DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 109 <-- 109 --> PDF |
tako u tančine -poznavali probleme svoje struke. Njegova ambicija, energija i ljubav prema radu nisu poznavale ni granica ni zapreka. Svakom zadatku pristupao je naučno i s vrlo velikom marljivošću. Kao stručnjak pokazao se uvijek na svom mjestu bez obzira i na najteže zadatke, koje je staloženim rasuđivanjem i neobičnom bistrinom uma rješavao redovito i s uspjehom. Uvijek je nalazio vremena, da piše o stručno važnim pitanjima šumarske privrede. Bogato snabdjeven vlastitom knjižnicom, pratio je redovito i stalno šumarsku literaturu s raznih jezičnih područja, a uz to je bio dobro verziran u dnevnim stručnim pitanjima. Odličan stilista i dobar poznavalac jezika, uvijek je pisao jasno, koncizno i s puno razumijevanja. Svuda gdje je službovao, ostavio je vidne tragove svoga rada. Njegov će se rad teško dostići, a još teže nadoknaditi. Kao što je bio vrstan radnik, bio je nježan sin i brat, vanredan i iskren drug i prijatelj, prema svakome ljubazan i do krajnosti pažljiv. Malo je ljudi, koji bi po ispravnosti svog značaja i prirođenoj prijatnosti tako lako sticali prijatelje, štovatelje i naklonike. Do´krajnosti iskroman i pošten, nikada nije koristio svoje prijateljske veze, već je uvijek sam rješavao svoje probleme, nepovijene kičme, široka srca i vedra duha. Daleko je bio od toga da ikome učini, pa i nesvjesno i najmanju nepravdu, ne samo djelom nego i rječima. O njemu kao čovjeku i radniku govore sa dubokim poštovanjem, ne samo njegovi prijatelji, nego i oni koji se nisu slagali s njegovim gledanjem na struku i život. Koliko je bio obljubljen i poštovan, vidjelo se i na njegovom ispraćaju. Veliki broj drugova, kolega i prijatelja ispratilo ga je na posljednjem putu. Duboko sam uvjeren, da su svi oni koji su ga poznavali s najvećim bolom požalili njegovu preranu smrt, tim bolniju što ga je zadesila tako iznenada. »Uporedo smo rasli, ko grane duba dvije i snivali smo skupa o rodu zlatne sne« (A. Šenoa). Bio mi je stariji brat, uvijek svijetao primjer čovjeka i radnika, zaljubljenog u život. »U njegovom izmučenom srcu koliko je vatre buktalo Samo tren prašine ostaje od sveg žara i pepeo od onog što je za vječnosti plakalo« (V. Zavada). Ostao sam nijem nad njegovim odrom. »Nisam plako. Nisam. Zapanjen sam stao U dvorani kobnoj, punoj smrti krasne — A ti mi reče. Miruj. U smrti se sniva«. (A. G. Matoš). Objavio je preko 30 stručnih i znanstvenih publikacija. Najvažnije su: 1. Balans iskorišćenja sirovine u proizvodnji šperploča, Drvna industrija, 1970; 2. Osvrt na ovogodišnji međunarodni Salon namještaja u Parizu, Drvna industrija, 1971; 3. Inovacije u drvnoj industriji (glava 2 šperploče, glava 3 Furniri), Drvna industrija, 1971; 4. Otpresci — nova vrsta proizvodnje i primjene vlaknatica, Drvna industrija, 1971; 5. Savjetovanje o problemima prerade i upotrebnim mogućnostima drva egzota, Drvna industrija, 1971; |