DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 104 <-- 104 --> PDF |
poplavljen prostor dužine od 140 km i širine 20 km. Kako zaustaviti i ukrotiti ovu rijeku, Vrhunski vodoprivredni stručnjaci Jugoslavije i eksperti UN sastavili su studiju »Regulacija i uređenje Save«, koja obuhvaća preko 20 elaborata-knjiga. Predviđeno je sve što bi trebalo uraditi do 1985 g., a što do 2.000 g. Sva strategija i glavne smjernice! A što bi nam realizacija svih elaborata pružila? Zaštitila bi od poplava 690.000 ha obradivog zemljišta, mogućila natapanje 130.000 ha zemljišta, osigurala potrebne količine vode za stanovništvo i industriju. Plovni put Sisak—Boegrad bi se poboljšao, a kanal Samac—Vukovar skratio bi plovni put Sava—Gor. Dunav za 415 km. Uz sve to sagradilo bi se 10 novih HE i povećala proizvodnja električne energije za 1,7 mil. KW godišnje. Ovim bi Sava postala krotka i korisna, podčinjena volji čovjeka i njegovim željama, proizvođač električne energije, natapač polja, prvoklasna — jeftina saobraćajnica i si. Pokretačka snaga Save bila bi sakupljena u 33 akumulacijska bazena, upravo ona količina od 10 milijardi m3 vode, koja nanosi najviše štete. UNA — DOBILA ZAŠTITNIKA Poput Plitvičkih jezera i Una je prirodni fenomen, čija sudbina ovisi o očuvanju njezine biodinamike. Međutim, poput mnogih naših lijepih i prelijepih vodotoka, Unu počinju trovati ljudski postupci i »napredna« tehnika već od samog izvora. U toku ove godine i Una i Unac doživjeli su 17 puta tzv. »crne stresove« od ind. objekata izgrađenih u Srbu, tvornice celuloze i papira u Drvaru i dr. Ova tvornica, kad radi svojim punim kapacitetom, dnevno unese u Unac oko 40.000 mms otpadnih voda. Bihać, uz otpadne vode, »poklanja« svojoj bivšoj ljepotici mjesečno preko 10.000 kg deterdženata, Bos. Krupa također sudjeluje u´ ovome, kao i prijedorska tovrnica celuloze i papira. U gornjem toku Une uništena je polovina ribljeg fonda. Tko uopće može procjeniti i nadoknaditi nenadoknadivu štetu, koju nanosi tehnika i industrijalizacija XX stoljeća? Zar novčana otštetna i razna obeštećenja, koja traže sportska ribolovna društva u iznosu od 900.000 ND mogu popraviti unakaženo lice ljepotice Une, Kupe, Bosne i dr. rječica i rijeka? Međurepublička zajednica za zaštitu čovjekove okoline od 11 općina, bosanskih i hrvatskih, počela je djelovati sredinom ove godine! Očekuje se teška borba! ZAGAĐENE VODE Prekomjerno zagađenje voda Vojvodine zaprijetilo je — u posljednje vrijeme — totalnim uništenjem života u rijekama i kanalima oduzimajući im kisik, aktivnu populaciju zoogenih i fitogenih faktora, bakteriološki svijet i hidroplankton. Štetne materije, čvrste i tečne, organskog i neorganskog porijekla sve više zagađuju hidrosferu Vojvodine. Tu ima raznih otrova: arsena, bakra, sumpora, amonijačne kiseline, cinka, fluora, olova, nafte, žive, DDT i si. Posljedice su već vidljive! Pridolaženjem ove zagađene, riječne i kanalske vode daljnjim prodiranjem dolaze i do podzemnih voda i zagađuju ih. Jedna litra nečiste vode zagadi 50—1001 čiste vode. Često puta ova zagađenja voda, prodre i do dubine od preko 10 m. Kolike će samo trebati investicija i uređaja za pročišćivanje — donedavno — pitkih voda Vojvodine? U ZAKONU — I VODA ZA PIĆE! Ovih je dana Sabor Hrvatske raspravljao o prijedlogu zakona o vodama. Ovaj puta će se u ovaj zakon unijeti — po prvi put — propisi i odredbe o vodi za piće i vodoopskrbi, kao i snažniji propisi o obrani od poplava. Do kraja 1980. g. sve otpadne vode moraju se pročišćivati, kako bi se spriječilo zagađivanje rijeka i vodoopskrbnih područja. Znači da se bliži vrijeme, kad će se obaveze o postavljanju tvorničkih filtera strogo poštivati. Inače, ceh će i nadalje plaćati fauna, flora i stanovništvo. KOROVSKA FLORA Iz tiska je izišao Priručnik za poznavanje i suzbijanje korovske flore u našim hidromelioracionim sistemima. Izdalo ga je Poslovno udruženje vodoprivrednih organizacija SRH, Zagreb — Frankopanska 18. Knjigu su napisali dr. J. Kišpatić dr. J. Kovačević i ing. V. Seiwerth. U borbi protiv zakorovljenosti kanalske mreže i manjih vodotoka ovaj će priručnik veoma dobro doći vodoprivrecinicima na terenu, kao i ostalim stručnjacima, jer nepodnošljiva bujnost korova guši profilsko grlo kanalske mreže, usporava protjecanje vode i si. Uklanjanje korova vršilo se putem ručne košnje, upotrebom strojeva i herbicida. Upotreba herbioiđa zahtjeva svakako nužni oprez zbog postojeće biocenoze — riba, rakova, vodenih ptica, divljači i drugih životinja. U priručniku je objavljen pregledni atlas slika i crteža |