DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 85     <-- 85 -->        PDF

primjerka kojeg totalna dužina tijela iznosi
168,8 mm.


C. L. D e e 1 e m a n - R e i n h o 1 d na osnovu
četverogodišnjih istraživanja crnogorskih
pećina (1969—1972) daje ukupan
broj vrsta pećinskih pauka i opis dviju
vrsta: Nestious absoloni Kratochvil (Nesticidae)
i Fageiella ensiger nov. spec. (Linyphiidae).
Zanimljivo je, da je obalno
područje u odnosu na kontinentalno siromašnije
na vrstama pauka.
Kar am an S. G. u svom radu dao je
opis jedne nove vrste roda Niipharus iz
južne Makedonije, N. stankoi, n. sp. te detaljniji
opis vrste Niphargus ilidzemsis
Schaf, iz izvora rijeke Bosne te više njezinih
podvrsta (dalmatinske, crnogorske
i dr.).


Prikazanih pet novih vrsta u flori Crne
Gore po L a k u š i ć R. i Pavlović Dr.
su vrste koje su vezane uz neke vode u
Crnoj Gori (Skadarsko jezero, Plavsko
jezero i dr.) koje dosad nisu registrirane
u literaturi. Pulevi ć V. objavio je lokacije
za 18 vrsta. Od tih osamnaest 4
su nove vrste za floru Crne Gore (jedna
od tih je i Loranthus europaeus Jacq.),
2 novo unesene (Amorpha fruticosa L. i
Adonis flamea Jacq.) a 12 rijetkih i nedovoljno
poznatih (među kojima se npr.
nalazi Daphne laureola L. i Prunus webbii
Spach-Viarhapper).


Ispitujući mikrotoponimiju Bjelopavlića
C u p i ć D. (naišao je i na nazive kao
Buksena jama, Buksena strana i si. Na
pitanja zašto se ovi lokaliteti tako nazivaju,
od svih informatora dobio je odgovor:
»zato što tu raste buksa«. ispitujući
dalje kakova je to biljka buksa, dobivao
je odgovore da je to »trava«, a samo
jedan je rekao da pod tim nazivom
podrazumijevaju šimšir.


Asocijacija Cephalario-Seseletum rigidae
T a t i ć a 1´. i A t a n a c (k o v i ć a
B r. naseljava strmenite kamenjare i ispresjecane
vapnenačke stijene u klisuri
Grze te u Gornjačkoj klisuri, a postoji u
dvije subasocijacije. Asocijaciju čini ukupno
41 biljna vrsta od kojih su 90´´/«
perene (trajnice).


Tr in a j´S t i ć I. prikazao je floristički
sastav asocijacije Agropyretum mediterraneum
na lokalitetu Pržino, kraj Lumbarde
na otoku Korčuli. To je specifična
asocijacija obalnih pjeskovitlh sipina te
se kod nas nalazi još u Loparskom zalje


vu na otoku Rabu te u predjelu Sablunara
na otoku Mljetu.


Vrelo Ravnjak, o kojem izvješćuju
S tanko vd ć S. M. i L j e š e v i ć M., nalazi
se spod Mojkovca na oko 800 m nad
morem i opskrbljuje vodom istoimenu lijevu
pritoku rijeke Tare. Proljetna izdašnost
izvora kreće se između 4 i 5 m^/sek.,
ali tokom ljeta smanji se na desetinu te
količine.


Dragović R. D. u svom radu iznio je
podatke svojih istraživanja rijetkih elemenata
iz devet rudnih rajona crvenih
boksita u Crnoj Gori.


Povodom izbora članova Društva za nauku
i umjetnost Crne Gore Kronika donosi
biografsko-bibliografske prikaze slijedećih
članova tog Društva:


Anđu s R. K., akademika Srpske akademije
nauka i umjetnosti i direktora
Instituta za biološka istraživanja u Beogradu,


Beši ć Z., profesora geologije koji se
posebno bavi proučavanjem terena dinarskog
planinskog prostora,


B 1 e č i ć V. dr, profesora i do 1971. god.
predstojnika Katedre botanike i upravnika
Botaničkog zavoda i vrta Univerziteta
u Beogradu. Gotovo sav svoj istraživački
rad posvetio je šumskoj vegetaciji
pa je i doktorsku disertaciju iz bioloških
nauka izradio o »šumskoj vegetaciji i vegetaciji
stena i točila doline reke Pive«
(1955. god.),


Ivanović M. B., dr, sada na dužnosti
direktora Biološkog zavoda u Titogradu,


Lepeti ć VI., dr, prvi direktor Zavoda
za biologiju mora u Kotoru, a sada
viši naučni suradnik Instituta za biološka
istraživanja u Beogradu,


Mijuštković M., dr, naučni savjet


niku Poljoprivrednom institutu u Titogra


du,


Pavičevi ć Lj., dr, naučni savjetnik


u Poljoprivrednom institutu u Titogradu,


Šolja n T., redovni član Akademije


nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine,


Uličevi ć M., dr, naučni savjetnik u


Poljoprivrednom institutu u Titogradu i


V 1 a h o v i ć VI., dr, geolog u poduzeću


»Crnogorske elektrane« u Nikšiću.


Prilog Glasnika su kratki sadržaji štampanih
radova na našem i na jednom stranom
jeziku u kartotečnom formatu s
UDK klasifikacijom.


O. Piškorić
449