DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 103 <-- 103 --> PDF |
gađivača. Razumljivo je »raspoloženje« i zabrinutost naših eminentnih biologa, prirodnjaka, ribolovaca i dr. nad svim ovim neprilikama. I dok tako na jednoj strani vlada opravdana zabrinutost, istovremeno, na drugoj strani naša »turistička« industrija mirno ispušta otpadne vode iz svojih ogromnih praonica rublja u more, u neposrednoj blizini obale!!! Nova — još nedovoljno ispitana — opasnost jest metal: olovo, koji je uglavljen kao opasan po zdravlje. Znatne količine olova nalaze se u zraku i nastale su prilikom sagorjevanja benzina, kojemu je tetra-etil-olovo dodano kao antidetonator. Olovo nije toksično za biljke, ali za ljudsko zdravlje predstavlja opasnost. Uz benzin, izvori su opasnosti još: protok pitke vode kroz olovne cijevi (u starim kućama), destilacija alkoholnih pića, zemljane boje, žbuka i tamo gdje god se ispomaže primjesom olovnih pigmenata. Posljedice: trajno oštećenje mozga, anemija, oštećenje bubrega, poremećaj probavnog sistema i si. * Sve ove zanimljivosti iz područja zaštite čovjekove okoline crpili smo iz biltena »EKO-INDOK«, koji izdaje Referalni centar sveučilišta u Zagrebu, Trg maršala Tita br. 3. PREKRASNA, SKORO PREKASNA, PREPORUKA! Nedavno smo u zagrebačkom Vjesniku pročitali ovo: Srcima naših bankara kao da je prirasla »šrafciger« industrija umjesto, da se naši financijski potencijali usmjere u oplemenjivanje i eksploataciju našega tla, šuma i voda, našega mora, koje može dati i više i bolje nego što daje. Treba uporno stvarati predodžbe o našoj prelijepoj domovini, o oazama djevičanskih pejsaža — u srcu zagađene i preindustrijalizirane Evrope — o zemlji, koja ima prekrasna jezera i šume, najljepše more, dobru hranu i pića, zemlju neusporedivih prirodnih rekreacionih terena ... REPORTER »KARAVANA« U ŠUMARSKOM DOMU Milan Kovačević, poznati reporter TVputopisnih emisija »Karavan« i »S kamerom kroz svijet« posjetio je nedavno »Šumarski dom«. U društvenim prostorijama Saveza zadržao se preko 2 sata. Uz ostalo interesirao se za »šumarske« prirodne rijetkosti i znamenitosti, kao i povijesne crtice iz prošlosti šumarstva. Prije rata živio je dugi niz godina u Zagrebu, studirao građevinarstvo na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, bavio se atletikom i sportskim novinarstvom. Upisao se u knjigu »Zapisi o »šumarskim četvrtcima« i iz ruoio srdačne pozdrave šumarima-umirovljenicima, jer se i sam — naskoro — priprema za mirovinu! DOKLE CE NAS PLAVITI RIJEKE? Vadimo pojedine pasuse iz IT-novina i izjave stručnjaka-inženjera povodom jesenjih katastrofalnih poplava! Rajica Đekić: Savu smo sabili u uske okvire i prirodno je da je morala izbiti ispod nasipa, a ne samo da ga ponegdje probije. Za mene je biološki faktor odlučujući u izvršenju stabilizacije vodotoka. Jer, ako budemo samo izgrađivali nasipe, a ne riješavali sliv rijeke kompleksno, nećemo riješiti problem . . Velizar Milosevic: Kako danas stojimo sa šumskokulturnim radovima i s intenzitetom sječe, U Jugoslaviji je pošumljeno — prema nekim procjenama — 500.000 ha. Poljska, koja ima približno iste površine, poslije rata, pošumila je 3,000.000 ha, Bugarska 2,200.000 ha, Italija preko 2,000.000 ha, Španjolska isto toliko i Francuska slično. Za sve te radove subvenciju daje država. Mi smo to prepustili šumarstvu . . . Milorad Miloradov: U našoj zemlji ima oko 80.000 km2 površina pod šumom. Kad dođe do ekstremnih padavina šuma ne može da osigura retardaciju. Najveći akumulacioni prostori u gornjoj Savi dosad su već uništeni izgradnjom puteva, komunikacija i naselja tako, da se praktično na gornjem toku Save ne mogu graditi akumulacije, pa se grade u dolinama ispod Zagreba i Siska, gdje ima oko 800,000.000 ma akumulacionog prostora. Radovan Čolović: Niti jedan stručnjak ne bi smio da povuče crtu na planu bez diskusije s agronomima i šumarima i svim drugim stručnjacima, koji se bave problemom vodoprivrede! TUŽNA PRIČA — POPLAVE Slavonija, žitnica Hrvatske, platila je 1964 g. Savi danak od 105 milijardi S. Din, a grad Zagreb 1966 g. s 164 milijarde S. Din. Ove jeseni su Sava i njezine pritoke prekrile površinu od 280.000 ha, gdje je dubina vode iznosila od 10 cm do 7 m. Poplavljeno je oko 10.000 stambenih i gospodarskih zgrada, evakuirano više stotina obitelji, 6.000 grla stoke i si. Bio je 575 |