DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 87 <-- 87 --> PDF |
plantaže Vrbina kod Brezica. Međutim, ni cl. I — 214 ni cl. I —476 nisu u svim pokusnim plantažama imale toliki prirast pa je masa 9-godišnje plantaže cl. I — 214 na lokalitetu Siga iznosila 178,5 nfVha, na lokalitetu Slovenija Vas 155.6 m", a na lokalitetu Lijak 41,2 m*(!) dok je masa cl. I — 476 u plantaži Podgrad iznosila 199,3 m3. Kako se autor ograničio samo na prikaz nekih rezultata s pokusnih plantaža, to nam podaci služe više kao ilustracija nego dokumentacija, jer nisu poznati stanišn´i i ekološki uvjeti (da je tehnika sadnje i njege na svim plohama bila jednaka to se može pretpostaviti). Uvjeti staništa nalaze se, prema navodu autora, opisani u elaboratu »Pospeševanie topolov v Slovenije«, kojea je izradio Gozdarski institut 1957. god." 2. Drugi svezak ovog godišta Zbornika, kako je već uvodno rečeno, je tematski, po projektu »Borovi na Balkanskom poluotoku «, a isadrži slijedeće studije: M1 i 145—167), Mlinšek Dušan: 0 krhkosti krošnje običnog bora (Pinus silvestris L.), (str. 169—184), R o b i č Dušan: Veza između prirasta u mladosti i oblika odraslog običnog bora (Pinus silvestris), (str. 185—198, sažetak na engleskom) i Ž g a j n a r Al o j z : Širenje crnog bora (Pinus nigra var. austriaca ARNOLD na Krasu (str. 199—233). 2.1. Istraživanja o kvaliteti običnog bora izvršena su u 55 sastojina, kako autohtonih tako i kultura, diljem cijele Slovenije te, kao poredbene, u 3 sastojine u Srbiji (na području šumskogospodarskih organizacija u Kraljevu, Prijepolju i u Uzicama odnosno na području Djode, Zlatar i Zlatibor). Stabla običnog bora u Sloveniji su pravna, punodrvnog debla i tanke kore, ali ´s debelim granama od kojih se stablo slabo čisti (stabla običnoa bora u šumama Srbije obratnih su svojstava, tj. grane su tanke i dobro se prirodno čiste, ali su ostale osobine slabije nego u slovenskog bora). Po svojim mor- l´ološko-obl´ikovanim svojstvima te zbog malog prirasta obični bor, kaže autor, »u našim stanišnim uvjetima nije zanimljiva vrsta za proizvodnju same drvne mase . . . jer se ne isplaćuje. Manji prirast moramo nadoknaditi s višom kvalitetom proizvedenog drveta, a što se može postići s njegom sastojina usmjerenom tome cilju.« Nadalje, autor preporuča da se mjesto dvojbenog običnog bora uzgaja crni »balkanskih proviniencija«, jer u unutrašnjosti Jugoslavije imademo sastojina crnog bora »koje se odlikuju s odlično oblikovanim deblom i znatnim prirastom, a pored toga crni bor zahtijeva manje njege nego obični«. Posebno za to nije mjesto, zaključuje autor studiju, u istočnim područjima Slovenije, gdje se »ne smije dopustiti, da nam na odličnim hrastovim staništima raste manjevrijedno drvo«. 2.2. Snijeg u sastojinama običnog bora u Sloveniji zna počiniti velike štete lomljenjem grana, krošanja pa i debala. Štete su najveće u mladim i srednjedobnim, nedovoljno njegovanim, sastojinama. Stoga je jedna od tema navedenog projekta i utvrđivanje krhkosti (ili čvrstoće) grana i krošanja običnog bora s ciljem pronalaženja eventualnih svojti kojih grane i krošnje imaju veću čvrstoću. Uzorci za ispitivanje uzeti su iz 26 sastojina iz raznih krajeva Slovenije, iz svake sastojine po 10 stabala, a na svakom stablu po 10 grana, dakle svega 2.600 uzoraka. Za uspoređivanje istog svojstva ispitano je iz 6 autohtonih sastojina običnog bora s područja Srbije. Čvrstoća savijanja grana običnog bora iz Slovenije kretala se između 259 i 423 kg/cm2. Unutar tih granica s čvrstoćom do 300 ka/cm2 bilo je samo 9Vo grana, čvrstoće 301—400 fcg/cm2 69V». a preko 401 kg/cm2 22J/o. Čvrstoća savijanja grana iz Srbije kretala se od 287 do 370 ka/ om2 s najvećim udjelom od 290 do 310 kg/cm2. Najviše vrijednosti imaju borovi na Goranjskom, razmjerno visoke na Koruškom, a najniže u Pomurju. Autor zaključuje studiju konstatacijom da »posebnost predstavljaju populacije običnog bora u našim alpskim dolinama, koje se razlikuju od ostalog običnog bora i te bi trebalo još posebno proučiti«. 2.3. Rezultate svojih istraživanja o vezi između prirasta mladog i oblika odraslog stabla običnog bora autor D. Robi č u Sinopsisu sažeo je slijedećim formulacijama: »U mješovitim sastojinama jele, smreke i običnog bora potvrđena je pozitivna korelaoija između usporenog rasta običnog bora u mladosti i lijepo oblikovanog debla odraslog stabla. Stabla koja su u mladosti imala usporen prirast i- mala su približno dvaput (1,8 — nap. ref.) |