DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 98 <-- 98 --> PDF |
NASKORO ZAKON Zastupnici saborskog vijeća SRH prihvatili su prijedlog nacrta Zakona o zaštiti i unapređivanju čovjekove okoline. Ovaj prednacrt uslovno je prihvaćen tj. uz zahtjev da se u njega unese potreba o osiguranju zaštite obale mora i jezera u širini od najmanje 8 m, kako bi se zapriječilo pojedincima, organizacijama i općinama, da ograđuju dijelove obale ili je iskorišćuju u privatne svrhe! Zastupnici su iskoristili svoje pravo i zahtjevaju, da se temeljito ispita uticaj i zagađivanje svih većih objekata ikoji se namjeravaju graditi. Zahtjev glasi: U predhodnoj dokumentaciji investitori već m oraju osigurati i naznačiti sredstva i mjere zaštite okoline kod svih objekata koji će se graditi! ISPOD ZELENIH POVRŠINA — GARAŽE Protiv izgradnje automobilskih garaža u starom dijelu Beograda suprotstavila se ovoj zamisli Sekcija za hortikulturu DIT — šumarstva i drvne industrije Beograda. Predviđene podzemne garaže trebale su se podignuti ispod zelenih površina pai´k-šume Manježa, Pionirskog grada i dr. Organizirana je i javna diskusija na kojoj se nije — pred oko 60 učesnika (arhitekata, šumara, urbanista i ostalih kulturnih i društvenih radnika) — prihvatio ovakav način građenja. Oštro i principijelno se zahtjevalo, da Gradski urbanistički zavod prvenstveno izradi studijsku osnovu i plan namjene čitavog ovoga dijela starog Beograda sa svim estetskim, higijenskim, saobraćajnim, rekreacionim, demografskim, ekonomskim i ostalim detaljima, a ne samo tehničkim. Zahtijevala se i izrada »Zelene povelje« sa planom zelenih površina grada i iskazom mjera zaštite! Akciju je podržala gotovo cjelokupna društvena i stručna javnost, kojoj se je priključio i glavni odbor »Gorana«. Članovi sekcije za hortikulturu, a napose prof. dr. T. Bunuševac, dobili su punu podršku sa svih strana. Prvi rezultati: stornirana je donesena odluka! DENDROLOŠKA INVENTARIZACIJA U publikaciji Urbanističkog zavoda SRH »Čovjek i njegova okolina«, Zagreb 1972. g. navodi se na str. 31: Po java i postojanje pejsažnih parkova, uz dvorce, napose u prostoru Hrv. Zagorja, predstavlja dio naše kulturne baštine (jedinstvene na području Jugoslavije), pretežno iz 18. i 19. stoljeća. Međutim od 84 evidentirana parka na području regije (ne računajući zagrebačke parkove), obavljena je samo za tri parka dendrološka inventarizacija, ´kao prvi i osnovni preduvjet obnove. Jedan je park novijeg datuma osnivanja (Kumrovec), dok ostalih 80 parkova regije nema ni inventarizacije, a kamo li izvršene obnove i adekvatnog uzdržavanja! DIREKTNE KORISTI OD ŠUMA Navodimo citat iz publikacije: Prednacrt planova razvoja šumarstva i drv. industrije Jugoslavije za period 1971— 1975 g. (izdanje SPK, Bgd 1970): Prem a jednom računu u SAD direktne koristi od šuma čine jednu desetinu njihove ukupne vri jedno sit i, dok ostalih 9/10 predstavljaju vrijednost posrednih odnosno općekorisnih funkcija šuma! ZELENE PATROLE U SSSR-u postoji nekoliko tipova dječijih organizacija za zaštitu prirode. Z elene patrole brinu se da u šumi ne izbije požar, prave gnjezda za ptice, prikupljaju hranu za šumske životinje. Organizirana su i Školska šumska gospodarstva gdje djeca sade drveće, čuvaju šumske komplekse od požara i prikupljaju sjeme. U slučaju potrebe prebacuju u šumu »bolničare« — borce za suzbijanje šumskih insekata: crvene šumske mrave (Formica rufa L.) i gololeđog mrava (F. polyotena Forst.), koji napadaju sve stadije gusjenica i ličinke lisnatih osa, leptire i gusjenice gustih dugih dlaka. Jedan osrednji mravinjak okupi oko 500.000 do 2,000.000 ovih »radnika «, koji u toku jedne vegetacije potamane milijunsku vojsku štetnih insekata! SVJETLOSNI MAMCI Da bi dobila što bolji uvid na pojavu i kretanje šumskih štetnika i šumsku entofaunu dijagnozna i prognozna služba zaštite šuma organizirala je postavljanje svjetlosnih mamaca na 9 mjesta u Hrvatskoj. Lampe tipa Jermy postavljene su u rasadniku Vujnović brdo (Gospić), u Bre |