DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 94     <-- 94 -->        PDF

šumarstvu Slavonije u razdoblju od
1846—1972. g. Zbornik se ističe odličnom
jezičnom i tehničko-grafičkom obradom
(dr. I. Hie). Najveća vrijednost ove publikacije
je u objavljenim brojnim podacima
i djelatnostima šumarstva Slavonije
iz davne prošlosti. Knjigu je izdalo ŠG
»Hrast« — i Centar za znanstveni rad
JAZU iz Vinkovaca.


U ovom času nismo u mogućnosti dati
opširniji prikaz rada i zbivanja Simpozija
o 10U g. šumarstva Slavonije, program
rada i kraći prikaz povijesne dokumentacije
i današnjih činjenica, kao i


o razlozima ove proslave, već je donio
S. L. u br. 5—6/74. Međutim, uz ing. T.
Lucarića, ing. S. Horvatinovića, dr. 1. Ilica,
prof, dr. M. Vidakovića i prof. dr. D.
Švagelja, jedan od neumornih organizatora
ove proslave ing. Dragan Tonković (Osijek)
obećao je da će za slijedeći broj
Š. L. napisati prikaz pređhodnih radova,
detaljan izvještaj i kritički osvrt na rad
Simpozija, organizaciju, šumarske izložbe
i isl. Sve je to vrijedno iznijeti i zabilježiti
u našem »starom« Š. L., kroničaru
prošlosti i naših današnjih zbivanja!
NEPRIHVATLJIVI TRETMAN


Na proslavi 100 g. šumarstva Slavonije
u SI. Brodu sa velikom je pažnjom saslušan
govor ing. S. Tomaševskog, predsjednika
našega Saveza ITŠDI — Hrvatske.
Predsjednik je u svojem govoru evocirao
brojne stručne manifestacije, koje
su održane na šumarskim terenima Slavonije
u prošlosti, značajni financijski doprinos
biv. Brodske I. O. za izgradnju
Šumarskog doma u Zagrebu, veliku ulogu
starih šumarskih generacija i si. Međutim,
osvrćući se na današnji društveno-
ekonomski položaj struke istakao je
kako su »šumarstvo i d r v. industrija
dobili za nas apsolutno
neprihvatljiv tretman, u
osnovama za izradu dugoročnog
programa razvoja Jugoslavije,
koji je na javnoj raspravi
« . Nadalje je naglasio: »povjeravanjem
šuma na gospodarenje samoupravnim
i ekonomskim interesnim radnim
organizacijama šumarstva, društvena
se zajednica ne oslobađa
odgovornosti, regulativne
uloge i materijalnih obaveza
za usmjeravanje razvoja
ove oblasti, a u skladu s općim društvenim
interesima i potrebama«, pa opet


dalje: ». . . ü Evropi će nedostajati oko
66 milijuna m;i drveta u 1980. g. Jugoslavija
i u njoj SRH je jedna od malog broja
evropskih zemalja sa suficitom u drvetu
«, pa opet »Ako se ima u vidu rastući
evropski deficit u drvetu, onda imamo
realne mogućnosti da postanemo efikasni
izvoznik« i na kraju svojega govora predsjednik
je rekao: »Međutim . . . mi
se nismo uspjeli izboriti da
se drvo ni u jednom značajnom
dokumentu spomene kao
vrijedna i k o n j u n k t u r n a sir o-
v i n a « !


PLITVIČKA JEZERA — SIMPOZIJ


Tokom 1973/74 naši dnevni listovi bili
su puni alarmantnih napisa, izjava i upozorenja
o stanju Plitvičkih jezera. Evo
ih samo nekoliko: Agonija Plitvica, S.O.S.
za (Plitvička jezera, Requijem za Plitvice,
Katastrofa na pragu, Degradirani u »raju
«, Da ne prsne kozjačka barijera, Što
zapravo prijeti? i si. U člancima su se iznosile
greške iz prošlosti još od 1861 g.
izgradnjom »Carske kuće« u Vel. Poljani,
pa dalje prvog hotela na Plitvicama 1890.
g., nedostacima Zakona o proglašenju jezera
nacion. parkom (1949), neplanskom
izgradnjom objekata, izgradnjom saobraćajnica
kroz srce parka, dnevni promet
od preko 5000 vozila u sezoni, neriješeni
imovinsko-pravni problemi, pretjerani
merkantilizam i si. Posljedice ovakovog
rada i nepoštivanja prirodnih zakona brzo
su se osjetile: djelomično pucanje scdrenih
brana, pomor potočnih rakova i
riba nastao uslijed zimskog »solenja« prometnica
u parku, zagađenost i ugroženost
jezerske faune i flore upotrebom deterdženanta
i pesticida po okolnom stanovništvu,
unakaživanje i ozlijede prirodnog
pejzaža divljom i nenamjenskom izgradnjom
objekata i si. Nakon ovakovih i sličnih
dramatskih prizora, napadaja i ozlijeda
na ovo jedinstveno čudo od glazbe
vode i šume i nasrtaja na ovaj veličanstveni
spomenik prirode, dolazi do sazivanja
znanstvenog simpozija o zaštiti
Plitvičkih jezera!


25. ROĐENDAN PLITVICA
Na Plitvicama je početkom jeseni (3—5.


X. o. g.) održan znanstveni Simpozij o
zaštiti Plitvičkih jezera. Prije 25 godina
književnik i pjesnik Vladimir Nazor, kao
predsjednik Prezidiuma SRH, potpisao je
1949 g. zakon, kojim se Plitvička jezera
proglašuju nacionalnim parkom u površi