DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 102 <-- 102 --> PDF |
ATOMSKO GORIVO JUGOSLAVIJE Zbog zanimljivosti vadimo iz studije ing. J. Dulara i M. Kunavera »Energija u svijetu i u nas«: »Rezerve urana kod nas, prema procjenama dosadašnjih istraživanja, odgovaraju po energetskoj vrijednosti u´kupnim poznatim rezervama ugljena u Jugoslaviji. To iznosi 3 milijarde tona, dok nešto više od 3,4 milijardi tona otpada na fosilna goriva. Prema tome iskorištavanje domaćeg urana ovo energetsko bogatstvo gorivima je udvostručno. Na ugljen otpada 87´V», na naftu 9%, a prirodni plin 4"/». S uranom stvar stoji ovako: domaće rezerve, s 0,1% sadržaja urana u rudi, iznose 5.2000 tona od čega na ležišta u Žiro vskom vrhu (Slovenija) otpada 5.000 tona, dok još 2.300 tona atomskog goriva imamo u ostalim rudama s 0,01—0,l°/o urana. Osim ovoga ima još 12.500 tona dodatnih zaliha urana, koje još nisu´ istražene niti kategorizirane. Predviđa se u 1978 g. otvorenje prvog rudnika uranovog oksida s godišnjom proizvodnjom od 300 t., što je dovoljno za normalan rad 2—3 N. E. veličine i tipa one u Krškom. Tu nisu računate one količine »otpadaka« kod kojih se može putem tzv. oplodnih reaktora, povećati energetska vrijednost rudače skoro i do 100 puta! NE — KRŠKO Stota po redu, za koju američka firma »Westinghaus« izgrađuje opremu jest NE — Krško. Elektrana će imati snagu od 632 megavata (MW) i godišnje će proizvoditi 3,5—4,5 milijardi KW-sati struje. Proraditi će 1979 g. Osim onoga, u Žirovskom vrhu kod Škofje Loke, rudnika urana izgraditi će se i tvornica uranovog oksida. Uz ostalo podignuti će se i 2 plinske centrale: u Trbovlju (SRS) od 62 MW i Jeretovcu (SRH) od 95 MW. U centru reaktora nalazi se 49 t urana izvađenog u Zirovskom vrhu, koji će biti oplemenjen u USA. Godišnja potrošnja goriva inzosi 16,3 t što predstavlja 7.000 sati rada. Uslijed tvorničkih grešaka i nedostataka na crpkama agregata na NE poduzete su potrebne mjere opreza. Praktičnu dozvolu za opremu daju´ američke atomske agencije, dok će naše institucije za atomsku energiju vršiti kontrolu pojedinih dijelova NE! EKO — ZANIMLJIVOSTI U apelu beograđana, koji je potpisalo preko tisuću istaknutih građana glavnog grada, uz ostalo, stoji: Za sat pješačenja ulicama, kakovih je ne samo u Beogradu, nego i u 40-ak jugoslovenskih gradova, ü krvnim zrncima pojaviti će se 1/5 CO više nego što je normalno. Kod »Londona« ova je zatrovanost 32 puta veća od dozvoljene. * Beograd danas ima oko 2.290 ha javnih zelenih površina, od toga na užem području u vidu parkova, skverova i sličnih »oaza« 485 ha! * SR Njemačka priprema novi zak. o deterdžentima. U roku od 2 godine proizvodnja mora preći s teško razgradivih tenzida tzv. tvrdog »hard«, na lako razgradive, »mekog« (soft) tipa deterdžente. Kao krajnji cilj postavlja se slijedeće: 1. ukloniti organske tvari prisutne u deterdžentima, 2. postepeno smanjivati i posve zabraniti upotrebu fosfata, 3. obavezati proizvođače da deklariraju na ambalaži sve sastojke, kao i doze određene prema tvrdoći vode i 4. obavezati lokalnu vodoopskrbu da objavljuje podatke o tvrdoći vode! Zašto ovo donosimo? Deterdženti su veoma toksični i opasni za sve vodotoke i rijeke, jer je zagađuju i truju riječnu faunu! Toksičnost deterdženata vezana je za faktore temperature, pH, sadržaj kisika i tvrdoću vode! Smanjivanjem kisika i povećavanjem temperature raste toksičnost. Već male koncentracije deterdženata smanjuju sposobnost kretanja riba i rakova, te također i stvaranje vlakana kojima školjke prijanjaju uz podlogu, a to sve ima fatalne posljedice. Aktivna svojstva deterdženata djeluju na izmjenu plinova, te tako ometaju respiratorne funkcije životinja. Tako se uguše ribe, iako je voda zasićena kisikom, jer je došlo do adsorpcije deterdženata na njihovim škrgama. Dokazano je da 20—SOVo fosfora potječe od deterdženata — za domaćice tako praktičnih pomagala — iako se u prirodnim vodenim tokovima — uslijed trošenja stijena — pojavljuju i fosfati prirodnog porijekla. * Kod nas ne postoji zakonsko reguliranje upotrebe deterdženata. Dapače, uslijed — vjerojatnog — pripremanja sličnog zakona kod nas kao u SR Njemačkoj, trgovačka mreža uspjela je posljednjih dana u ovoj godini stvoriti nezamislivu potrošačku groznicu, te rasprodati ogromne količine ovoga — za riječnu faunu i gradsku kanalizaciju — poluotrova i za 574 |