DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 99 <-- 99 --> PDF |
stovoj dragi (Mrkopalj), u Macelju-Lepoj bukvi (Krapina), šumi Žutica (Kutina), Opeki (Lonjsko polje), Repašu, Kutjevu, Spaovi i Voziličima (Labin). Poljoprivredni kombinati prate već duže vremena ova kretanja insekata, pa će se ovaikova služba zavesti kao stalna i u šumarstvu SRH. TITOV FOND Predlažemo radnim organizacijama šumarstva i drv. industrije SRH: ŠG, Šumarijama, DIP-ovima i dr. da se učlane u Titov fond za stipendiranje mladih radnika i radničke djece sa malenim primanjima. U ovaj fond je učlanjeno preko 2.300 radnih organizacija na području SRH. Stanje žiro-računa iznosi 55 milijuna dinara. Prema utvrđenom Mjuču na svaku će općinu godišnje otpasti 6—10 stipendija. Broj žiro-računa TF je: 60806- 652-1520 kod SDK — Beograd. A-CENTRALE I OSTAVKA Tjedni časopis za RTV Studio donosi članak pod naslovom: Atomi i ribiči gdje navodi neka evropska iskustva prilikom izgradnje nuklearnih elektrana i kaže: »zagađivanja što ih uzrokuju A-elektrane, u usporedbi s onim zagađivanjem što dolazi iz industrijskih pogona i (komunalnih objekata, upravo su beznačajna« i dalje: ». . . rashladne vode reaktora A-elefctrana čak obogaćuju (kisikom matičnu rijeku! «, pa dalje: »Ne rnoramo se, dakle, bojati ni za našu Savu.« Tako to navodi Studio. Međutim zagrebački Večernji list prenosi vijest AP-agencije iz Washingtona od 28. IX. o. g. i donosi: »Oko 1/3 od ukupno 52 nuklearna reaktora u SAD morati će obustaviti rad kako bi se utvrdilo da li su njihovi sistemi hlađenja potpuno ispravni. To je saopćila američka komisija za atomsku energiju.« Istodobno je u ovom članku objavljena vijest o ostavci jednog stručnjaka za pitanja sigurnosti ireaktora u službi te (komisije Carla J. Hocevara.« (vjerojatno porijeklom Slovenac). Ovaj je inženjer izjavio da podnosi ostavku jer smatra da javnost nije u dovoljnoj mjeri upoznata sa »potencijalnom opasnošću« atomskih električnih centrala. On doslovno kaže: »usprkos umirujućih uvjeravanja, koje Komisija za atomsku energiju daje neobavještenoj i neupućenoj javnosti, ostaje nerješeno pitanje u pogledu sigurnosti nuklearnih atomskih centrala, pitanja to liko ozbiljna da bi zavrijedilo itčiniti za stoj u čitavom daljnjem planu izgradnje nuklearnih centrala, dok se ta pitanja ne riješe.« Gdje je istina? PROMOCIJE NA ŠF — ZAGREB Na ŠF — Zagreb promovirano je početkom ljeta 50 »svježih« inženjera šumarstva i drv. industrije, kojima je dekan dr. D. Klepac uručio diplome! Savez se priključuje čestitkama! POSTDIPLOMSKI STUDIJ U Splitu je započeo sa radom postdiplomski studij za zaštitu čovjekove okoline sa orijentacijom na EKO-problematiku Sredozemlja odn. čitavog našega Jadrana. Studij ima 5 smjerova: ekološko inženjerstvo, zdravstvena, biološka i sociološka ekologija (sociologija, pravo i ekonomija), urbana i kulturno-povijesna ekologija. Cijeli studij obuhvata cea 600 radnih sati i uspješni učesnik stiče naziv: magistar ekologije za oblast urbanizma i zaštite spomenika. NIJE ŠUMA KUPUS U sarajevskom »Oslobođenju« izišao je članak pod naslovom »Nije šuma kupus«, a napisao ga je ing. Nikola Eić, republički inspektor šumarstva B. i H. Citiramo nekoliko »izvađenih« pasusa iz članka, jer smatramo da je zanimljiv i za one, koji nisu bili u prilici da ga pročitaju. Ing. N. Eić ikaže: »čini mi se, da put kojim smo krenuli u našem šumarstvu i kojim se sve više ide nije pravi put, da bi se popravilo navodno loš e stanje tih šuma«, zatim dalje »Ovo stalno isticanje lošeg i možda očajnog stanja kvaliteta naših visokih ekonomskih šuma.« Zatim »Taj put je uvođenje čistih (golih) sječa ili sječa sa velikim i uzgojno posve štetnim intenzitetom takozvanih prebirnih sječa. Šum a nij e kupus , koja se svake godine posječe i na proljeće posadi nova! Nije u potpunosti tačna ni konstatacija da smo b o- g a t i siromašnim šumama i da postojeće šume treba čim prije zbrisal i i zamijeniti ih novim« i na kraju: »ako i dalje pođemo tim novim putem u gospodarenju naših šuma — brzo će nas stići sudbina Dalmacije, Hercegovine ili Teslica, gdje i najmanje kiše dana s stalno plave i gdje se sve više stvaraju goleti.« 463 |