DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 86 <-- 86 --> PDF |
ZBORNIK GOZDARSTVA IN LESARSTVA, 1. 11, Ljubljana 1973. Zbornik gozdarstva in lesarstva izdaje Institut za gozdno in lesno gospodarstvo Biotehničke fakultete Univeorze v Ljubljani. Jedanaesto godište Zbornika izašlo je u dva .sveska. Prvi svezak sadrži studije razne tematike, a drugi je tematski sa studijama iz projekta »Bori na Balkanskem poluotoku« kojeg financira fond Borisa Kidriča i šumskogospodarske organizacije Slovenije. 1. svezak 11. godišta sadrži slijedeće studije*: 1.1. Horvat-Marolt Sonja: Pionirska šuma i iva (Salix caprea L.) kao pionirska dendrofloma vrsta, I dio — Pionirska šuma i pionirske dendroflorne vrste (str. 5—35). U ovom, prvom, dijelu studije autorica je prikazala »razvojni put i komponente pionirke sastojine«** te praktična iskustva s dendroflornim vrstama pionirske sastojine« na osnovu dosta brojne literature (navedena su 44 naslova). Vrijedno se upoznati i s ovim općim prikazom bilo za uporedbu s vlastitim opažanjima ili zahvatima na tom području bilo u cilju upoznavanja ove materije. 1.2. Piskernik Milan: Vegetacija mrazišta u smrekovim šumama na području Slovenije (str. 37—47). Studija sadrži prikaz raščlanjivanja prirodnih smrekovih šuma na mrazišraim lokalitetima Slovenije prema kombinaciji biljnih vrsta na veći broj sistematskih kategorija, grupirajući ove prema geološikoj podlozi (ikarbonatna i nekarbonatna kisela tla), vertikalnoj rasčlanjenosti i razvojnom stupnju vegetacije. 1.3. Brinar Miran: Prirasne nenormalnosti potisnute jele u usporedbi s razvojem smreke na zajedničkom staništu (str. 49—76). Poticaj za obradu ove materije dalo je sušenje jele u slovenskim šumama, koje je tamo prvi put uočeno 1956. god. Autor pripisuje sušenje jele promjeni klimatskih činilaca (topline, obarina), a ne jačim sječama u jelovim * Svaka studija ima sinopsis na engleskom jeziku, a sažetak na njemačkom ili engleskom. Sažetak na engleskom posebno je zabilježen (samo za 2 studije), dok na njemačkom nije (sve ostale studije). ** Autorica koristi naziv »šuma«, ali sma tram da u ovom slučaju bolje odgovara po jam »sastojine« pa taj naziv i koristim. sastojinama. Uspoređujući priraste jele i smreke u mješovitim sastojinama ovih dviju vrsta autor je utvrdio nadmoćnost smreke nad jelom. 1.4. Marinčeik Lojze: Razvojni putevi šume bukve i rebraće (Blechno-Fagetum) (str. 77—105). Zaključci istraživanja razvojnih puteva šume bukve i rebrače temelje se na istraživanjima na 60 lokaliteta ove asocijacije na području cijele Slovenije. Autor je utvrdio 12 razvojnih stadija. Jedan put razvojnih stadija teče ou stadija Fagus silvatica — Vacüinium myrtillus u razne stadije s Pinus silvestris, a drugi preko cenoza s hrastom kitnjakom ili pitomog kestena do stadija s Pinus silvestris (i to ili s Vaccinium myrtillus ili s Calluna vulgaris). Ako je provedena čista sječa završni stadij šume bukve i rebraće je stadij asocijacije Calluna vulgaris — Genista pilosa st. 1.5. Titovšek Janez: Prilog poznavanju potkornjaka (Scolytidae) Slovenije (str. 107—118, sažetak na engleskom). Radnja sadrži popis i rasprostranjenje Scolytidae-a koji su utvrđeni u šumama Slovenije od 1964. do 1970. god. U tom razdoblju utvrđena je prisutnost 40 vrsta. Za dvije vrste utvrđeni su i novi domaćini: za Scolytus rugulosus Müll, obična krušvica (kozja jabučica — Amelanchier ovalis Medik.), a za Pityophtorus lichtensteini Ratzb. borovac (Pinus sfrobus L.). 1.6. Božić Janez: Euroameričke topole sekcije Aigeiros i njihovo uspijevanje u Sloveniji (str. 117—139). Predmet istraživanja, na 14 lokaliteta, bilo je slijedećih 10 klonova Populuss x euroamericana: P. x e. cl. marilandica, P. x e. cl. robusta, P. x e. cl. serotina, P. x e. cl. regenorata, P. x e. cl. I — 476, P. x e. cl. I — 455, P. x e. cl. I — 262, P. x e. cl. I — 214, I — 154 i P. x e. dl. P. x e. ol. I — 45/51. Ove pokusne sadnje su pokazale da su devet-godišnje plantaže, s 273 stabla po ha, najveći prirastodnosno drvnu masu imali klonovi I — 476 (260,4 m3/ha), cl. regenerata (248,3 m3) i ol. I — 214 (244,0 m3), a najmanju cl. marilandica 126,2 m3) te cl. I — 154 (132,1 m:l). To su mase 450 |