DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 87     <-- 87 -->        PDF

plantaže Vrbina kod Brezica. Međutim,
ni cl. I — 214 ni cl. I —476 nisu u svim
pokusnim plantažama imale toliki prirast
pa je masa 9-godišnje plantaže cl.
I — 214 na lokalitetu Siga iznosila 178,5
nfVha, na lokalitetu Slovenija Vas 155.6
m", a na lokalitetu Lijak 41,2 m*(!) dok
je masa cl. I — 476 u plantaži Podgrad
iznosila 199,3 m3.


Kako se autor ograničio samo na prikaz
nekih rezultata s pokusnih plantaža,
to nam podaci služe više kao ilustracija
nego dokumentacija, jer nisu poznati stanišn´i
i ekološki uvjeti (da je tehnika sadnje
i njege na svim plohama bila jednaka
to se može pretpostaviti). Uvjeti staništa
nalaze se, prema navodu autora, opisani
u elaboratu »Pospeševanie topolov v
Slovenije«, kojea je izradio Gozdarski institut
1957. god."


2. Drugi svezak ovog godišta Zbornika,
kako je već uvodno rečeno, je tematski,
po projektu »Borovi na Balkanskom poluotoku
«, a isadrži slijedeće studije:
M1 i bara (Pinus silvestris L.) u Sloveniji (str.
145—167),


Mlinšek Dušan: 0 krhkosti krošnje
običnog bora (Pinus silvestris L.),
(str. 169—184),


R o b i č Dušan: Veza između prirasta
u mladosti i oblika odraslog običnog
bora (Pinus silvestris), (str. 185—198, sažetak
na engleskom) i


Ž g a j n a r Al o j z : Širenje crnog bora
(Pinus nigra var. austriaca ARNOLD
na Krasu (str. 199—233).


2.1. Istraživanja o kvaliteti običnog bora
izvršena su u 55 sastojina, kako autohtonih
tako i kultura, diljem cijele Slovenije
te, kao poredbene, u 3 sastojine u
Srbiji (na području šumskogospodarskih
organizacija u Kraljevu, Prijepolju i u
Uzicama odnosno na području Djode, Zlatar
i Zlatibor). Stabla običnog bora u
Sloveniji su pravna, punodrvnog debla i
tanke kore, ali ´s debelim granama od kojih
se stablo slabo čisti (stabla običnoa
bora u šumama Srbije obratnih su svojstava,
tj. grane su tanke i dobro se prirodno
čiste, ali su ostale osobine slabije
nego u slovenskog bora). Po svojim mor-
l´ološko-obl´ikovanim svojstvima te zbog
malog prirasta obični bor, kaže autor,
»u našim stanišnim uvjetima nije zanimljiva
vrsta za proizvodnju same drvne
mase . . . jer se ne isplaćuje. Manji prirast
moramo nadoknaditi s višom kvalitetom
proizvedenog drveta, a što se može
postići s njegom sastojina usmjerenom
tome cilju.« Nadalje, autor preporuča da
se mjesto dvojbenog običnog bora uzgaja
crni »balkanskih proviniencija«, jer u
unutrašnjosti Jugoslavije imademo sastojina
crnog bora »koje se odlikuju s odlično
oblikovanim deblom i znatnim prirastom,
a pored toga crni bor zahtijeva
manje njege nego obični«. Posebno za to
nije mjesto, zaključuje autor studiju, u
istočnim područjima Slovenije, gdje se
»ne smije dopustiti, da nam na odličnim
hrastovim staništima raste manjevrijedno
drvo«.


2.2. Snijeg u sastojinama običnog bora
u Sloveniji zna počiniti velike štete lomljenjem
grana, krošanja pa i debala. Štete
su najveće u mladim i srednjedobnim,
nedovoljno njegovanim, sastojinama. Stoga
je jedna od tema navedenog projekta
i utvrđivanje krhkosti (ili čvrstoće) grana
i krošanja običnog bora s ciljem pronalaženja
eventualnih svojti kojih grane
i krošnje imaju veću čvrstoću. Uzorci za
ispitivanje uzeti su iz 26 sastojina iz raznih
krajeva Slovenije, iz svake sastojine
po 10 stabala, a na svakom stablu po 10
grana, dakle svega 2.600 uzoraka. Za uspoređivanje
istog svojstva ispitano je iz
6 autohtonih sastojina običnog bora s područja
Srbije.
Čvrstoća savijanja grana običnog bora
iz Slovenije kretala se između 259 i 423
kg/cm2. Unutar tih granica s čvrstoćom
do 300 ka/cm2 bilo je samo 9Vo grana,
čvrstoće 301—400 fcg/cm2 69V». a preko
401 kg/cm2 22J/o. Čvrstoća savijanja grana
iz Srbije kretala se od 287 do 370 ka/
om2 s najvećim udjelom od 290 do 310
kg/cm2. Najviše vrijednosti imaju borovi
na Goranjskom, razmjerno visoke na Koruškom,
a najniže u Pomurju. Autor zaključuje
studiju konstatacijom da »posebnost
predstavljaju populacije običnog bora
u našim alpskim dolinama, koje se
razlikuju od ostalog običnog bora i te bi
trebalo još posebno proučiti«.


2.3. Rezultate svojih istraživanja o vezi
između prirasta mladog i oblika odraslog
stabla običnog bora autor D. Robi č u
Sinopsisu sažeo je slijedećim formulacijama:
»U mješovitim sastojinama jele,
smreke i običnog bora potvrđena je pozitivna
korelaoija između usporenog rasta
običnog bora u mladosti i lijepo oblikovanog
debla odraslog stabla. Stabla koja
su u mladosti imala usporen prirast i-
mala su približno dvaput (1,8 — nap. ref.)