DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1974 str. 100 <-- 100 --> PDF |
ša je struka ostala bez dovoljno financ. sredstava za razvoj i ostale potrebe svojih vlastitih kadrova tj. s većim dijelom svojih sredstava financira obrazovanje ostalih struka. A to nije u skladu s Ustavnim odredbama i postavkama! SUŠENJE HRASTA LUŽNJAKA Pred oko 45 šumarskih stručnjaka održao je prof, dr. Ž. Kovačević veoma zanimljivo predavanje: Proučavanje problema sušenja hrasta lužnjaka sa stanovišta bioloških procesa u ekološkom sistemu i fauni tla. Predavač je kao osnovno istakao, da ukoliko dođe u tlu do znatnih promjena i poremećaja tada strada drvo, a do sušenja lužnjaka dolazi i bez napada gubara! Znači da se hrast lužnjak suša, jer su se poremetili i nestali potrebni uslovi za život drveta. Predavač je svoju tvrdnju potkrijepio podacima i brojnim diapozitivima i grafikonima, koje je uočio i prikupio prilikom istraživanja faune tla. U diskusiji je sudjelovao veliki broj slušalaca: prof. dr. M. Androić, ing. M. Strineka, ing. D. Kapec, ing. S. Vanjković, ing. Z. Pere, dr. B. Prpić, dr. Z. Vajda i dr. NIJE OOUR! U Ustavnom sudu BiH nedavno je vođena rasprava radi ocjene, da li »Šumarstvo « iz Srednjeg ispunjava uvjete za osnivanje OOUR-a. Ova radna organizacija u sklopu je OOUR »Zvijezde« iz Vareša. Ustavni sud BiH donio je odluku, da radna organizacija »Šumarstvo« n e ispu njava uvjete toč. 2 Amandmana XIX uz Ustav BiH. Uz obrazloženje odluke navode se i öl. 5 i 10 Zak. o šumama gdje je predviđeno da Izvr. vijeće — uz predhodno pribavljeno mišljenje općinskih skupština, na čijem se području šume nalaze i organizacije koje gospodare šumama — obrazuje šumskoprivredna područja, te da se šume u tim područjima daju u cjelini na iskorišćivanje jednoj privrednoj organizaciji. U konkretnom slučaju radi se o Gornjebosanskom šumskoprivrednom području, koje je od strane I. V. u cjelini dato na upravljanje i iskorišćivanje OOUR-u ŠIK »Zvijezda« u Varešu. NAPREDAK — ALI I OPASNOST! Uvođenjem motornih pila smanjen je dio živoga rada prilikom rušenja stabala. Ovaj posao spada u grupu teških radova. Tu dolazi do vanrednog opterećenja kardiovaskularnog sistema, zglobova i veznog tkiva, kao i povišenja pulsa te traj nog oštećenja srčanog mišića uslijed velikih naprezanja. Utrošak energije pri radu motornom pilom iznosi 9,5—10 Kcal u minuti tj. za 7-satno radno vrijeme ovaj utrošak iznosi oko 4.000 Kcal. Rudar utroši za isto vrijeme 10 Kcal/min., ljevač 9,3 a građev. radnik 7,4 Kcal. Zanimljivo je napomenuti da je i rad profesionalnih plesača svrstan u teški rad. Plesač utroši preko 8 Kcal, a plesačica 5 Kcal/min. Šumski sjekači trpe i nesnosnu buku, koju´ stvara pila, i ona dosiže 110 decibela, a to je za 20 dbl iznad dozvoljene granice. Ovaj se iznos još povećava ukoliko radnik ne koristi zaštitni šljem. Okolni zrak u zoni disanja radnika sadrži 12—120 miligrama CO2 na 1 m3 zraka. Vibracija pile prenosi se na ruke pilara. Dolazi do stezanja krvnih sudova, a kasnije i do odumiranja dijelova prstiju i dlanova (Raymandov sindrom). Pogođeni su i zglobovi ramena, lakata i šaka. Ova se oštećenja — za sada — ne mogu odmah i na vrijeme ustanoviti rentgenskim pregledom, pa je tragedija još veća! Dosta je dugo vremena prošlo, dok se je sve ovo uočilo i ustanovilo. U međuvremenu teško je obolio znatan broj radnika-sjekača. Za sve ovo dio krivnje otpada i na pretjerivanje u radu i u borbi za što veći učinak! NAPOKON BENEFICIRANI STAŽ! NN-Hrvatske u br. 43/74 objavile su Odluku skupštine zajednice mirovinskog i invalidskog osiguranja o dopuni Odluke o utvrđivanju radnih mjesta na kojima se staž osigurava s povećanim trajanjem. U čl. 2 prvobitne odluke (NN — 34/74) nakon teksta pod XXXI dodaje novi tekst: »XXXII u šumarstvu«, koji glasi: Radna mjesta radnika koji najmanje 80°/o od ukupnog efektivnog radnog vremena u tijeku godine provedu neposredno na radu šumskog radnika-sjekača. Svakih 12 mj. provedenih na tim mjestima računa se u staž osiguranja kao 15 mjeseci. Prema tome napokon je — nakon uporne borbe — dokumentarno utvrđeno i priznato da je i prirode posla, nakon određenih godina, ne mogu s uspjehom obavljati svoju daljnju profesionalnu djelatnost! ZAKON O ŠUMAMA SLOVENIJE Nakon što je SR Slovenija u svojem Uradnom listu br. 16/74 donijela Zak. o šumama javio se u Gospodar, vestniku št. 67 od 3. IX. o. g. dr. E. Čeferin sa svojim člankom: Samoupravni sporazu |