 4 i na slici 3 prikazani su utrošci vremena obaranja po stablu, za stabla pojedinih dcbljinskih razreda. Utrošak vremena otpiljivanja čuperka (brade), tj. iščupanih vlakanaca na prelomnici prilikom obaranja stabala, izjednačen je pomoću regresione jednadžbe parabole drugog stupnja. Indeks korelacije od 0,559 pokazuje da se podaci izjednačenja praktički mogu upotrijebiti. Utrošci vremena po stablu prikazani su u tabeli 4 i na slici 3. Hilf (22), također tretira ovaj zahvat posebno, dok je kod nekih autora dodan drugim zahvatima, odnosno grupi zahvata. Kod izjednačenja utroška vremena kresanj a gran a po stablu zajedno je tretirano utrošeno vrijeme motornom pilom i sjekirom. O međusobnom učešću vremena za dva načina kresanja već je naprijed bilo riječi. Izjednačenje je izvršeno pomoću regresione jednadžbe parabole drugog stupnja; kao neovisna varijabla uzet je prsni promjer stabla. U prethodnom poglavlju je navedeno da su određeni autori primijenili kod izjednačenja multiplu korelaciju. Međutim, u ovom slučaju, koji se odnosi na sastojinu istog boniteta, s prosječnom dužinom krošnje za određeni debljinski razred stabala, mogli smo računanjem jednostruke korelacije dobiti zadovoljavajući rezultat, obzirom da indeks korelacije iznosi 0,822. Samset (45) navodi da širina krošnje ima mali utjecaj na dimenzije grane i da je dužina krošnje dovoljan indikator učinka kod kresanja grana. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Struktura ukupnog vremena te postotak općih vremena u odnosu na efektivno vrijeme kod obaranja i izrade jelovih stabala Tabela br. 2 % Redni Vrsta vremena odnosno u odnosu na ukupno u odnosu na broj prekida utrošeno vrijeme efektivno vrijeme 1 Efektivno vrijeme 70,9 100,0 2 Povremeni rad 4,5 6,4 3 Opravdani prekidi 2,6 3,7 4 Organizacioni prekidi 3,4 4,8 5 Osobne potrebe 0,6 0,9 6 Odmori 6,4 8,8 7 Objed 8,4 11,8 8 Neopravdani prekidi 3,2 4,5 Ukupno utrošeno vrijeme 100,0 % 40 % 70 30 60 50 20 <<0 30 20 40 -to 35" 45 SS €5 75 c m SI. 2 Struktura ukupnog vremena kod pr. promjer obaranja i izrade jelovih stabala: 1. efektivno vrijeme; 2. organizacioni i opravdani prekidi; 2. povremeni rad; 4. ne- Sl. 1 Postotno učešće oborenih i izrađenih opravdani prekidi; 5. osobne potrebe; 6. jelovih stabala, po debljinskim razredima. objed; 7. odmor. U nastavku su prikazani rezultati računskog izjednačenja pomoću regresionih jednadžbi utroška vremena za pojedine radne zahvate, odnosno grupe zahvata i to: obaranje stabala; otpiljivanje čuperka (brade); kresa 490 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 17 <-- 17 --> PDF |
i izrade smreke u Norveškoj, prema Samsetu (45), jako je slična prikazanoj strukturi. U Norveškoj kod kresanja grana sjekirom, kresanje vremenski učestvuje s 35%, a guljenje kore s 49´%; kod kresanja motornom pilom prvi postotak je 28%, a drugi 55%. Prema Samsetu, glatko kresanje grana motornom pilom iznosi 74—80% vremena kresanja sjekirom. U našem slučaju, od ukupnog vremena kresanja 70´% otpada na kresanje sjekirom, a 30% na kresanje motornom pilom. Obzirom na gore rečeno, ako bi se kod kresanja primijenila isključivo motorna pila, postotni udio kresanja u efektivnom vremenu bi se smanjio za cea 4,5 do 5,5%. Prema podacima Ahonena (2) udio kresanja grana borovih stabala u ukupnom vremenu, ali bez guljenja kore, kreće se od 26 do 45%. Iz navedenog prikaza se vidi, obzirom na visoki udio vremena guljenja kore, koliko bi se rad na obaranju i izradi jelovine skratio, ako se guljenje kore obavi strojevima na stovarištu ili u pilani. U tabeli 2 na slici 2 prikazana je struktura ukupnog vremena -te postotak općih vremena u odnosu na efektivno vrijeme kao osnovu, a koji iznosi (bez neopravdanih prekida) 36,4%. Problem je u kojoj se mjeri može vrijeme objeda tretirati kao odmor. Lehmann (32) smatra da se 50% vremena objeda može uzeti kao odmor. Ako vrijeme objeda isključimo iz strukture vremena, a odmor povećamo za iznos od 50% vremena objeda, postotak općih vremena u odnosu na efektivno vrijeme iznosi zaokruženo 31%. Kod njemačkih normi-tarifa sječe i izrade (EHT) dodatak općih vremena je iznosio 30%, Hilf (22). Samset (45) prema pojedinim metodama rada uzima dodatak od 24 do 31%), a Schneider (47) kod sječe i izrade smrekovine navodi dodatak od 28 do 35%. Prema tome udio općih vremena u našem slučaju može se smatrati realnim. Struktura efektivnog vremena kod obaranja i izrade jelovih stabala Tabela br. 1 Redni broj Radni zahvat odnosno grupa zahvata prema efektivnom vremenu 1 Prijelaz od stabla do stabla 1,0 2 Obaranje stabala 8,3 3 Otpiljivanje čuperka 0,3 4 Kresanje grana i popravak kresanja 32,1 5 Guljenje kore 44,3 6 Prikrajanje 3,2 7 Trupi jen je 4,7 8 Okretanje trupaca 3,3 9 Slaganje grana 2,8 Ukupno efektivno vrijeme 100,0% |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Kako iznosi Rehschuh (43) u novije vrijeme izrada se sve više i više pomiče iz sječine van sastojine. Tako kod sječe i izrade imamo razne varijante: kompletna izrada sortimenata u sastojim; guljenje kore van sastojine; u sastojku se stabla samo obore, okrešu grane i prevrše. Raščlanjenje radnog procesa treba tako obaviti, da se ubacivanjem, odnosno izostavljanjem određenih zahvata ili grupa zahvata dobije ukupni utrošak vremena određene varijante. Uzimajući u obzir gore navedena mišljenja, radni proces smo detaljnije raščlanili, a kod izjednačenja smo izvjesne zahvate kumulirali, tako da smo kod stabala određenih debljina tretirali slijedeće zahvate, odnosno grupe zahvata: obaranje stabala; otpiljivanje čuperka (brade); kresanje grana; popravak kresanja grana; guljenje kore; prikrajanje; trupljenje; okretanje trupaca; slaganje grana. Iz grafičkih prikaza ustanovljeno je da postoji ovisnost (stohastička veza) između utroška vremena i određenih osobina stabala. Tako je primjenom određenih regresionih jednadžbi izračunata korelacija, kako će biti prikazano u poglavlju o rezultatima istraživanja. Obzirom da je studij proveden na užem području, s manjim brojem činilaca koji su djelovali na učinak, primijenjene su regresione jednadžbe jednostruke korelacije, a samo u jednom slučaju (trupljenje) došla je u obzir multipla korelacija. Utrošak vremena za kresanje grana promatran je za deblo kao cjelinu, a kasnije raspodijeljen na iskorišćenu drvnu masu bez kore, da bi se dobio utrošak vremena po m3 drvne mase. Kora je guljena samo na ukupnom dijelu debla koji predstavlja tehničke Sortimente, izuzev neka stabla debljinskog razreda od 35 cm, kod kojih je dio tehničke oblovine ostao neoguljen. Obzirom na propise JUS-a, da se za 2. i 3. klasu pilanskih trupaca uzima oblovina već od 20 cm /srednjeg promjera bez kore, gotovo cijelu tehničku dužinu debla predstavlja pilanska oblovina. Vršni dio debla (prostorno drvo) je ostao neoguljen. Stoga donja granica izrade (promjer od 7 cm), tj. minimalni promjer koji kod izrade još dolazi u obzir, a koji je kod utroška vremena važan činilac, — Rehschuh (42), Sagowski (44), Schneider (47), — nije ista kod rada na kresanju i guljenju kore, a nije ista niti za guljenje kore kod stabala svih debljinskih razreda. Procjena stupnja učinka kod studija vremena nije provedena. Udio općih vremena, kao baza za određivanje dodatnog vremena, određen je tako, da je studij vremena proveden tokom cijelog radnog dana, kako bi se mogla dobiti struktura radnog dana. Na kraju je, na osnovu dobivenih rezultata određen ukupan utrošak vremena (norma vremena) po stablu i po ms drvne mase bez kore, za stabla pojedinih debljinskih razreda. III. REZULTATI I DISKUSIJA O DOBIVENIM REZULTATIMA U tabeli 1 prikazana je struktura efektivnog vremena. Kako se vidi, najveći dio (cea 44%) efektivnog vremena otpada na guljenje kore, a zatim oko 1/3 na kresanje grana. Struktura efektivnog vremena kod sječe |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Kod studija vremena radova u eksploataciji šuma MTO se, također, u novije vrijeme upotrebljava za određivanje utroška vremena umjesto kronometraže. Häberle (19) smatra ovu metodu posebno pogodnom ako se kod sječe i izrade utrošak vremena određenih zahvata određuje po sekcijama. Ova je metoda primijenjena i kod rada na normama sječe i izrade u državnim šumama u BRD, Rehschuh (41). Komparaciju rezultata studija vremena kronometražom vidimo od Nisule (36) i Bojanina (11). Barnes (8) preporučuje da se intervali opažanja MTO odrede po principu slučajnosti; pomoću tabele slučajnih brojeva. Ovaj zahtjev odgovara prilikama u industriji, gdje su razni zahvati često približno istog trajanja. Međutim, kod sječe i izrade dužina trajanja zahvata jako varira i ne postoji strogi periodicitet njihovog ponavljanja. Stoga intervali opažanja mogu biti ekvidistantni, a iznos 10/100 min, Häberle (19); 25/100 min, Rehschuh (41). Obračun podataka istraživanja vremena vrši se pomoću matematičke statistike. Kod računanja aritmetičkih sredina prihvaćeno je kod studija vremena da koeficijent rizika ne prelazi ±5%, uz vjerojatnost od 95%, Barnes (7). Ukoliko se pokaže povezanost između utroška vremena određenog zahvata i nekog obilježja stabla, pomoću regresionih jednadžbi računa se njihova korelaciona veza, Adams (1), Landschütz (30) i drugi autori. Kao neovisnu varijablu Timinger i Pechmann (52) uzimaju na primjer za utrošak vremena radova na obaranju i kresanju grana drvnu masu stabla, a za neke radove uzima je i Landschütz (30), dok Samset (45) kao neovisnu varijablu kod određivanja utroška vremena kod obaranja stabala uzima prsni promjer stabla. U novije vrijeme za određivanje korelacione veze između utroška vremena određenog zahvata, odnosno radne operacije i dva ili više obilježja stabala primjenjuju se regresiome jednadžbe multiple korelacije. U obzir dolaze razne kombinacije neovisnih varijabli što ovisi o vrsti rada i svojstvima stabala. Tako na primjer prema Samsetu (45) utrošak vremena kresanja grana borovih stabala ovisi o prsnom promjeru, relativnoj visini stabla i duljini krošnje, debljini snijega, a prema Ahonenu (2) u kombinaciju neovisnih varijabli kod ovog rada ulazi prsni promjer, jedrina debla, dužina dijela debla bez grana, broj trupaca i ukupna dužina pilanskih trupaca na deblu. Ovdje se radi, naime, o kresanju dijela debla od kojeg se izrađuju pilanski trupci. Kod trupljenja je Samset (45) uzeo slijedeću kombinaciju neovisnih varijabli: prsni promjer i relativna visina stabla, a Adams (1) je ustanovio da zajednički utrošak vremena kresanja i trupljenja ovisi o prsnom promjeru stabla i broju prepiljivanja. Landschütz (31) smatra da izjednačenje pomoću kompliciranih jednadžbi multiple regresije treba izbjegavati, obzirom da se jednadžbama jednostruke regresije mogu dobiti zadovoljavajući rezultati. Znači da bi se utjecaj ostalih činilaca, osim najhitnijeg, odredio tako da se korelaciona veza računa uz razne intenzitete utjecaja ostalih činilaca. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 12 <-- 12 --> PDF |
vremena pretvaraju u normaln e učinke pomoću procjene učinka radnika ili, kako se još kaže, procjenom zalaganja, Taboršak (51) (das Schätzen des Leistungsgrades, performance rating), gdje se normalni učinak označava indeksom 100. Ovakav način određivanja utroška vremena usvojen je uglavnom svuda u industriji, Barnes (7), Böhrs (13). Po ugledu na studij rada i vremena u industriji, pojam normalnog vremena i procjene stupnja učinka prihvaćen je i od strane većine njemačkih stručnjaka, tako da se ovaj način određivanja učinka primjenjuje u Institutu za nauku o radu u šumarstvu (Iffa) u Reinbeku, Hilf (24), Platzer (38), a isto tako ovog se principa drži i njemačko udruženje KFW, Anonymus (3). Međutim, stručnjaci za proučavanje rada u šumarstvu u Skandinaviji napominju da okolnosti pod kojima se obavljaju radovi u šumarstvu, mnogo odstupaju od prilika u industriji, da jako variraju. Oni smatraju da je procjena učinka neprimjenjiva kod studija vremena u šumarstvu. Umjesto normalnog tamo je uveden pojam prosječnog učinka izvjesnog broja radnika u određenim prilikama, Mattson (35), Makkonen (34), Aro i dr. (6). U Njemačkoj, Häberle, (18) također, umjesto normalnog prihvaća prosječni učinak. Kod studija vremena primjenjuje se analitička metoda, tako da se radni proces dijeli na sastavne dijelove. Vremensko trajanje se mjeri pojedinim radnim zahvatima ili grupi zahvata zajedno, na primjer rad obaranja stabala može se tretirati zajedno ili se trajanje pojedinih radnji mjeri odvojeno (određivanje smjera pada, opsijecanje žilišta, pravljenje zasjeka, potpiljivanje), Hilf (22), Timinger i Pechmann (52). Kod mjerenja utroška vremena radova na sječi i izradi dugo vremena primjenjivana je gotovo isključivo metoda kronometraže. Za snimanja se upotrebljavaju u najvećem broju slučajeva kronometri s podjelom minute na sto dijelova, a najmanje očitanje je 1/100 min, Anonymus (3). Ovi kronometri se upotrebljavaju najviše i kod studija vremena u industriji, Barnes (7). Iz sovjetske literature vidimo da kao vremenske jedinice mjerenja služe minute i sekunde, Trišin i Borodin (54). Kao najkraće vremensko trajanje zahvata kod studija vremena preporučuje se u industriji 0,04 min. U novije vrijeme kod studija vremena radova na sječi i izradi primjenjuje se i metoda trenutačnih opažanja (MTO). 1934. g. Tippet (53) je opisao primjenu ove metode u tekstilnoj industriji u Engleskoj za određivanje vremena rada i prekida, radnika i strojeva. Metodu je nazvao »snap-reading method«, dok je današnji naziv na engleskom jeziku »Work sampling«, Barnes (8). Ovom metodom dobij a se relativno učešće pojedinih vremena, a prvobitno je metoda korišćena da se pomoću nje odredi struktura vremena u postotku te udio općih vremena, kao baza za određivanje dodatnog vremena. Kasnije je ispitana pouzdanost, valjanost i mogućnost primjene ove metode, kod čega je primijenjena matematička statistika, Barnes (8). Pored određivanja postotnog učešća pojedinih vremena, MTO služi u novije vrijeme i za određivanje trajanja pojedinih radnji u apsolutnom iznosu. Za industrijska istraživanja nalazimo za to primjere kod Barnesa (8), Haller-Wedela (20) i drugih autora. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 31 <-- 31 --> PDF |
38. Platze r H. B.: Zur Problematik von Vorgabezeiten für Hauerlohntarife. International Union of Ferestry Research Organisations, XIV JUFRO — Kongres, München 1967, Papers VIII, Section 31—32. 39. Polišču k A.: Valka lesa. Lesn. Promišlenost, Moskva, 1964. 40. Re h schu h D.: Verleich zwischen zwei Formen des Hauerlohntarifs — Einheitschauerlohntarif (EHT) und Sortentarif (ST). Forestarchiv, 4, 1965. 41. Rehschu h D.: Problemstellung und Grundlagen für einen neuen Hauerlohntarif im Staabswald der BDR. Forsttechn. Informationen, 7, 1968. 42. Rehschu h D.: Aufteilung der Entastungs — und Entrindungszeit an Nedelbäumen. Sektionsweise Auswertung von Zeitstudien. Forsttechn. Informationen, 6, 1970. 43. Re h schu h D.: Ausgangstage für einen neuen Holzerntetarif. Forsttechn. Informationen, 1, 1971. 44. S ag o w sk i H.: Einführung eines neuen Holzerntetarifes in die Praxis. Forsttechn. Informationen, 1, 1971. 45. Samse t I.: Cuting Studies in Norwegian Spruce and Pine Forests. Saertrykk av Meddelelser fra Det Norske Skogforsokresen, nr 95 Bind XXVI, 1969. 46. Schaafsm a A. H.: When to trim with the power saw. Nederlands Bosbouw tijdschrift, 9—10, 1972. 47. Schneide r E.: Die Allgemeine Zeiten im neuen Holzerntetarif. Forsttechn. Informationen, 1, 1972. 48. Serda r V.: Udžbenik statistike, 5. izdanje, Zagreb 1961. 49. S p e i d e 1 G.: Das Stückmassegesetz und seine Bedeutung für den internationalen Leistungvsergleich. Diss. Hamburg 1952. 50. Spitzer — Hettinger: Tafeln für den Kalorienumsatz bei körperlicher Arbeit, REFA-Nachr., Sonderheft, 1959. 51. Tabo r iša k D.: Studij rada. Izd. Tehnička knjiga, Zagreb, 1970. 52. Timinge r J. u. Pechman n v. H.: Zeitstudien beim östererreichischen Erntezug im Forsttamt Partenkirirchen/Obb. Forstwiss. Cbl., 1, 1971. 53. T i p p e 11 L. H. C: A snap-reading method of making timestudies of machines and operatives. Shirley Institute Memoirs, Vol. XIII, part. IV, S. 35—93, Manchester 1934. 54. Triši n V., Borodi n M.: Tehničeskoje normirovanije truda v lesnom hozjajstve. Lesnaja promyslennost, Moskva, 1965. 55. Ugrenovi ć A., Beni ć R.: Eksploatacija šuma. Zagreb, 1957. Summary Use of the work sampling method (WSM) in time studies on the felling and primary conversion of Fir trees In his work the author deals with the possibility of applyingg the work sampling method for measuring time consumption in operations of felling and primary conversion of Fir trees. The method proved to be of advantage. Observation intervals can be equal, because the work elements are of varying duration. From the structure of the effective time it is visible that the branch-trimming accounts on an average for about 1/3, and the barking about 44% offective time. Thus, through the machine barking in felling and primary conversion of Fir stems great savings in time for conversion and in labour would be achieved. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 30 <-- 30 --> PDF |
16. Gläse r H.: Die Ernte des Holzes. Neuwied, 1954. 17. Gläse r H.: Beitrage zur körperlichen Beanspruchung bei der Waldarbeit, insbesondere bei Einschlagsarbeiten am Steilhang. International Union of Forest Research Organisations, 11-ieme Congres, Rome 1953, Firenze 1954. 18. Häberl e S.: Die deduktive Ermittlung von Richtzeiten für die Holzhauerei. Schriftenreihe der Forstlichen Abteilung der Albert-Ludvigs-Universität, Freiburg i. Br. B. 8. 19. Häberl e S.: Die Multimomentaufnahme als Hilfsmittel für differenzierte Zeitbedarfsmessungen. Forstarchiv, str. 73—75, 1961. 20. Haller-Wedel , E.: Aus Theorie und Praxis des Multimoment-Zeitmessverfahrens. Zeitschr. f. Führungskräfte im Arbeitsstudium ü. Industr. Engineering, Beuth-Vertrieb GmbH, Berlin, Köln, Frankfurt/M. 1967. 21. Henk e H.: Ist der Brusthöhendurchmesser eine geeignete Grundeingangsgrösse für einen Hauerlohntarif? Der Forst- und Holzwirt, 9, 1974. 22. Hil f H. H., u. Ecker t K. H.: Baum — und Festmeterzeittafel für die Kiefer. Forstarchiv, str. 117—119, 1957. 23. H i 1 f H. H., und Ecker t K. H.: Festmetterzeitafeln für Buche und Fichte Forstarchiv, str. 109—112, 1956. 24. Hil f H. H.: Begriffe, Masse und Methoden der Leistüngsuntersuchungen im Hauungsbetrieb. International Union of Forest Researchorganisation, 11-ieme Congres, Rome 1953, Firenze, 1954. 25. H i 1 s c h e r A.: Die österreichische Normalleistungstafel. Mitt. Forstl. Bundelvers. Anst. Mariabrunn, 50/1954. 26. H o n c z e k W.: Aus der Praxis des HET. Allg. Forstzschrift, 6, 1973. 27. Hoo l J. N., Busse l W. H. and oth.: Pulpwood production systems analysis — a simulation approach. Yournal of Forestry, 4, 1972 28. Kamin s ky G.: Der Enegieverbrauch bei der Arbeit mit Hand — und Motorsägen. Forstarchiv, str. 202—205, 1956. 29. KlepacD. : Jelove šume Gorskog Kotara, Zagreb, 1963. 29a. Kova č J. i dr.: Ugotavljanje normativov za sečnjo in izdelavo sortimentov iglavcev, Ljubljana, 1966. 30. Landschüt z W.: Zur Frage der Erstellung von Leistungstafeln auf arbeitswissenschaftlicher und mathematisch-statistischer Grundlage. Theoretische Voraussetzungen und praktische Anwendung auf ein Untersuchungsbeispiel beim Holzeinschlag, (Dissertation). Hamburg 1968, Selbstverlag. 31. Landschüt z W.: Verfahren zur rationellen Aufstellung von Leitstungstafeln beim Holzeinschlag mit der Motorsäge. Allg. Forstzschrift, 23, 1970. 32. LehmannC : Praktische Arbeitsphysiologie, Stuttgart 1962. 33. Leyendecke r H.: Untersuchungen über die körperliche Beanspruchung bei der Waldarbeit im Rahmen einer forstlichen Arbeitsbewegung, Schriftenr. Forstl. Fak. Univ. Göttingen, Band VI/1953. 34. Makkone n O.: The Principle of Comparative Time Studies in Forest Work. Acta Forestalia Fennica, 61, Helsinki, 1954. 35. Mattsso n M. L.: The fundamental Background of the Swedish job study technique in forestry according to the SDA (1) Proceedings of the 11th congress of JUFRO, Rome 1953. 36. Nisul a P.: Ein Verleich zwischen der Stoppuhr-Methode und der Multimomentaufnahme. Silva Fenn. 112, Helsinki 1962. 37. Pickar d D.: Mobile delimber processes over 1000 trees a day Canadian Forest Industries, November, 1972. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 27 <-- 27 --> PDF |
konitost je obrađena od više autora, a posebnu pažnju joj je obratio Speidel (49). Na osnovu podataka u ovoj tabeli može se odrediti ukupan utrošak vremena po m3 drvne mase tehničkih sortimenata, a isto tako i prostornog drva. Zbrajanjem utrošaka vremena po m3 svih radnja pod red. br. od 1 do 9 u tabeli 6, budući da dolaze u obzir kod izrade tehničkih sortimenata, određeno je efektivno (čisto) vrijeme rada, a uvećanjem istog pomoću koeficijenta dodatnog vremena određena je norma vremena po m3 drvne mase tehničke oblovine bez kore i to po debljinskim razredima stabala, kako se u tabeli 6 i na slici 7 vidi. Utrošak vremena slaganja grana po m3 izrađene drvne mase nije obuhvaćen u ukupnom utrošku vremena, nego je prikazan posebno pri dnu tabele. U grupi tehničkih sort|menata pilanski trupci učestvuju u prosjeku s cea 98%, a rudničko drvo s 2%. Isto tako može se odrediti i norma vremena po m3, odnosno prm drvne mase prostornog drva tako, da se obzirom na način provedenog rada utrošak i-, 1 . ,. ,i r—p. ZS *S SS (S 7S cm pr.promjer SI. 6. — Čisti utrošak vremena po m3 izrađene drvne mase bez kore za slijedeće radne zahvate, odn. grupe radnih zahvata: 1. obaranje stabala; 2. otpiljivanje čuperka; 3. kresanje grana; 4. guljenje kore; 5. prikrajanje; 6. trupljenje; 7. popravak kresanja grana motornom pilom; 8. okretanje trupaca; 9. prijelaz od stabla do stabla. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 26 <-- 26 --> PDF |
ostao neoguljen. Kod radnje trupljenja uzeta je stvarno trupljena drvna masa stabla, koja se uglavnom poklapa s drvnom masom tehničkih sortimenata. To znači da prostorno drvo nije prepiljivano. Rezultati su prikazani u tabeli 6 i na si. 6. Kako se u ovoj tabeli i na slici vidi, kod svih radnih zahvata utrošak vremena po m3 drvne mase opada s povećanjem debljine stabala. Ta za ČISTI UTROŠAK VREHENA RADNIH ZAHVATA, ODNOSNO GRUPA RADNIH ZAHVATA I EFEKTIVNO VRIJEME TE NORMA VREMENA PO v? IZRAĐENE DRVNE MASE TEHNIČKE OBLOVINE B.K., KOD OBARANJA I IZRADE JE LOVINE, PO DEBUINSKIM RAZREDIMA STABALA Tabela br. 6 Debljinski razredi stabala pr. pr. cm Redni Radni zahvat, eđ45 55 65 75 br«j nesn» grupa zahvata 55 Utrošak vremena min/stablu 1 Prijelaz od stabla do stabla 0,92 0,57 0,52 0,25 0,14 2 Obaranje stabala 5,60 5,59 2,58 2,06 1,55 5 Otpiljivanje čuperka (brade) 0,45 0,55 0,24 0,22 0,17 4 Kresanje grana 15,05 12,74 9,79 9,21 7,25 Popravak kresanja, motornom 5 1,86 1,88 1,47 1,54 0,95 pilom 6 Guljenje kore 25,72 21,02 16,46 13,55 8,46 7 Frikrajanje 1.71 1,51 1,15 0,95 0,62 8 Trupijenje 2,05 1,90 1,68 1,54 1,23 9 Okretanje 2,82 1,75 1,00 0,71 0,45 Ukupno efektivn« vrijeme p« 5 52,16 45,29 54,67 29,59 20,58 m drvne mase tehničkog drva Norma vremena po m drvne 68,07 59,10 45,24 58,61 26,86 mase tehničkog drva 10 Slaganje grana: min/stablu 0,71 1,25 1,15 1,14 0,92 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 25 <-- 25 --> PDF |
blu, za pojedine radne zahvate i ukupno za stabla raznih debljina, odnosno kubnog sadržaja, a zatim po m3 drvne mase. Samset (45) određuje normu vremena po stablu. Iz dobivenih rezultata istraživanja, u našem slučaju, određen je učinak, odnosno utrošak vremena, kao što će dalje biti prikazano. Izjednačeni podaci utroška vremena pojedinih zahvata, odnosno grupa zahvata koji čine efektivno (čisto) vrijeme rada zbrojeni su za srednja stabla obuhvaćenih debljinskih razreda, da bi se dobilo ukupno efektivno vrijeme po stablu (tabela 4). Množenjem faktorom dodatnog vremena (1,305) na račun općih vremena dobiveni su ukupni utrošci (norme) vremena »Nv« u minutama za obaranje i izradu krupnog drva po stablu, za pojedine debljinske razrede. Diobom vremena trajanja radnog dana (450 min) normom vremena (450/Nv) dobivena je norma izrade stabal a na dan. Obzirom na kubni sadržaj krupnog drva po stablu određen je dnevni učinak u m3 drvne mase krupnog drva na dan. Nadalje, u istoj tabeli prikazan je po debljinskim razredima u dnevnom učinku udio tehničkog (slika 5) i prostornog drva. Ovaj omjer učinka važi samo uz isti odnos ovih dviju grupa sortimenata kao u navedenom primjeru, za stabla raznih debljinskih razreda. Prilikom uvođenja u upotrebu motornih pila vršene su usporedbe učinka ručnih i motornih pila. Tako kod Ugrenovića i Benića (55) kaže se da se učinak kod obaranja i izrade jelovine uz primjenu motornih pila povećava oko dva puta u odnosu na učinak kod rada ručnim pilama. Komparaciju bi se moralo provesti uz iste uvjete rada. Izvršena je usporedba dobivenih rezultata u našem primjeru s rezultatima Benića (9), također ljetna sječa i izrada jelovine. Odnos učinka je oko 1:2,5 u korist motorne pile. U tabeli 4 dnevni učinak (m3/đan) veći je kod stabala debljinskog razreda od 35 cm prsnog promjera nego kod stabala od 45 cm. Razlog je u tome što je kod nekih stabala debljinskog razreda od 35 cm gornji dio debala ostao neoguljen, iako pripada tehničkim sortimentima. Kada se uzme u obzir vrijeme potrebno za guljenje ukupne tehničke oblovine za stablo prsnog promjera 35 cm, dnevni učinak iznosi 6,32 m3 drvne mase krupnog drva bez kore, kao što je u tabeli 4 dalje prikazano. Obzirom da grane nisu slagane kod svih stabala, ova radnja nije uzeta u obzir kod obračunavanja učinka, nego je utrošak vremena po stablu za slaganje grana posebno prikazan na dnu tabele 4. Ukoliko bi bilo potrebno, utrošak vremena po stablu se može uvećati i utroškom vremena ove radnje. Nadalje, utrošci vremena pojedinih zahvata po stablu iz tabele 4 podijeljeni su odgovarajućom iskorištenom drvnom masom stabla, da bi se dobio utrošak vremena po m3 drvne mase odgovarajućeg radnog zahvata, odnosno grupe zahvata. Pri tome nije kod svih zahvata uzeta ista drvna masa stabla. Sličan postupak se vidi kod Gläsera (16). Tako, kod radova u tabeli 4 pod red. br. 1, 2, 3, 4, 5, 7, 9, u obzir je uzeta izrađena drvna masa krupnog drva po stablu bez kore, jer ove su radnje obavljene radi navedene drvne mase. Kod obračunavanja utroška vremena guljenja kore po m3 drvne mase uzeta je u obzir oguljena drvna masa po stablu, tj. drvna masa tehničkih sortimenata. Granica guljenja poklapa se s granicom tehničkih sortimenata kod svih debljinskih razreda stabala ,izuzev stabla od 35 cm prsnog promjera, gdje je dio drvne mase tehničkih sortimenata 497 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 24 <-- 24 --> PDF |
je prsni promjer stabla. Koeficijent korelacije od 0,50 (tabela 3), prema Chaddock-u, pokazuje da je korelaciona veza značajna i da se rezultati istraživanja mogu praktički upotrijebiti. "Ahonen (2) je kod izjednačenja utroška vremena prikrajanja kao neovisne varijable uzeo broj prepiljivanja, dužinu debla i prsni promjer, a Samset (45) je uzeo prsni promjer i relativnu visinu stabla. U našem slučaju, obzirom da se radi o stablima iz sastojine određenog boniteta, uzeli smo jednonstruku korelaciju s prsnim promjerom kao neovisnom varijablom. Inače, mišljenja sam da bi kod izjednačenja, ako se uzmu stabla raznih boniteta, trebalo primijeniti multiplu korelaciju, a kao neovisne varijable trebalo bi uzeti pored prsnog promjera visinu debla i eventualno punodrvnost debla. Da bi se dobio uvid u utrošak vremena trup ljenja, potrebno je osvrnuti se na podatke u tabeli 5. Prema debljini debala na mjestu vršnog prereza, vidi se da istrupljeni dio, obzirom na promjere, odgovara uvjetima za tehničke Sortimente. Vršni dio debla, zapravo prostorno drvo, nije prepiljivan, tako da se može govoriti o trupljenju u Sortimente tehničkog drva (pilanske trupce s nešto rudničkog drva). U gornjoj tabeli prikazan je i broj trupljenja (rezova) za stabla pojedinih debljinskih razreda i vidi se da se taj broj s debljinom (u stvari i s visinom debala) povećava. Trupci se izrađivani po dužini na cijele metre, uglavnom na 4 i 5 metara. Kod analize podataka pokazalo se da je za izjednačenje podataka o utrošku vremena potrebno primijeniti jednadžbu regresijske krivulje multiple korelacije, koja je prikazana u tabeli 3. Kao neovisne varijable uzete su: x-> = prsni promjer stabla; xg = broj prepiljivanja po deblu. Indeks korelacije od 0,852 pokazuje usku vezu. Utrošak vremena za okretanj e (trupaca i rudničkog drva) pokazao je neznatnu ovisnost o prsnom promjeru stabala. Stoga smo kao utrošak vremena po stablu uzeli aritmetičku sredinu utroška vremena svih stabala, Mx = 2,71 ± 0,41 minuta, a računsko izjednačenje (si. 3) nije se moglo uzeti u obzir. Slaganj e gran a radnici su obavili kod 80% stabala. Utrošak vremena izjednačen je pomoću regresione jednadžbe pravca, a kao neovisna varijabla uzet je prsni promjer stabla. Koeficijent korelacije od 0,587 pokazuje da rezultat izjednačenja zadovoljava. Rezultati izjednačenja su u tabeli 4 i na slici 3. Utrošak vremena prijelaza od stabla do stabla izračunat je iz ukupnog vremena prijelaza i broja oborenih i izrađenih stabala kao prosječna vrijednost i iznosi 0,88 minuta za stablo. Rezultati studija vremena služe pored ostalog i kao baza za određivanje učinka. Prema Gläsern (16), kod sječe i izrade vremenska norma se odredi po jedinici proizvoda, najčešće po m3 ili prm drvne mase s korom ili bez kore, pomoću stablovnog i sortimentnog vremena, kome se kao osnovi doda dodatak na račun općih vremena. Hilf (22) određuje utrošak vremena po sta 496 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 23 <-- 23 --> PDF |
~— aaCuioad exqs P tflofTP ž?ouapxa^ aj ^i fUgaA *upo (nuxpx n? & u 8S SSOUpO Xp9vli?BZ Cj n T^soupap XJ.A i mo SL po j*PxQ 9P pOJl A9Z E ti. e -nzf ´eiqsp stop xp 3ousC Xfdajd iaou*cpxnPo as adcx^l 0^ 8IQ d P »tsfTP aoueOXn^ ouiCxna + c--«* r-t CO fir\ ffl r-o O C"H OJ pf> tr* »* * 0", 00 VO rH c<~\ cn vo +J LC\ i. \o |C\ cc VX) g OJ OJ u 13 (U CV IT\ t-i K> O ti ti ITS cg p. U> IT\ to, t~* VJJ 01 «* rH CM OJ ti ti H p. H O CTv o \o ^« ^« iTs w «J* O fS OJ to, -^r t: OJ iH OJ o + + i-( X) t-r-«* O t-o 0) s\ ^ tf\ c\ o r-i rH ^r P OJ rH H CO ti 1 ti H tt 0) t> 0 "T3 1) H CJ a 0 H 51 ti 01 ti P, 1 ti Ai O 3 P 4-* C3 C0 03 *-* CD f-3 O <0 0) o ti ´Ht r-4 ^ rg ti ti, H J3 3 Ö 3 M ´O ffl 0» rH o CS rH Ö J3 CO U O ti b0 P -P ft ti ti O -H O rH Q) CO -P r-3 /3 M ti ^ <0 rH CG CC H 0) OJ OJ 0) v S N p 4-> ti ´O <1> "~3 O ti OJ a> -o X0 ^t H A O "O ti -H > o*-; >s ti ti o p. r-t T3 1 N (0 03 bO O rH ti eo +* W +J cu -^ AJ J3 to CS a. O 03 CP -a co C/i cu 1-3 P ti ti L> C ti ti H ´O ti H 0) Cl ti T-3 OJ + 13 "-J H «J w a) -o «1 «0 2 H H -H H ti B ti ti H > O U H-> L> «3 >J o H -H C C ,r3 3 ti a>ti 1"3 -r-j H ´C ti o O ti -O P, rH rH ^> W o 4-> CO o ti 3 fK P. S (U cfl > e -a T3 3 OJ J3 ti -H a» cd o r-i ti (1) ti -H ^ *o c ti .O co cd P, r* H ^d ^ i-l >H rH t-CC ti ti #] "~3 K> H «-t > ti, >o f~i +» rH -T-* X3 P, O iH O 02 3 0) O f & P ti 0) Q) rH 3 TJ ti - rH O .0 ´Ü ti JQ a »— O p to J3 H CD ti. O ti. o .P eO +J OJ co a> «5 ti H O ti ti 60 « ti ti ti ti. ti >o OJ KJ -> XL) cy ""3 -H ^» ti «H *T3 O HD »"3 (0 rs rt *o 09 *» ti CO r-i co H Cfl C H o a .c O ,Q ta) o ^ u ti ti ti ti Q> ti ti< Tj ti* M +J ti, ´O ti ti, T3 til H C T"3 TI o rH OJ K> * in 35 .o |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Počevši od donjeg dijela, deblo je guljeno do određenog promjera, koji je kod svih stabala bio veći od 7 cm bez kore. Granica guljenja kore poklapa se s granicom trupljenja na deblu. Gornji dio debla, koji po kvaliteti nije odgovarao kao tehničko drvo, nije guljen. Stoga je donja granica guljenja i trupljenja viša nego što je ona kod kresanja grana (tabela 5). Guljeni dio debla tretiran je kao cjelina; nije promatran po debljinskim sekcijama. U tabeli 5 prikazano je po debljinskim razredima stabala: dužina deblovine (debljina iznad 7 cm); dužina oguljenog i trupijenog te neoguljenog i neprepiljenog dijela debla, kao i promjer na tanjem kraju oguljenog, odnosno trupljenog dijela debla. Vrijednosti u tabeli 5 predstavljaju prosjeke za stabla pojedinih debljinskih razreda. Kod izjednačenja utroška vremena guljenja kore po stablu primijenjena je regresiona jednadžba parabole drugog stupnja. Indeks korelacije od 0,833 pokazuje da između utroška vremena i prsnog promjera postoji uska veza. Samset (45) je kod izjednačenja utroška vremena guljenja kore kao neovisnu varijablu uzeo i relativnu visinu stabla. Budući da se u našem slučaju radilo o stablima istog boniteta, dovoljno je bilo uzeti samo prsni promjer stabla. Utrošak vremena guljenja kore po stablu prikazan je u tabeli 4 i na slici 4. min. So \o 3o SO o ... 45 SS 3S 45 «5 7S e zS ts pr. pr»0«r SI. 3 Čisti utrošak vremena po stablu za SI. 4 Cisti utrošak vremena po stablu za radne zahvate, odn. grupe zahvata: 1. oba- radne zahvate, odn. grupe zahvata: A. ranje stabala; 2. otpiljivanje čuperka; 3. guljenje kore; B. kresanje grana, prikrajanje; 4. popravak kresanja grana motornom pilom; 5. okretanje trupaca; 6. irupljenje; 7. slaganje grana. Rad na prikrajanj u (krojenje, ajnlegovanje) sastojao se u mjerenju dužina, eventualno debljina, ocjeni kvaliteta pojedinih trupaca, odnosno dijela debla. Utrošak vremena po stablu izjednačen je pomoću regresione jednadžbe parabole trećeg stupnja, a kao neovisna varijabla uzet 494 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 21 <-- 21 --> PDF |
UTROŠAK VREMENA POJEDINIH ZAHVATA, ODN. GRUPA ZAHVATA I EFEKTIVNOG VREMENA TE NORMA VREMENA PO STABLU; DNEVNI UČINAK (NORMA IZRADE) IZRAŽEN BROJEM STABALA; m´ DRVNE MASE KRUPNOG DRVA B. K., TEHNIČKOG TE PROSTORNOG DRVA, KOD SJEČE I IZRADE JELOVINE, PO DEBLJINSKIM RAZREDIMA STASALA (IZJEDNAČENI PODACI) Tabela br. 4 Debl,jinsV:i razredi stabala pr. pr. em «ednl EađnJ. zahvat, ađn. grupa zahvata 35 45 55 65 75 »´ UtraSak vremena rain/stablu 1 z 3 4 Prijelaz «d stabla do stabla Obaranja stobsla Otpiljivanje čuperka (brade) Kreaanje grana 0,88 3,46 0,43 14,45 0,88 5,56 0,52 19,75 0,88 6,98 0,65 26,52 0,88 7,82 0,83 35,00 0,88 8,06 1,03 43,84 hitili 5 Papravak kresanja,roatsrnem pilem 1,79 2,91 3,99 5,08 5,74 6 7 Guljenje kare Prikrajanje 13,57 1,64 32,16 2,34 44,12 3,06 50,26 3,61 50,74 3,77 Ul i 8 9 Trupljenje Okretanje 1,93 2,71 2,91 2,71 4,52 2,71 5,79 2,71 7,40 2,71 lif t Ukupna efektivna vrijeme pa stablu 40,86 69,74 93,43 111,98 124,17 52,29 Narma vremena pa stablu 53,32 91,01 121,93 146,13 162,04 68,24 M C Stabala na dan Stabala m o 8,44 4,94 3,69 3,08 2,78 6,59 s s-Krupna drva b. ]c. 8,10 7,66 a /dan 10,00 11,70 16,84 6,32 i i Tehnička drva 8,02 7,56 9,89 11,61 16,68 6,26 V Praetarna drva 0,08 0,10 0,11 0,09 0,16 0,06 10 c c 0,68 1,90 min/stablu 3,12 4,34 5,56 J Utrošci vremena kresanja grana po stablu prikazani su u tabeli 4 i na slici 4. Kresanje grana je obavljeno na cijeloj dužini debla, do granice deblovine, tj. do 7 om debljine. Radnici su kresanje izvršili, kao što je rečeno, tako da je motorista nakon kresanja grana motornom pilom glatko okresao zaostale donje dijelove grana. Prilikom izjednačenja, utrošak vremena za popravak kresanja motornom pilom mogli smo pripojiti zahvatu kresanja grana, obzirom da sve skupa čini rad na kresanju. Radi detaljnijeg prikaza, izjednačenje smo za ovu radnju izvršili posebno pomoću regresione jednadžbe pravca. Utrošak vremena po stablu prikazan je u tabeli 4 i na si. 3. Guljenj e kor e obavlja se sjekirama i drvenim guljačima, kojima se za vrijeme mezgre postižu zadovoljavajući rezultati. Donji dio debla oguljen je prije obaranja stabla, sjekirom. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 11 <-- 11 --> PDF |
PRIMJENA METODE TRENUTAČNIH OPAŽANJA (MTO) ZA STUDIJ VREMENA KOD OBARANJA I IZRADE JELOVIH STABALA* Prof. dr STEVAN BOJANIN, Zagreb I. UVOD I PROBLEMATIKA Proučavanje rada i vremena, radi određivanja učinka kod radova u šumarstvu, pojavilo se kao prijeka potreba prvenstveno na području eksploatacije šuma i to kod radova obaranja izrade, kako bi se uz razne uvjete rada mogla radnicima osigurati ista zarada. Odavno se došlo do zaključka da nije probitačno radnike na sječi i izradi plaćati po vremenu i stoga je uvedeno plaćanje po učinku. Pored čistog plaćanja po učinku može se dodati još i određena premija, Rehschuh (43). Učinak se obično određuje tako da se ustanovi utrošak vremena po jedinici proizvoda. Ovaj način je uobičajen kod studija vremena u industriji, Barnes (7), a u najvećem broju slučajeva i u eksploataciji šuma, kako navodi Hilf (23), a zatim i brojni drugi autori. Kao baza za raščlanjivanje radnog vremena sječe i izrade, radi studija vremena, u Njemačkoj služi shema podjele vremena prema REFA, Anonymus (3). U Skandinaviji, podjela vremena je slična, ali se u nekim varijantama razlikuje od prethodne sheme, Aro i dr. (6). U Njemačkoj se kod sječe i izrade ukupno vrijeme rada po jedinici proizvoda (norma vremena) sastoji, uzimajući u obzir naprijed navedenu podjelu prema »REFA«, iz stablovnog i sortimentnog vremena te dodatka na račun općih vremena, Gläser (16). Ovdje se tretira vrijeme raad radnika. Shema je, naime, načinjena dok su kod sječe i izrade u upotrebi bile ručne pile. Čisto vrijeme rada ´vslužK kao osnova kojoj se u obliku postotka dodaje dodatak tzv. »općih vremena« (raznih povremenih radova, prekida i odmora). Obzirom da neki povremeni radovi, prekidi, kao i odmor, u određenim granicama ovise o vremenu rada motorne pile, to se kod novijih istraživanja rada vrijeme rada radnika određuje posebno od vremena rada motorne pile, Schneider (47). Učinak se uzima kao normalan ili prosječan učinak. Poznato je, naime, da utrošak vremena radnika za izvršenje nekog rada koleba, ne samo alko određeni rad obavljaju razni radnici, nego ako taj rad obavlja i isti radnik. U industriji se individualni učinci, odnosno utrošci * Terenska istraživanja za ovu radnju financirao je NŠPO Šumar, fakulteta Zalesina. Upravitelju i kolektivu objekta najljepše zahvaljujem. |