DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 89 <-- 89 --> PDF |
đivanju i udjelu listača u njima. Svakako kulture crnog bora nisu više tako nedohvatne kao što su bile još prije dva desetljeća kada se šumari nisu usudili vršiti zahvate u njima iz bojazni da im ne bi naškodili. Takav nazor napušten je 1952. godine kada je orkan oborio 40.000 ms borovine, a u taiko nastalim čistinama orni bor se brzo i bujno pomladio. Priroda je sama pokazala, da se crni bor može dobro i prirodno pomlađivati.« Dokazi za takve zaključke u ovoj su studiji D. Žgajnara i treba se s njima upoznati. To više, što pojava prirodne ob PRIRODA, časopis Hrvatskog prirodoslovnog društva Nedavno je iz tiska izašao posljednji (10) broj za godinu 1973. Iz ovog smo godišta iizabrali članke ikoji bi mogli interesirati čitatelje »Šumarskog Lista«. Članci: Belamarić B.: Brodotočci. Cvitanović A.: Problem zaštite čovjekove okoline u svijetu i u našoj zem- Iji. Ćuri ć R.: Naše vrste javora. Frković A.: O rogu srnjaka. Gee D.: Utjecaj čovjeka na stanište i njegov živi svijet u Kopačkom rezervatu. Gee D.: Lovne močvarice Kopačkog rezervata i šire okolice. Gee D.: Problem sportskog ribolova u upravljanom prirodnom rezervatu Kopački rit. Guši ć B.: čovjek i šuma u Jugosla viji. Kori ć S. i M.: Hibridne šume. Matoničkin L: Razrijeđene otrovne tvari u površinskim vodama i njihovo nagomilavanje u organizmima. Mihalić V.: Agrosfera — danas i sutra. M i k š i ć R.: Jugoslavenska naučna entomološka ekspedicija na Cejlon. Mi´kulić Z.: Obitavalište ptica u do njem toku rijeke Neretve. M o d u n E.: Maslina. Pavleti ć Z.: Značenje i posljedice termalne polucije voda. Pfeife r V.: Problem zaštite ptica u Jugoslaviji. nove crnoborovih kultura i širenja ove vrste izvan postojećih sastojina nije vezana samo na Slovenski Kras nego i na cijelo kraško područje. I ne samo da se to odnosi na arnli bor nego i na alepski pa i na primorski (primjer u predjelu Viiševica kod Zadra), dakako na području koje nije autohtono za ove dvije vrste (zapravo alepski bor, jer je primorski uvežen). Na kraju konstatiramo da je ova studija bila i nagrađena iz Prešemovog fonda Univerze u Ljubljani. O. Piškorić Riđanovi ć J.: Kartografska predodžba zagađenosti tekućica u Hrvatskoj. Rucne r R.: Da nam priroda ne opusti. T ir i n a j s ft i ć I.: Hrvatski prirodoslov ci: Ivo Pevaleik. Uredništvo: Zaštita ptičjeg svijeta. Zaštita prirode. Biološka procjena vode u potocima Medvednice okd Zagreba (I. Habdija) Bogatstvo i raznovrsnost lekovitog bilja u prizrenskom kraju (S. Marković) Hoće li Prokleti je biti proglašene nacionalnim parkom? (A. T-ć) Još o zagađenosti prirode (A. Tadić) Kakvi su uređaji za pročišćavanje otpadnih voda (Z. Crc) Međunarodna konvencija za zaštitu ptica Nazadovanje zajednica smeđih algi pod utjecajem otpadnih voda (V. Kochanskv- Devide) Neki problemi zaštite lovne faune u Slavoniji i Baranji (J. Brna i Đ. Nikolandić) Obrada otpadnih fonolnih voda (I. Munjko) Omladinski pokret za zaštitu okoline (V. K. D.) Pošumljavanje u Urugvaju (I. Slaviček) Priroda i čovjek u agoniji (M. Zorić) Pušten s lanca (A. Frković) Rezervoari za tekuće gorivo narušuju pejzaž (T. F.) Rezolucija Sabora SR Hrvatske o zastati čovječje sredine |