DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 101 <-- 101 --> PDF |
mi o združevanju v gozdno gospodarsko organizacijo. Tu se kaže: sve šumsko privredne organizacije moraju svoje opće akte i organizaciju prilagoditi novom zak. o šumama. Oblikovali u svom sastavu OOUR-e i pogone za kooperaciju, te zaključiti samoupravne sporazume o udruživanju. Glavne karakteristike ovih sporazuma su: udruživanje ima značaj trajnosti, Radna organizacija ima jedan skupni organ upravljanja, R. 0. i OüUR moraju imati organe samoupravne kontrole, moraju odrediti mjerila po kojima će organ upravljanja odrediti visinu doprinosa za biološka ulaganja i moraju se urediti prava vlasnika šdma. USTUPANJE DRŽ. KAPITALA Još 6. V. o. g. objavljen je — u NN br. 18/74 — Zak. o ustupanju sredstava, prava i obveza drž. kapitala organizacijama udruženog rada, zbog likvidacije drž. kapitala. U čl. 2 ovoga zakona, koji je donio Sabor SRH, stoji: da se pod sredstvima drž. kapitala razumijevaju neotplaćeni krediti, sredstva kredita, kamate, osnivački ulozi sredstva i kamati rezervnih fondova neka sredstva republike, izvjesni anuiteti i si. Detaljnija razrada svega ovoga vidljiva je iz čl. 2—31 spomenutog zakona. Važnije stavke zakona su: svi korisnici drž. kapitala obvezni su vratiti dobivene kredite zajedno s kamatima. Nadalje: Organizacije udr. rada formirati će Interesnu zajednicu (IZ) i izvršiti raspodjelu ustupljenih sredstava i prenesenih obveza. Nakon podmirenja obveza organizacije udruženog rada upotrijebiti će ustupljena sredstva za kreditiranje, ali tek nakon podmirenja svojih obveza i izjave, da će ustupljena sredstva koristiti za kreditiranje prihvaćenih razvojnih programa. OUR-i ostvaruju prava na ustupljena sredstva putem jedinstvenog računa kod SDK i poslovnih banaka. * Republička privredna komora SRH izradila je — na temelju naprijed navedenog zakona — prednacrt o samoupravnom sporazumu, raspodjeli ustupljenih sredstava i nacrt o osnivanju Interesne zajednice. Prema dokumentaciji republ. sekretarijata za financije SRH ovim zakonom ustupljena sredstva, za šumarstvo i lovstvo (grana 311 i 312), iznose 4,6 milijardi S. Din. Međutim nakon obračuna odbitaka stvorenih obveza ovaj iznos za razdiobu iznosi 3,3 milijarde S. Din. Prema predviđanjima i dinamici ulaženja ovih ustupljenih sredstava očekuje se da će šumarstvo i lovstvo moći koristiti: 1974—1977 g. iznos od oko 300 milijuna SD, 1978—1980 g. svotu od 500 miljuna, a iza 1980 g. ostatak od 2.500 milijuna SD. Formirana IZ i odbori, unutar ove zajednice, utvrditi će princip reinvestiran j a ovih ustupljenih sredstava u prihvaćene razvojne programe (biološke radove, plantaže, ceste i si.). OBJAVLJUJ ILI PROPADNU »OKO« novine za aktualnosti iz umjetnosti i kulture donose -u broju od 28. XI o. g. članak pod naslovom: »Kovači lažnog novca«. Iz ovog polemičkog članka, koji ima podnaslov »Može li, doista, broj radova biti mjerilo kvalitete znanstvenog rada« citiramo — zbog zanimljivosti — nekoliko pasusa: »Poplava znanstvenih časopisa i brzi rast broja objavljenih znanstvenih radova iz godine u godinu očiti su simptom inflacije informacija « pa zatim »Znanstvena se aktivnost pojedinaca procjenjuje, dakako, na osnovi njihovog doprinosa samoj znanosti, a taj se doprinos najlakše mjeri — brojem objavljenih radova.« i dalje: »Na broju publikacija gradi se osobni ugled i »težina« . . .« »Nije čudo što je nastala krilatica »publish or perish« (objavljuj ili propadni) . . .« »Zlatno doba znanosti sada je pri kraju. U većini zemalja u svijetu od znanosti se očekuje da bude »relevantna « da traži i daje rješenja za konkretne probleme, kao što su: dobivanje jeftine energije, sprečavanje zagađivanja okoline, kontrola nataliteta i si. Drugim riječima, znanost treba da se uključi u određeni program, da se usmjeri, kako se to kaže. Naša zemlja nije u tom pogledu nikakav izuzetak«. U podnaslovu »Nagon za publiciranjem«: Je li doista broj radova mjerilo kvalitete znanstvenog rada? Zar je broj stihova mjerilo pjesničkog nadahnuća, zar se utjecaj pisca na suvremenike može izmjeriti. U naslovu »Mjenjati aršin« jednoga poglavlja ovoga članka, pisac Milivoj Boranić, na kraju kaže: »Znanstveni se radnici ipak pitaju, nije li u ovom času kad se od njih očekuje angažman na rješavanju konkretnih problema privrede i društva, dakle rad koji može ali ne mora rezultirati saopćenjem u znanstvenom časopisu, nije li ü ovom času taj kriterij anahroničan, Ne bi li se doprinos pojedinca moglo mjeriti, u najmanju ruku, i brojem znanstveno istraživačkih ugovora s udruženim radom i brojem elaborata, ako se već nešto mora BROJATI, To je napisao Milivoj Boranić, kako smo to već naprijed naveli. A šta kažete, vi, čitatelji? 573 |