DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 94 <-- 94 --> PDF |
šumarstvu Slavonije u razdoblju od 1846—1972. g. Zbornik se ističe odličnom jezičnom i tehničko-grafičkom obradom (dr. I. Hie). Najveća vrijednost ove publikacije je u objavljenim brojnim podacima i djelatnostima šumarstva Slavonije iz davne prošlosti. Knjigu je izdalo ŠG »Hrast« — i Centar za znanstveni rad JAZU iz Vinkovaca. U ovom času nismo u mogućnosti dati opširniji prikaz rada i zbivanja Simpozija o 10U g. šumarstva Slavonije, program rada i kraći prikaz povijesne dokumentacije i današnjih činjenica, kao i o razlozima ove proslave, već je donio S. L. u br. 5—6/74. Međutim, uz ing. T. Lucarića, ing. S. Horvatinovića, dr. 1. Ilica, prof, dr. M. Vidakovića i prof. dr. D. Švagelja, jedan od neumornih organizatora ove proslave ing. Dragan Tonković (Osijek) obećao je da će za slijedeći broj Š. L. napisati prikaz pređhodnih radova, detaljan izvještaj i kritički osvrt na rad Simpozija, organizaciju, šumarske izložbe i isl. Sve je to vrijedno iznijeti i zabilježiti u našem »starom« Š. L., kroničaru prošlosti i naših današnjih zbivanja! NEPRIHVATLJIVI TRETMAN Na proslavi 100 g. šumarstva Slavonije u SI. Brodu sa velikom je pažnjom saslušan govor ing. S. Tomaševskog, predsjednika našega Saveza ITŠDI — Hrvatske. Predsjednik je u svojem govoru evocirao brojne stručne manifestacije, koje su održane na šumarskim terenima Slavonije u prošlosti, značajni financijski doprinos biv. Brodske I. O. za izgradnju Šumarskog doma u Zagrebu, veliku ulogu starih šumarskih generacija i si. Međutim, osvrćući se na današnji društveno- ekonomski položaj struke istakao je kako su »šumarstvo i d r v. industrija dobili za nas apsolutno neprihvatljiv tretman, u osnovama za izradu dugoročnog programa razvoja Jugoslavije, koji je na javnoj raspravi « . Nadalje je naglasio: »povjeravanjem šuma na gospodarenje samoupravnim i ekonomskim interesnim radnim organizacijama šumarstva, društvena se zajednica ne oslobađa odgovornosti, regulativne uloge i materijalnih obaveza za usmjeravanje razvoja ove oblasti, a u skladu s općim društvenim interesima i potrebama«, pa opet dalje: ». . . ü Evropi će nedostajati oko 66 milijuna m;i drveta u 1980. g. Jugoslavija i u njoj SRH je jedna od malog broja evropskih zemalja sa suficitom u drvetu «, pa opet »Ako se ima u vidu rastući evropski deficit u drvetu, onda imamo realne mogućnosti da postanemo efikasni izvoznik« i na kraju svojega govora predsjednik je rekao: »Međutim . . . mi se nismo uspjeli izboriti da se drvo ni u jednom značajnom dokumentu spomene kao vrijedna i k o n j u n k t u r n a sir o- v i n a « ! PLITVIČKA JEZERA — SIMPOZIJ Tokom 1973/74 naši dnevni listovi bili su puni alarmantnih napisa, izjava i upozorenja o stanju Plitvičkih jezera. Evo ih samo nekoliko: Agonija Plitvica, S.O.S. za (Plitvička jezera, Requijem za Plitvice, Katastrofa na pragu, Degradirani u »raju «, Da ne prsne kozjačka barijera, Što zapravo prijeti? i si. U člancima su se iznosile greške iz prošlosti još od 1861 g. izgradnjom »Carske kuće« u Vel. Poljani, pa dalje prvog hotela na Plitvicama 1890. g., nedostacima Zakona o proglašenju jezera nacion. parkom (1949), neplanskom izgradnjom objekata, izgradnjom saobraćajnica kroz srce parka, dnevni promet od preko 5000 vozila u sezoni, neriješeni imovinsko-pravni problemi, pretjerani merkantilizam i si. Posljedice ovakovog rada i nepoštivanja prirodnih zakona brzo su se osjetile: djelomično pucanje scdrenih brana, pomor potočnih rakova i riba nastao uslijed zimskog »solenja« prometnica u parku, zagađenost i ugroženost jezerske faune i flore upotrebom deterdženanta i pesticida po okolnom stanovništvu, unakaživanje i ozlijede prirodnog pejzaža divljom i nenamjenskom izgradnjom objekata i si. Nakon ovakovih i sličnih dramatskih prizora, napadaja i ozlijeda na ovo jedinstveno čudo od glazbe vode i šume i nasrtaja na ovaj veličanstveni spomenik prirode, dolazi do sazivanja znanstvenog simpozija o zaštiti Plitvičkih jezera! 25. ROĐENDAN PLITVICA Na Plitvicama je početkom jeseni (3—5. X. o. g.) održan znanstveni Simpozij o zaštiti Plitvičkih jezera. Prije 25 godina književnik i pjesnik Vladimir Nazor, kao predsjednik Prezidiuma SRH, potpisao je 1949 g. zakon, kojim se Plitvička jezera proglašuju nacionalnim parkom u površi |